MARULJA
MARULJA ILI MACINA TRAVA (MARRUBIUM VULGARE)
Latinski: Marrubium vulgare L.
Engleski: White Horehound
Njemački: Der Gewöhnliche Andorn
Francuski: Marrube blanc
Obitelj: Lamiaceae
Sinonimi: Marrubium album Gilib., Marrubium germanicum Schrk, Marrubium lanatum Kth.
Narodni nazivi: Bela meta, beli tetrljan, beljušina, bijeli tetrljan, dobra kadulja, gorčika, jetrena trava, jetrenjača, macina trava, marula, mrtva kopriva, slanovitak, smrduša, tetrljan, totrljan.
Opis
Marulja je oko 30 do 40 cm visoka trajna biljka koja raste iz vretenastog korijena, od osnove razgranata, tupo četvorokutasta, dlakava kao i listovi, a u prvim fazama razvoja obrasla bijelim, paučinastim dlakama.
Listovi na stabljici imaju peteljku, nesimetrično su nazubljeni, gotovo uvijek jako naborani, u početku gusto, a kasnije rjeđe obrasli dlakama.
Gornja površina lista gotovo je uvijek gola.
Cvjetovi su s kratkom peteljkom, mnogocvjetni, sjedeći i poredani u prirodni pršljen.
Cvjetna čaška je cjevasta sa 8-10 zubaca, krunica je bijela, pahuljasto dlakava.
Miris biljke je slab, osebujan, a okus aromatičan, pomalo oštar, balzamičan, gorak i slan.
Vrijeme cvatnje: lipanj do rujna,
Stanište: prvobitna domovina marulje bila je centralna Azija i Sredozemlje, no već je od srednjeg vijeka udomaćena u srednjoj i sjevernoj Evropi.
Uspijeva na mršavim livadama, suhim pašnjacima i pustim zemljištima, a raste rado uzduž seoskih putova i na bunjištima.
Čini se da joj odgovaraju pregnojena mjesta i mjesta gdje se zadržava stoka.
Ljekoviti dijelovi biljke: sabire se biljka u cvatu bez korijena (Herba Marrubii albi) i to najbolje od srpnja do sredine rujna, a suši se u hladu. Kod sabiranja ne treba biljku rezati sasvim pri zemlji jer odrvenjeli dijelovi kvare izgled i kakvoću sabrane biljke.
Ljekovite i djelotvorne tvari:
Biljka u cvatu sadrži gorku tvar marrubin, eterično ulje, tanin, smolu, mnogo soli, masti, vosak i biljnu sluz.
Pirolidinski alkaloidi, flavonoidi, terpenoidi, eterična ulja, kolin, saponini, fitosteroli, voskovi.
Pretpostavlja se da sadrži još dvije vrste gorkih tvari.
Divlji bosiljak, gorska metvica, macina trava ili teterljan, jetrena trava, očajnica ili smrduša, kako je u narodu često nazivaju, marulja predstavlja antiasmatik, antidot, antifungal, antiskorbut, antispazmodik, antidijaroik, antibakterik, dermetik, diuretik, digestiv, ekspektorant, emenagog, hepatik, holagog, relaksant i tonik, a pripada obitelji Usnatica.
MARULJA
Zapadna pučka medicina:
Zapadna pučka medicina rabi marulju kao: antiasmatik, asmatik, antidot, antifungal, antiskorbut, antispazmodik, antidijaroik, antibakterik, dermetik, diuretik, digestiv, ekspektorant, emenagog, holagog, hepatik, relaksant, tonik, za liječenje: aritmije, apscesa, bolesti dišnih puta, bolesti jetre, bolesti slezene, bolesti digestivnih organa, bronhitisa, crijevnih komplikacija, grčevitog kašlja, histerije, herpesa zastore, izgubljenog apetita, kašlja, komplikacije želuca, kožnih bolesti, nedostatak mjesečnice, menstrualnih bolova, nazeba, napetih mišića koje relaksira, plućnog katara, plućne tuberkuloze, rznih rana, respiratornih katara, suhog kašlja, slabe krvne slike koju formira i jača, žučnih tegoba, žutice itd.
U homeopatiji za liječenje žučnih i jetrenih bolesti, katara crijeva i želuca te upalnih procesa.
Rabi se kao kuhinjski začin i čajna namirnica.
Listovi marulje su jestivi te se rabe za priređivanje raznih juha i variva, ali poradi lošeg okusa danas se rabe samo svježi listovi kao začin.
MARULJA
Ljekovito djelovanje:
Marulja se ubraja u najstarije ljekovito bilje pa je osobito cijenjena već u starom Egiptu. Kod Rimljana je bila hvaljena za liječenje malaričnih oboljenja.
Sok marulje pomiješan s medom slovio je kao glasovito sredstvo kod plućnih bolesti.
Paracelsus, Mattioli, Hufeland i Kneipp bili su veliki zagovornici marulje, koja je unatoč tome gotovo potpuno pala u zaborav, no pomoću slavnih liječnika i biologa sadašnjice (Flamm, Seel, Leclerc) marulja je opet postala poznata i cijenjena.
Car Ferdinand I koristio je namočene listove marulje u vinu da olakša iskašljavanje sluzi.
U narodu dobro poznata biljka kojom se dobro može pomoći kod:
- napadaja astme kao i ostalih respiratornih bolesti (kašlja, pa i pušačkog, hripavca, bronhitisa, katara kojeg izvrsno rastvara i olakšava njegovo iskašljavanje, tuberkuloze, pa i s otvorenim kavernama, upale i infekcije pluća, gripe, groznice - a zamjena je i za kinin, prehlade, upale grla, laringitisa, katara grla itd)
- bolesti kože (jer pojačava metabolizam i potiče izlučivanje znoja, štetnih otrovnih tvari koje se izlučuju putem kože, kod raznih rana i povreda kože , čireva, osipa...)
- bolesti sluznica, jer izvrsno štiti i liječi unutarnju i vanjsku sluznicu od infekcija, upala i raznih iritacija otrovima
- bolesti bubrega, jer pojačava rad bubrega i mjehura te potiče izlučivanje mokraće,
- bolesti jtere, posebice masne jetre, ciroze, tvrde jetre, žutice, malarije, pojačava sekreciju jetre, koristi kod upale žučne vrećice, bolova u jetri itd
- ženskih bolesti - naručito za neplodnost, za otvaranje kanala jajovoda te upalnih procesa u njima, neredovitih mjesečnica, amenoreje - kad mjesečnica prestane ili je slaba, kod grčeva itd
- bolesti želuca i crijeva (katara želuca i crijeva, hemeroida, raznih nametnika i parazita u crijevima, pojačava pražnjenje crijeva i izaziva proljev ako pijemo u većim količinama, smiruje grčeve želuca i crijeva, čisti organizam od autointoksikacije, tifusa, paratifusa, crijevnih groznica, pojačava apetit, jača želudac
- opće slabosti organizma što bi se u narodu reklo i duha i tijela
Marulja normalizira menstruaciju, naročito kod slabunjavih i anemičnih žena. Konačno, mora se reći da se marulji u posljednje vrijeme pripisuju i druga područja liječenja.
Marulja se može bez predomišljanja upotrijebiti kao ljekovita biljka i u liječenju srca i to kod smetnji srčanog ritma (nepravilni otkucaji srca - aritmija srca).
Tinktura i ekstrakti marulje djeluju primjetno umirujuće na nemiran i nervozan rad srca.
MARULJA
Pomoć pri začeću:
Marulja se od davnina koristi za liječenje nepolodnosti žena.
U narodu je zovu i očajnica što slikovito opisuje njezine davne korisnice - žene koje su očajavale zbog nemogućnosti da postanu majke.
Osnova njezina djelovanje jest normaliziranje lučenja spolnih hormona i uravnoteženje hormonalnog ciklusa što je, kako svi danas znamo, preduvjet uredne trudnoće.
Općenito, pomaže kod menstrualnih tegoba i niza ženskih bolesti.
Farmakološko djelovanje:
Istraživanja na životinjama pokazala su ekspektorirajuće, vazodilatatorno, antiaritmično (u manjim dozama), kolagogno djelovanje.
Nema dokumentiranih kliničkih istraživanja.
KAKO JE KORISTITI:
Marulja se uzima u obliku čaja.
Dvije žličice treba preliti s 2,5 decilitra kipuće vode te procijediti nakon tri do pet minuta. Savjetuje se uzimanje od tri do pet šalica na dan. Zbog opora okusa nekima je čaj lakše piti kad je hladan. Može se i zasladiti, ali s vrlo malo meda. Ovu je biljku dobro kombinirati s vrkutom jer sinergijski djeluju vrlo pozitivno.
Savjet: Čaj treba piti najmanje tri mjeseca u kontinuitetu. U vrijeme mjesečnice treba napraviti pauzu.
Marulja se upotrebljava najčešče kao čaj. Jedna čajna žlica kao preljev za 1 šalicu, uzimano 2-3 šalice dnevno i zaslađeno medom kao plućni ili srčani čaj, inače nezaslađen, a pije se polako u gutljajima.
Nezaslađeni čaj upotrebljava se izvana za kupanje i ispiranje kod kožnih bolesti.
Primjena u pučkoj medicini: svježi sok marulje pomiješan s medom, uziman čajnom žlicom, olakšava iskašljavanje, a svježi sok u razrijeđenom stanju iskušano je sredstvo kod natečene slezene.
Čaj:
1 jušna žlica usitnjene biljke prelije se s 2 dl vruće vode, poklopi da odstoji pola sata i procijedi te koristi s medom, 2-3 šalice na dan.
Tinktura:
200 grama usitnjene biljke močimo mjesec dana u 1 litru 70 postotnog alkohola, te povremeno promućkamo. Nakon toga možemo koristiti 3 puta po 20 kapi na dan, s čajem, sokom ili vodom.
Homeopatija:
Koristi marulju kao lijek za liječenje žučnih i jetrenih bolesti, katara crijeva i želuca te upalnih procesa.
MARULJA
Napomena:
Na području Sredozemlja i u našem kršu gotovo na kamenitoj podlozi raste marulji srodna vrsta:
Marrubium peregrinum (Marrubium creticum Mili)
Narodni nazivi: bila smradačica, gorčika, očajnica, smrduša, totrljan.
Ona je vrlo dlakava, a cvjetna čaška ima samo 5 zubaca.
Čitava ta biljka zbog guste dlakavosti ima bijelu boju i nema karakterističan miris i gorčinu kao marulja.
Ta se biljka vrlo često u sabiranju zamjenjuje s maruljom.
Nuspojave:
UPOZORENJE: Čim se utvrdi trudnoća, treba prekinuti s uzimanjem čaja.
NUSPOJAVE: Biljni sok je iritans i može izazvati dermatitis.
KONTRAINDIKACIJE: Nema dokumentiranih interakcija, ali je potreban oprez pri korištenju lijekova istog ili suprotnog djelovanja. Zbog abortivnog i uterotoničnog djelovanja marulja je kontraindicirana u trudnoći i laktaciji. Marulju ne smiju uzimati trudnice, te kronični bubrežni bolesnici.