JAREBIKA
JAREBIKA
JAREBIKA
Latinski: Sorbus aucuparia
Engleski: Europen Mountain Ash, Rowan Tree
Njemački: Volgelbeerbaum, Eberesche
Talijanski: Sorbo degli uccellatori
Obitelj: Rosaceae
Jarebika (Sorbus aucuparia) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice ruže Rosaceae.
Narodni nazivi: gorska smrdljika, jarebica, kaligovo drvo, medvedova trešnja, negnjila, rebika, smrdljika, šmrljika.
Sinonimi: Aucuparia silvestris Med., Mespilus aucuparia AH., Pirus aucuparia Gaert., Pyrenia aucuparia Clairv.
Koristi se kao: adstrigent, antidijaroik, antimikrobik, antireumatik, antiseprik, antiskorbutik, antitusik, digestiv, dijabetik, diuretik, holagog, purgativ.
JAREBIKA - DETALJI
Opis
Jarebika je do 15 - 20 m visoko listopadno drvo. Ima rijetku, okruglastu krošnju, vitko tanko deblo i dobro razvijen, ali plitak korijenov sustav.
Doživi starost do 100 godina. Kora jarebike u mladosti je srebrnosiva, glatka, sjajna, a kasnije uzdužno je ispucala i potamni. Debela je oko 5 mm. Mladi izbojci su crvenkastosivi, gusto dlakavi, a kasnije goli i s većim brojem ovalnih svijetlijih lenticela.
Pupovi su veliki, do 15 mm dugi, ušiljeni, prilegli, čunjasti, spiralno raspoređeni, pokriveni velikim, prileglim, tamnosmeđim do crnim ljuskama, koje su na gornjim rubovima dlakave i tamnije.
Lišće je 10 - 20 cm dugo, neparno perasto sastavljeno od 9 do 19 liski, koje su usko eliptične 1 do 2.5 cm duge, oštro napiljenog ruba, s gornje strane tamnozelene, s donje svijetlozelene, a u jesen narančastocrvene boje. Prvo su dlakave, a kasnije gole. Palistići rano otpadaju.
Cvjetovi su dvospolni, entomogamni, neugodnoga mirisa, bijeli, oko 1 cm široki. Pojedinačni cvjetovi udruženi su, u do 20 cm širokim vršnim gronjama.
Lapova čaške i latica ima 5, prašnika 20, plodnih listova 5 te najčešće 3 vrha tučka.
Plodovi su okruglasti, slični bobama, mesnati, do 1 cm debeli, narančastocrvene boje, imaju peterokraki zvjezdasti ožiljak na ulegnutom tjemenu. Sirovi su opori, gorki i trpki, u velikoj količini mogu biti i otrovni.
Postaju jestivi prerađeni s vrelom vodom ili 10 sati namočeni u razrijeđenom octu.
Nakon prvih mrazeva sadrže više šećera (do 7%).
Plodovi ostaju na stablu do dugo u jesen ili cijelu zimu. Sadrže 2- 6 sjemenki, najčešće 3, koje su konične, uske i crvenkaste.
Sjeme raznose ptice, koje ga vrlo radu jedu.
Vrijeme cvatnje: svibanj, lipanj, a vrijeme sazrijevanja plodova rujan, listopad.
Stanište: Jarebika nema zahtjeva s obzirom na zemljište, raste svugdje, a najčešće u pretplaninskim i planinskim šumama, rubovima šuma i krčevinama.
Rasprostranjenost: U Hrvatskoj je autohtona vrsta. Jarebika ima veliki prirodni areal. Raste u zapadnoj Aziji i po skoro cijeloj Europi, dolazi do Islanda. Nema je u južnim predjelima Španjolske i Grčke te u dijelovima Panonske nizine. Pojedinačna nalazišta su u sjevernoj Africi, Maloj Aziji i na Kavkazu.
Ekološka svojstva
U mladosti raste brzo u visinu, ali kasnije naglo uspori.
Poluheliofilna je do heliofilna vrsta.
U mladosti može rasti i zasjenjena, kasnije treba više svjetla. Jarebika je vrlo skromna i prilagodljiva vrsta.
Najbolje raste na svježim i dubokim tlima, ali nalazi se i na suhim. Dobro podnosi sušu, niske temperature, mraz, snjegolome i posolicu.
Jednako dobro raste na vapnenoj i silikatnoj matičnoj podlozi. Nastupa kao pionirska vrsta, ali samo na primjerenim staništima gdje nema kompeticije.
Jako je otporna protiv onečišćenog zraka pa se sadi u parkovima i drvoredima. Vrlo je korisna pri pomlađivanju smreke, jele i ariša.
Raste češće pojedinačno, ali i u grupama. Kao kržljav grm raste i do 2400 m nadmorske visine u Alpama.
JAREBIKA
Ljekoviti dijelovi biljke:
Sabiru se u prvom redu plodovi (Fructus Sorbi aucupariae) i to ili u čitavim gronjama ili se s obzirom da nisu toliko sočni, pojedinačno oberu, odnosno, orune s gronja i suše na prozračnom mjestu, no najbolje na umjetnoj toplini u blizini peći.
Plodove nije uputno sušiti na prirodnoj toplini, s obzirom na kasno jesensko vrijeme, ili u debljem sloju, jer lako potamne, tj. izgube svoju prirodnu crvenu boju, a često postanu i pljesnjivi.
U pučkoj medicini mnogo se upotrebljavaju i cvjetovi (Flores Sorbi aucupariae). Ovdje opisani način sušenja plodova vrlo se često upotrebljava u prometu droge u suhom stanju, no plodovi se uzimaju i svježi ili kao žele ili kao svježi konzervirani sok.
Cvjetovi se u pučkoj medicini preporučuju kao čaj, ali samo svježe ubrani.
Ljekovite i djelotvorne tvari:
Jarebika krije u sebi čitav niz važnih ljekovitih tvari te bi se trebala više primjenjivati u liječenju.
Prije svega su od značenja velike količine vitamina C u plodovima te tanin, sorbitanska kiselina, citronska, jabučna, jantarna i vinska kiselina.
Dokazani su također tragovi otrovne parasorbinske kiseline.
Šestorovalentni alkohol sorbit je izvorni produkt za kozmetičke i farmaceutske preparate.
Ljekovito djelovanje:
Za unutarnju upotrebu poznat je sorbit kao dijabetičko sredstvo pod imenom "Sionon".
Vodena otopina sorbita primjenjuje se kod vodene bolesti i za sniženje cerebrospinalnog tlaka ili za smanjenje intraokularnog tlaka kod zelene mrene (glaukom).
Ovaj se lijek uzima samo pod strogom liječničkom kontrolom.
Kompot od jarebike, odnosno, žele ili sok od ploda izvrstan je lijek kod pomanjkanja vitamina C i za otklanjanje posljedica prouzročenih tim pomanjkanjem.
JAREBIKA
Primjena u pučkoj medicini:
Plodovi jarebike mnogostrano se primjenjuju u pučkoj medicini. Dobro prezreli plodovi, u stanju laganog vrenja, služe kao sredstvo za otvaranje, a djeluju i na izlučivanje mokraće.
Kompot, žele ili sok (svježi ili sterilizirani) djeluje povoljno kao sredstvo za grgljanje kod promuklosti.
U pučkoj medicini preporuča se, nadalje, uživanje svježih plodova, odnosno, uživanje svježeg soka kod bolnog otvrdnuća želuca, kod preopterećenosti crijeva zbog neuredne stolice.
Kod bronhitisa, upale pluća, kao i kod svih afekcija pluća ili porebrice, s pojavom groznice, treba redovito više puta na dan uzimati čajnom žlicom svježe istiješten sok iz plodova jarebike.
Sok treba za tu svrhu malo zasladiti medom.
Svježi sok plodova koristan je prirodni lijek kod bubrežnih kamenaca (nephrolithiasis), kod teškog mokrenja, bilo da se radi o vrlo polaganom, ili bolnom mokrenju.
Iz mitologije i povijesti:
Jarebika, starogermansko drvo zdravlja, u germanskoj mitologiji bila je, kao i koze, posvećena bogu Donaru.
U nekim krajevima, gdje još drže koze, uobičajeno je još danas bolesne koze hranili lišćem jarebike.
Istraživači narodnih običaja smatraju da je to ostavština starih narodnih običaja.
Uz grane lješnjaka mnogo se upotrebljavaju i grane jarebike kao viline rašlje za traženje vodenih žila i izvora.
JAREBIKA
Upotreba u kuhinji:
Zdrav i vrlo ukusan kompot, žele ili pekmez, kao poslastica ili kao namaz na kruhu, dobiva se iz mješavine jednakih dijelova jabuka i plodova jarebike.
To je jelo izvanredno zdravo jer pospješuje probavu; može se poboljšati dodatkom meda.
Korisnost:
Jarebikini plodovi, jestivi su kada se prerade; sirovi su opori, gorki i trpki, a uzeti u velikim količinama, mogu djelovati otrovno.
Pri branju plodova, najbolje je odrezati cijele štitove. Poželjno je berbu odgoditi do prvih mrazeva, kada plodovi sadrže više šećera, do 7%.
Nakon prerade, služe za spremanje miješanih marmelada, želea, kompota, kaša, sokova, sirupa, mošta, vina i vitaminskih koncentrata.
U Njemačkoj se pripremaju miješane marmelade od plodova jarebike, jabuke, kruške, šipka i drugog voća dodavajući do 50% šećera.
U slavenskim zemljama priprema se rakija, koja ulazi u sastav nekih vrsta votke.
Od plodova se priprema i ocat, osušeni služe kao zamjena za ruski čaj.
U pučkoj medicini smatra se, da povoljno djeluju protiv dijabetesa, promuklosti, kašlja, reume, bolesti žuči i za izlučivanje kamenaca.
Smanjuju količinu kolesterola u krvi, a posjeduju i jako antimikrobno djelovanje.
Estrakt iz svježih plodova, služi kao sredstvo za otvaranje, a mošt kao sredstvo za zaustavljanje proljeva. To se objašnjava činjenicom, da u svježim plodovima ima parasorbinske kiseline, koja podražuje želučano - crijevnu sluznicu, a u moštu je nema.
Zreli plodovi sadrže oko 72% vode, 6% šećera (fruktoze, glukoze, sorboze i saharoze), 1% dušičnih tvari, 2% organskih kiselina, oko 100 mg% vitamina C i dosta vitamina E.
Plodovi su vrlo bogati i vitaminom A. Prisutan je i alkohol sorbit, koji nastaje fermentacijom šećera sorboze.
Sjemenke jarebike sadrže male količine glikozida cijanovodične kiseline, amigadalina.
Drvo jarebike upotrebljavalo se u kotlarstvu i rezbarstvu.
JAREBIKA
Nuspojave:
Kontraindikacije: Sjeme sadrži vodikov cijanid - cijanovodik koji u malim količinama stimulira disanje i poboljšava probavu, a koristan je u liječenju raka. U većim je količinama štetan i može izazvati smrt.
Toksičnost: Parasorbinska kiselina u većim količinama djeluje štetno.
