TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. ..[...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje...[...]

Nastavi dalje...

LUK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...]

Nastavi dalje...

ČEŠNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun...[...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA.[...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

MARULJA



MARULJA



MARULJA ILI MACINA TRAVA (MARRUBIUM VULGARE)

Latinski: Marrubium vulgare L.

Engleski: White Horehound

Njemački: Der Gewöhnliche Andorn

Francuski: Marrube blanc

Obitelj: Lamiaceae

Sinonimi: Marrubium album Gilib., Marrubium germanicum Schrk, Marrubium lanatum Kth.

Narodni nazivi: Bela meta, beli tetrljan, beljušina, bijeli tetrljan, dobra kadulja, gorčika, jetrena trava, jetrenjača, macina trava, marula, mrtva kopriva, slanovitak, smrduša, tetrljan, totrljan.


MARULJA



Opis

Marulja je oko 30 do 40 cm visoka trajna biljka koja raste iz vretenastog korijena, od osnove razgranata, tupo četvorokutasta, dlakava kao i listovi, a u prvim fazama razvoja obrasla bijelim, paučinastim dlakama.

Listovi na stabljici imaju peteljku, nesimetrično su nazubljeni, gotovo uvijek jako naborani, u početku gusto, a kasnije rjeđe obrasli dlakama.

Gornja površina lista gotovo je uvijek gola.

Cvjetovi su s kratkom peteljkom, mnogocvjetni, sjedeći i poredani u prirodni pršljen.

Cvjetna čaška je cjevasta sa 8-10 zubaca, krunica je bijela, pahuljasto dlakava.

Miris biljke je slab, osebujan, a okus aromatičan, pomalo oštar, balzamičan, gorak i slan.

Vrijeme cvatnje: lipanj do rujna,

Stanište: prvobitna domovina marulje bila je centralna Azija i Sredozemlje, no već je od srednjeg vijeka udomaćena u srednjoj i sjevernoj Evropi.

Uspijeva na mršavim livadama, suhim pašnjacima i pustim zemljištima, a raste rado uzduž seoskih putova i na bunjištima.

Čini se da joj odgovaraju pregnojena mjesta i mjesta gdje se zadržava stoka.

Ljekoviti dijelovi biljke: sabire se biljka u cvatu bez korijena (Herba Marrubii albi) i to najbolje od srpnja do sredine rujna, a suši se u hladu. Kod sabiranja ne treba biljku rezati sasvim pri zemlji jer odrvenjeli dijelovi kvare izgled i kakvoću sabrane biljke.

Ljekovite i djelotvorne tvari:

Biljka u cvatu sadrži gorku tvar marrubin, eterično ulje, tanin, smolu, mnogo soli, masti, vosak i biljnu sluz.

Pirolidinski alkaloidi, flavonoidi, terpenoidi, eterična ulja, kolin, saponini, fitosteroli, voskovi.

Pretpostavlja se da sadrži još dvije vrste gorkih tvari.

Divlji bosiljak, gorska metvica, macina trava ili teterljan, jetrena trava, očajnica ili smrduša, kako je u narodu često nazivaju, marulja predstavlja antiasmatik, antidot, antifungal, antiskorbut, antispazmodik, antidijaroik, antibakterik, dermetik, diuretik, digestiv, ekspektorant, emenagog, hepatik, holagog, relaksant i tonik, a pripada obitelji Usnatica.

MARULJA



Zapadna pučka medicina:

Zapadna pučka medicina rabi marulju kao: antiasmatik, asmatik, antidot, antifungal, antiskorbut, antispazmodik, antidijaroik, antibakterik, dermetik, diuretik, digestiv, ekspektorant, emenagog, holagog, hepatik, relaksant, tonik, za liječenje: aritmije, apscesa, bolesti dišnih puta, bolesti jetre, bolesti slezene, bolesti digestivnih organa, bronhitisa, crijevnih komplikacija, grčevitog kašlja, histerije, herpesa zastore, izgubljenog apetita, kašlja, komplikacije želuca, kožnih bolesti, nedostatak mjesečnice, menstrualnih bolova, nazeba, napetih mišića koje relaksira, plućnog katara, plućne tuberkuloze, rznih rana, respiratornih katara, suhog kašlja, slabe krvne slike koju formira i jača, žučnih tegoba, žutice itd.

U homeopatiji za liječenje žučnih i jetrenih bolesti, katara crijeva i želuca te upalnih procesa.

Rabi se kao kuhinjski začin i čajna namirnica.

Listovi marulje su jestivi te se rabe za priređivanje raznih juha i variva, ali poradi lošeg okusa danas se rabe samo svježi listovi kao začin.

MARULJA



Ljekovito djelovanje:

Marulja se ubraja u najstarije ljekovito bilje pa je osobito cijenjena već u starom Egiptu. Kod Rimljana je bila hvaljena za liječenje malaričnih oboljenja.

Sok marulje pomiješan s medom slovio je kao glasovito sredstvo kod plućnih bolesti.

Paracelsus, Mattioli, Hufeland i Kneipp bili su veliki zagovornici marulje, koja je unatoč tome gotovo potpuno pala u zaborav, no pomoću slavnih liječnika i biologa sadašnjice (Flamm, Seel, Leclerc) marulja je opet postala poznata i cijenjena.

Car Ferdinand I koristio je namočene listove marulje u vinu da olakša iskašljavanje sluzi.

U narodu dobro poznata biljka kojom se dobro može pomoći kod:

- napadaja astme kao i ostalih respiratornih bolesti (kašlja, pa i pušačkog, hripavca, bronhitisa, katara kojeg izvrsno rastvara i olakšava njegovo iskašljavanje, tuberkuloze, pa i s otvorenim kavernama, upale i infekcije pluća, gripe, groznice - a zamjena je i za kinin, prehlade, upale grla, laringitisa, katara grla itd)

- bolesti kože (jer pojačava metabolizam i potiče izlučivanje znoja, štetnih otrovnih tvari koje se izlučuju putem kože, kod raznih rana i povreda kože , čireva, osipa...)

- bolesti sluznica, jer izvrsno štiti i liječi unutarnju i vanjsku sluznicu od infekcija, upala i raznih iritacija otrovima

- bolesti bubrega, jer pojačava rad bubrega i mjehura te potiče izlučivanje mokraće,

- bolesti jtere, posebice masne jetre, ciroze, tvrde jetre, žutice, malarije, pojačava sekreciju jetre, koristi kod upale žučne vrećice, bolova u jetri itd

- ženskih bolesti - naručito za neplodnost, za otvaranje kanala jajovoda te upalnih procesa u njima, neredovitih mjesečnica, amenoreje - kad mjesečnica prestane ili je slaba, kod grčeva itd

- bolesti želuca i crijeva (katara želuca i crijeva, hemeroida, raznih nametnika i parazita u crijevima, pojačava pražnjenje crijeva i izaziva proljev ako pijemo u većim količinama, smiruje grčeve želuca i crijeva, čisti organizam od autointoksikacije, tifusa, paratifusa, crijevnih groznica, pojačava apetit, jača želudac

- opće slabosti organizma što bi se u narodu reklo i duha i tijela

Marulja normalizira menstruaciju, naročito kod slabunjavih i anemičnih žena. Konačno, mora se reći da se marulji u posljednje vrijeme pripisuju i druga područja liječenja.

Marulja se može bez predomišljanja upotrijebiti kao ljekovita biljka i u liječenju srca i to kod smetnji srčanog ritma (nepravilni otkucaji srca - aritmija srca).

Tinktura i ekstrakti marulje djeluju primjetno umirujuće na nemiran i nervozan rad srca.

MARULJA



Pomoć pri začeću:

Marulja se od davnina koristi za liječenje nepolodnosti žena.

U narodu je zovu i očajnica što slikovito opisuje njezine davne korisnice - žene koje su očajavale zbog nemogućnosti da postanu majke.

Osnova njezina djelovanje jest normaliziranje lučenja spolnih hormona i uravnoteženje hormonalnog ciklusa što je, kako svi danas znamo, preduvjet uredne trudnoće.

Općenito, pomaže kod menstrualnih tegoba i niza ženskih bolesti.

Farmakološko djelovanje:

Istraživanja na životinjama pokazala su ekspektorirajuće, vazodilatatorno, antiaritmično (u manjim dozama), kolagogno djelovanje.

Nema dokumentiranih kliničkih istraživanja.

KAKO JE KORISTITI:

Marulja se uzima u obliku čaja.

Dvije žličice treba preliti s 2,5 decilitra kipuće vode te procijediti nakon tri do pet minuta. Savjetuje se uzimanje od tri do pet šalica na dan. Zbog opora okusa nekima je čaj lakše piti kad je hladan. Može se i zasladiti, ali s vrlo malo meda. Ovu je biljku dobro kombinirati s vrkutom jer sinergijski djeluju vrlo pozitivno.

Savjet: Čaj treba piti najmanje tri mjeseca u kontinuitetu. U vrijeme mjesečnice treba napraviti pauzu.

Marulja se upotrebljava najčešče kao čaj. Jedna čajna žlica kao preljev za 1 šalicu, uzimano 2-3 šalice dnevno i zaslađeno medom kao plućni ili srčani čaj, inače nezaslađen, a pije se polako u gutljajima.

Nezaslađeni čaj upotrebljava se izvana za kupanje i ispiranje kod kožnih bolesti.

Primjena u pučkoj medicini: svježi sok marulje pomiješan s medom, uziman čajnom žlicom, olakšava iskašljavanje, a svježi sok u razrijeđenom stanju iskušano je sredstvo kod natečene slezene.

Čaj:

1 jušna žlica usitnjene biljke prelije se s 2 dl vruće vode, poklopi da odstoji pola sata i procijedi te koristi s medom, 2-3 šalice na dan.

Tinktura:

200 grama usitnjene biljke močimo mjesec dana u 1 litru 70 postotnog alkohola, te povremeno promućkamo. Nakon toga možemo koristiti 3 puta po 20 kapi na dan, s čajem, sokom ili vodom.

Homeopatija:

Koristi marulju kao lijek za liječenje žučnih i jetrenih bolesti, katara crijeva i želuca te upalnih procesa.

MARULJA



Napomena:

Na području Sredozemlja i u našem kršu gotovo na kamenitoj podlozi raste marulji srodna vrsta:

Marrubium peregrinum (Marrubium creticum Mili)

Narodni nazivi: bila smradačica, gorčika, očajnica, smrduša, totrljan.

Ona je vrlo dlakava, a cvjetna čaška ima samo 5 zubaca.

Čitava ta biljka zbog guste dlakavosti ima bijelu boju i nema karakterističan miris i gorčinu kao marulja.

Ta se biljka vrlo često u sabiranju zamjenjuje s maruljom.

Nuspojave:

UPOZORENJE: Čim se utvrdi trudnoća, treba prekinuti s uzimanjem čaja. NUSPOJAVE: Biljni sok je iritans i može izazvati dermatitis. KONTRAINDIKACIJE: Nema dokumentiranih interakcija, ali je potreban oprez pri korištenju lijekova istog ili suprotnog djelovanja. Zbog abortivnog i uterotoničnog djelovanja marulja je kontraindicirana u trudnoći i laktaciji. Marulju ne smiju uzimati trudnice, te kronični bubrežni bolesnici.

molimo pročitati izjavu