TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejskinaziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke.[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi.

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene.[...]

Nastavi dalje...

LIPA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti.[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi Sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje. [...]

Nastavi dalje...

LIMUN

limun
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK

cvijet

Čičak (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix). Čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi.[...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich. Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds.Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi.[...]

Nastavi dalje...

MATIČNJAK

cvijet

Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...]

Nastavi dalje...

METVULJA



Hrvatsko ime: METVULJA

Lat: Monarda didyma

Sinonim: Bergamot

Obitelj: Lamiaceae (syn. Labiatae)

Ljekarnički: Usnatice, mrtve koprive

Ostali nazivi: Monarda, konjska metvica, bergamot, Indijanska kopriva

OPIS:

Metvulja ili indijanska kopriva (Monarda didyma) je 60-120 cm visoka, otporna zeljasta trajnica iz obitelji usnatica (Labiatea). Botanički naziv Monarda dobila je po španjolskom liječniku i botaničaru Nicholasu Monardesu koji ju jekrajem 16. stoljeća prvi opisao u bilinaru o flori Amerike.

Metvulja je vrlo atraktivna biljka iz čijeg isprepletenog korijena svako proljeće izbijaju uspravne i razgeanate, dlakave červerobridne stabljike s crvenim koljencima.

Grimiznocrveni, ljubičastocrveni, ružičasti, boje lavande ili bijeli cjevasti cvjetovi. Cvjetovi Metvulje nalaze se skupljeni u čupave, neobićno lijepe pršljenaste cvatove, a javljaju se od lipnja do listopada na vrhu stabljike i ogranka.

Mekani i baršunasti listovi tamnozelene su boje, ovalni i zašiljeni na vrhu, sitno nazubljena rubate sa sitnim crvenim žilicama. Listovi ove biljke nalikuju listovima koprive. Listovi imaju vrlo ugodan miris, sličan mirisu male, gorke talijanske naranče (Citrus bergamija), a zbog čega je metvulja poznata i pod imenom bergamija ili bergamot.




METVULJA - DETALJI



Porijeklo:

Metvulja potjeće iz Sjeverne Amerike, iz područja oko jezera Ontario, a gdje samoniklo raste 12 vrsta jednogodišnjih ili višegodišnjih metvulja. Kao osvježavajući biljni napitak i kao začin za divljač i ribu, metvulju su prvi počeli koristiti sjevernoamerički Indijanci.

Neka indijanska plemena koristila su metvulju i kao lijek protiv prehlade, bronhitisa i astme, bolesti kostiju i zglobova, te za dezinfekciju rana.

U ljekovite svrhe koristili su gotovo sve vrste metvulja, ali najčešće vrste Monarda didyma, Monarda fistulosa i Monarda puncata.

Nakon što su metvulju otkrili američki doseljenici, sjeme metvulje stiglo je i u Europu.

Metvulja se najprije u Engleskoj počela uzgajati i koristiti za pripremu čajeva, a gdje je nakon Bostonske čajanke 1773. godine postala najpopularnija čajna biljka i zamjena za čaj.

Danas se mnogobrojni kultivari metvulja, uzgojeni iz divljih vrsta, uzgajajupo čitavoj Europi, a najčešće u vrtovima kao ukrasna biljka.

Metvulja iz vrtova često odbjegne u prirodu, te ju nalazimo kako samoniklo raste na vlažnom šumskom tlu te obalama rijeka i potoka.

Za razliku od metvulja koje uzgajamao u vrtovima, samonikle biljke imaju cvjetove blijeđe boje, ali zato njihovi listovi imaju puno jači i aromatičniji miris.




METVULJA



Lijek, začin i osvježavajući napitak:

Danas se mnogobrojni kultivari metvulje uzgajaju u vrtovima kao ukrasne biljke, a večina je nastala križanjem divljih vrsta Moranda didyma i Moranda fistulosa. Osim toga većina kultivara zadržala je aromu i ljekovita svojstva divljih vrsta.

Kao tipična ljekovita biljka s mirisno gorkim tvarima, metvulja sadrži gorke tvari i tanine, te eterično ulje s timolom koji ima antiseptičko djelovanje.

Zbog toga se metvulja još uvijek korisri na način starih sjevernoameričkih indijanaca; kao ljekovita biljka, kao začinska biljka s jednim od najjačih mirisa te kao biljka od koje se pripreme ukusan i aromatičan osvježavajući čaj.

METVULJA



Ljekovita svojstva i primjena:

Djelovanje: ima antiinfektivno, protuupalno i protugljivično djelovanje

Indikacije: cistitis, seboreja, gljivične, bakterijske i virusne bolesti kože

- Dišni organi; Metvulja smiruje kašalj i hripavac, olakšava iskašljavanje, te pomaže kod prehlade, gripe, upale grla i grlobolje, bronhitisa i astme.

-Želudac; Metvulja dezinficira sluznicu želuca, smiruje upalu sluznice želuca, te pomaže kod mučnina, povračanja i želučane nervoze.

-Crijeva; Metvulja dezinficira sluznicu crijeva, smiruje upalu sluznice crijeva, smiruje bolove i grčeve crijeva, te pomaže kod nadutosti i zatvora.

-Probava; Metvulja potiče apetit, pospješuje i olakšava probavu te otklanja probavne smetnje.

-Jetra i žuč; Metvulja pospješuje bolji rad jetre i izlučivanje žuči.

-Bubrezi i mokračni mjehur; Metvulja pospješuje bolji radbubrega i izlučivanje mokraće.

-Ženske bolesti; Metvulja pomaže kod menstrualnih grčeva i bolova.

-Kosti i zglobovi; Metvulja smanjuje bolove te pomaže kod reume, artritisa i gihta.

-Duševne bolesti; Metvulja smiruje i opušta, te pomaže kod nervoze, nemira, depresije i nesanice.

-Koža; Metvulja dezinficira kožu te pomaže kod rana, upale kože, osipa, akni, i ekcema.

-Metvulja pospješuje znojenje te pomaže kod povišene tjelesne temperature.



METVULJA



Uzgoj:

Položaj - sunčan ili polusjenovit.

Tlo - hranjivo, vlažno do mokro, propusno i tahlo tlo. Crvene vrste najbolje uspijevaju na mokrom tlu, dok roze vrste mogu podnijeti i suho tlo.

Razmnožavanje - sjemenom u proljeće, reznicama početkom ljeta ili dijeljenjem korijana u proljeće ili jesen. Pogodna za zeljaste obrube gredica ili zeljaste vrtove.

Klijanje: sjeme sijati u proljeće direktno u zemlju, nije potrebno saditi u klijalište. Još iste godine mogla bi dati nekoliko cvijetova.

Skupljanje:

Cvijetove brati čim se otvore, ali mogu se brati i otvoreni cvjetovi.

Listove brati po potrebi od proljeća do kraja ljeta, a najbolje dok su još sasvim mladi jer tada imaju najjači miris.

Nakon što ocvate i popadaju joj latice, ostaje sredina u kojo su, kad se posuši, sitne duguljaste crne sjemenke.

Čuvanje - cvijetove i listove, ili cijele stabljike, osušiti na toplom i zračnom mjestu. Suhu metvulju usitniti te čuvati u hermetički zatvorenoj posudi na hladnom i tamnom mjestu.

Recepti:

Čaj od metvulje:

1žličica listova, 1žličica cvjetova, 2,5 dcl kipuče vode, 1žličica šečera ili meda.

Usitnjene listove i cvjetove preliti kipučom vodom i pokriveno ostaviti da odstoji 5-10 minuta, procijediti. topli čaj zaslađen uzimati 3-4 puta na dan.

-Kod želučanih i crijevnih tegoba uzimati nezaslaženi čaj.

-Kod bolesti dišnih organa, osim uzimanja čaja nezaslađen čaj koristiti za inhalaciju.

-Kod kožnih bolesti - nezaslađen čaj koristiti kao oblog ili kupku.

Kozmetika:

Indijanci su kuhali rascvjetale vrhove mervulje i pripremali ulje za kosu.

Oparak od listova metvulje osvježava i čisti masnu i nečistu kožu.

Ulje za kosu:

3žlice cvjetnih vrhova, 2dcl maslinovog ulja

Usitnjene rascvjetale vrhove metvulje umiješati u maslinovo ulje te nad parom vruće vode lagano zagrijavati 20-30 minuta. Ulje procijediti te nježnom masažom nanijeti na mokru kosu i kožu glave. Glavu omotati toplim ručnikom, a nakon 30-40 minuta, kosu dobro oprati šamponom.

Metvulja u kuhinji:

-Cvijet: svježe cvjetove posipati po salatama, a ušečerene cvjetove posipati po vočnim salatama i slasticama.

-List: pripremiti osvježavajući čaj ili svježe listove zbog arome dodavati drugim biljnim čajevima, vinu likerima, napitcima i limunadi. Usitnjene svježe listove kao začin dodavati zelenim salatama, nadjevima, umacima, jelima od povrća, varivu, ribi, peradi i mesu, posebno svinjetini, vočnim salatama, voćnom jogurtu, marmeladama i želeima.

-Dobro ide uz; jabuke, jagode, kivi, lubenicu, limun, naranču, grejpfrut...

METVULJA VARIJACIJE



Kontraindikacije:

Kontraindikacije: Nisu mi poznate.

molimo pročitati izjavu