|
TRANSLATOR
Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...] Nastavi dalje...
BOKVICA DODATAK PRIPRAVKA
Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]
Nastavi dalje...
Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene...[...] Nastavi dalje...
LIPA DODATAK PRIPRAVKA
Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...] Nastavi dalje...
KAMILICA DODATAK PRIPRAVKA
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...] Nastavi dalje...
PERŠIN DODATAK PRIPRAVKA
Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]
Nastavi dalje...
CIKORIJA DODATAK PRIPRAVKA
Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani.[...] Nastavi dalje...
PELIN DODATAK PRIPRAVKA
Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...] Nastavi dalje...
Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]
Nastavi dalje...
LIMUN DODATAK PRIPRAVKA
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]
Nastavi dalje...
ČIČAK DODATAK PRIPRAVKA
Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...] Nastavi dalje...
Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...] Nastavi dalje...
RUSOMAČA DODATAK PRIPRAVKA
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...] Nastavi dalje...
NEVEN DODATAK PRIPRAVKA
Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica.[...] Nastavi dalje...
SLADIĆ DODATAK PRIPRAVKA
Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...] Nastavi dalje...
|
GORKI KRESTUŠAC
GORKI KRESTUŠAC
Latinski: Polygala vulgaris
Engleski: Bitter milkwort
Njemački: Kreuzblume bittere
Talijanski: Polygala amara
Francuski: Polygale
Ljekarnički naziv: Polygalae amarae herba cum radice.
Obitelj: Polygalaceae
Drugi nazivi: momčić, kija, krstašica, bresinjača, mlekača, gorka modra i dr.
KRESTUŠAC - DETALJI
Krestušac (Polygala), biljni rod s približno 500 vrsta jednogodišnjih i trajnih zelenih, polugrmova i grmova iz por. krestušaca (Polygalaceae) s izmjenično poredanim listovima i dvospolnim zigomorfnim cvjetovima.
Malena je biljka s 10–15 cm visokim stabljikama i lopatici sličnim kožnatim prizemnim lišćem koje tvori ružicu.
Na vrhu stabljike, u pazušcima malih listova razvijaju se brojni cvjetovi, oblikujući grozdasti cvat.
Latice su duge 5 do 7 mm, jajaste, a prednja ima više puta rascijepani privjesak.
Postrane su u obliku krila, a na vanjskoj strani imaju tamnije žilice.
Cvjetovi su najčešće modri, rjeđe crvenkasti, a vrlo rijetko bijeli.
Plod je tobolac.
Cvjeta od maja do lipnja.
Raste pod travom obraslim mjestima i šumama, brežuljcima.
Vrijeme cvatnje: od svibnja do kolovoza.
Stanište i rasprostranjenost: na planinskim livadama, pored prorjeđenih šuma i šikara. Česta.
Droga: Beremo cvatući nadzemni dio biljke, (Polygalae herba). Bere se odsjecanjem nadzemnih dijelova, suši u kiticama ili tankom sloju, na propuhu u hladu. Možemo brati sve vrste.
Ljekovite tvari: Saponini, gorke tvari, eterično ulje, tanini, lipidi, fenolne kiseline i metilni salicilat... Po sastavu i djelovanju može zamijeniti senegu i ipecacuanhu.
KRESTUŠAC
Za lijek se skuplja korijen u početku cvjetanja.
Korijen ove biljke ubraja se među najbolje lijekove protiv prsobolje i plućnih bolesti.
Na 1 litru vode stavi se 12 g osušenog korijena, potopi se 12 sati i kuha s 1 žlicom meda 1/2 sata.
Ovog čaja uzme se natašte 1 mala šalica, a ostalo se popije preko dana po gutljaj. Pijenjem ovog čaja odstranjuje se sluz iz pluća, liječi se proljev s odvajanjem sluzi, jačaju se živci i želudac te se popravlja probava.
U jesen se vadi korijen koji se suši i od njega se spravljaju uvarci, oparci i prašci. U biljci se u velikim količinama nalaze spojevi presengina koji pomažu kod izbacivanja sluzi. Osim njega, nalaze se lipidi, fenolne kiseline i metilni salicilat.
Krestušac se koristi kao sredstvo za iskašljavanje, smanjuje razinu šečera u krvi, no ne utječe na promjenu inzulina u krvi.
Djelotvoran je u liječenju bolesti na koži, (ekcemi, psorijaza), upala grla, a i pomaže kod ugriza zmije.
Upotreba: napitak se priprema od 1 žlice suhe, usitnjene droge tako da se prelije sa 2 čaše hladne vode, ostavi u poklopljenoj posudi 8 sati, zatim se procijedi. Pripremljeni napitak popiti u tijekom dana.
KRESTUŠAC
U narodnoj medicini gorki krestušac slovi kao dobro sredstvo za čišćenje krvi, lijek protiv kašlja, astme, plućnih bolesti, želučanih tegoba i pomanjkanja apetita.
Potiče izmjenu tvari pa ga uzimaju i kod vodene bolesti, bolesti bubrega, reume i gihta.
Zbog gorkih tvari droga je odličan želučani tonik koji potiče apetit, pomaže kod svih oblika loše probave i katara probavnih organa.
Jača cjelokupni metabolizam, poboljšava izlučivanje tekučine i drugih tvari metabolizma iz tijela te donosi olakšanje kod reume i uloga.
Istodobno, gorke tvari i saponini utječu na izlučivanje bronhijalnih žlijezda.
Krestušac upotrebljavamo kod grčevita suha kašlja, hripavca, astme i drugih plućnih bolesti.
Obloge koristimo kod kožnih bolesti, rana i kvrgastih tvorbi.
Krestušac djeluje i protiv gljivica (antimikotično djelovanje) i protiv drugih mikroorganizama (antibiotično djelovanje).
KRESTUŠAC
Čaj: Jednu do dvije čajne žličice suhih ili svježe zelenih dijelova biljke spravljamo kao oparak ili uvarak te pijemo po dvije do tri šalice na dan.
Tinktura se priprema tako da se 200 g korijena moči 21 dan u 1 l vina, a zatim otfiltrira. Uzima se po 15-20 kapi triput dnevno, prije jela.
Da bismo dobili jaki čaj, poparit ćemo 90 g biljke 1 I kipuće vode, poklopljeno ostaviti da stoji 10 min. pa procijediti. Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela.
KITNJASTI KRESTUŠAC
Nuspojave: Mogu nastati samo onda kada tu biljku upotrebljavamo u prevelikoj količini. Previše saponina nadražuje želudac, crijeva i bubrege.
Kontraindikacije: Vrlo rijetko konzumacija kerstušca može izazvati mučninu, a ponekad i proljev.
|
