TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. ..[...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D: gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani.[...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima.[...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje..[...]

Nastavi dalje...

LUK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...]

Nastavi dalje...

ČEŠNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

IVANČICA



IVANČICA



IVANČICA

Lat: Leucanthemum vulgare

Engleski: Oxeye daisy

Njemački: Margarite

Obitelj: glavočika (Compositae)

Rod: Krizanteme

U Hrvatskoj ih raste nekoliko vrsta.

Na vlažnim travnjacima česte su rana ivančica (Leucanthemum praecox), obična ivančica (Leucanthemum ircutianum, Leucanthemum vulgare) i ljetna ivančica (Leucanthemum leucolepis), dok gorska ivančica (Leucanthemum montanum) raste pretežito u zajednicama planinskih rudina.

Endemična liburnijska ivančica (Leucanthemum platylepis, Leucanthemum liburnicum) raširena je na primorskim suhim pašnjacima i kamenjarskim travnjacima od Slovenskoga primorja, Istre i Kvarnera do Senja i Gorskoga kotara.

Endemična hrvatska ivančica (Leucanthemum croaticum) raste na kamenjarskim pašnjacima i suhim travnjacima, rjeđe u pukotinama stijena, na otocima Pagu i Rabu te u podvelebitskome primorju.

Opis

Ivančica - latinski: Leucanthemum vulgare; Sinonim: Chrysanthemum leucanthemum), zvana i margarita i margaritela trajna je zeljasta biljka iz porodice glavočika (Compositae). Podrijetlom je iz umjerenih dijelova Europe i Azije.

Višegodišnja je biljka, grmolikog oblika s malim cvjetovima, ne većim od 5 cm, bijelih latica koje omeđuju žuto središte a rastu na vitkoj dugoj peteljci.

Lišće je tamno zeleno na obje strane. Bazni i srednji listovi su petolisne, obrnuto jajolike, u obliku na žlicu, te napiljene i nazubljene. Gornji listovi su kraći, nasjedaju uzduž stabljike. Cvjetna glavica, ne veća od 5 cm sastoji se od oko 20 bijelih latica koje okružuju žuti disk.

Mnoge će sigurno podsjetiti na djetinjstvo i branja poljskog cvijeća na livadama, gdje često raste. Unatoč tome što je poljsko cvijeće, mnogi ju rado uzgajaju u svojim vrtovima, bilo za ukras, bilo za rezano cvijeće, jer ovo je još uvijek jedan od mnogima omiljenih cvijetova.

Ivančice su jako nezahtjevne cvjetnice, i uspijevaju na svim vrstama tala, čak i u teškim i vlažnim tlima. Dobro podnose sušu, a najviše vole sunčani položaj. Ako im uvjeti odgovaraju, sklone su brzom širenju. U nekim dijelovima Amerike, Australije i Novog Zelanda Ivančicu smatraju štetnim travama jer ih je teško iskorijeniti.

Ako se uzgaja iz sjemenja, prve godine uzgoja neće cvasti – prvi put cvate druge godine nakon sijanja. Ivančica je jedan od prvih cvijetova koji prolistaju na proljeće, zapravo već i u zimi. Formira simpatične male grmiće i tako se i stalno umnožava u grmićima, naraste u visinu samo u vrijeme cvatnje.

Živi na proplancima i otvorenim mjestima, na vlažnom i propusnom tlu, a uzgaja se i kao vrtna ukrasna biljka.

Cvate od travnja do rujna.

Danas je rasprostranjena i u Australiji, Novom Zelandu, te Sjeverno Americi, gdje je sade uzduž autoputeva

Prva cvatnja je u svibnju, i ta prva cvatnja je najobilnija. Već početkom svibnja na vrhovima stabljika pojavljuju se zeleni pupoljci, koji se ubrzo otvaraju u cvjetove.




IVANČICA - DETALJI



Kad su u vrhuncu cvatnje, vrtni dio s Ivančicama jednostavno "blješti".

Nezgodno zna biti jedino ako u to doba jako padne kiša ili zapuše vjetar – tad se počnu polijegati i moramo ih privezivati za potpornje.

Sakupljanje sjemena

Nakon te prve cvatnje, preporučljivo je sve cvijetove porezati prije nego se počne rasipati sjeme. Razlog tome je što stvara jako puno sjemenja i jako se uspješno sama zasijava, tako da uskoro niče posvud uokolo ako se sama zasije.

Ako ipak želite skupiti sjeme, tad imajte na umu da ga na vrijeme poberete – ono nastaje ispod “žute sredine” – kad je zrelo, iz sredina se lako izdvajaju sivkaste duguljaste, ovalne sjemenke.

A nakon što se porežu cvjetovi, ova vrsta ivančice još cvijeta iste sezone, samo ne tako obilno, i ne tako visokim cvijetovima kao prvi put.

Nametnici

Bolesti do sada još nisam zapazila na njima, a od nametnika često ju napadau crne uši – skupljaju se na naličju cvijetova i cvijetnim stapkama. U biovrtu će uskoro doći i predatori koji se njima hrane, pa pustimo neka stvari idu svojim tijekom.

Jedino, takve cvjetove nemojte brati za vaze… ali nikad nisu na apsolutno svim cvjetovima, tako da će uvijek nešto biti za rezano cvijeće.

Također, na cvjetovima Ivančica često se hrane kukci.

IVANČICA - ČAJ



Ljekovita svojstva i primjena:

Prije više stoljeća čovjek je spoznao da sušenjem i mrvljenjem dijelova nekih biljaka ili korištenjem njihovog soka može kontrolirati prisutnost i brojnost insekata.

Jestivi dijelovi: Lišče sirovo ili kuhano, korijen sirov, dodaje se u salate. Cvjetovi, sušeni za čaj, a svježi za ukras salatama.

Od poznatih supstanci insekticidnog djelovanja (piretrin, nikotin, rotenon) koje se mogu dobiti iz biljaka, zbog skupe proizvodnje i kemijske nestabilnosti u komercijalnoj uporabi do danas se zadržao još jedino piretrin.

Ivančica- ljekovitost

Ivančica je: antispasmodik, diaforetik, diuretik, tonik.

Cijela biljka a pogotovo cvjetovi, su ljekoviti. Izvana se koristi kao losion za modrice, rane, čireve, i neke kožne bolesti. Čaj od suhih cvjetova i stabljike se koristi i za pranje ispucalih ruku, bora oko očiju, i za liječenje konjuktivitisa.

U prošlosti se koristila za liječenje magarečeg kašlja i drugih respiratornih bolesti

IVANČICA



Ivančica- Buhač

Pyrethrum cinerariaefolium (syn. Tanacetum cinerariaefolium, Chrysanthemum cinerariaefolium)

Piretrin se dobiva sušenjem i ekstrakcijom iz cvjetnih glavica buhača.

Prva pisana svjedočenja o insekticidnom djelovanju buhača potiču od prije dvije tisuće godina. Uzgajan je i korišten u Perziji, a stoljećima se veže uz put svile, preko kojeg je i stigao do Europe.

Dalmatinski buhač (chrysanthemum cinerariifolium) endemska je samonikla trajnica istočne obale Sredozemlja čiji cvjetovi i sjeme sadrže i do jedan posto piretrina. Raste na vrlo toplim, suhim, kamenitim i siromašnim tlima. Traži mnogo sunčeve svjetlosti i ne podnosi zasjenjenost.

Buhač izrasta u višegodišnje polugrmove, životnog vijeka i do 30 godina, visoke do 70 cm sa srebrno-zelenim rasperanim listovima u podnožju, iznad kojih se uzdižu cvjetovi na dugačkim stabljikama. Cvjetove buhača čine žuti, cjevasti plodni cvjetići u centru i neplodni bijele jezičaste latice koje ih okružuju. Nalikuju na Ivančice, odnosno krizanteme, pa otud potječu neki nazivi. Na jednoj biljci izraste i do 1000 cvjetova, koji cvatu od svibnja do srpnja.

Piretrin-Prirodni insekticid

Kako bi se estrahirao piretrin iz cvjetova buhača oni moraju biti osušeni odmah nakon berbe. Obično se suše na suncu u tankim slojevima pri čemu ih je potrebno često okretati kako bi se sprečila fermentacija. U slučaju proizvodnje velikih količina, da bi se ubrani cvjetovi na vrijeme osušili, ipak je potrebno koristiti sušnice sa toplim zrakom u kojima temperatura ne smije prijeći 80. stupnjeva celzija.

Piretrini se danas većinom koriste za suzbijanje insekata u domaćinstvu ili u skladištima hrane, ali ima preparata i za suzbijanje štetnih insekata povrtlarskih biljaka u zaštićenom prostoru jer je nestabilan na svjetlosti.

Kako je piretrin prirodni insekticid izvrsne učinkovitosti i brze razgradnje te nije otrovan za toplokrvne organizme, idealan je za organsku i ekološku poljoprivredu.



IVANČICA



Na osnovu građe prirodnih piretrina sintetizirani su piretroidi, grupa insekticida širokog spektra djelovanja.

Eko laguna - Dalmatinski buhač je ime za biljku, trajnicu, chrysanthemum cinerariifolium vis. Iz porodice asteraceae.

Ona se uzgaja zbog cvjetnih glavica iz kojih se nakon sušenja ekstrakcijom dobiva kemijska tvar koju nazivamo piretrum. Piretrum se koristi kao prirodni insekticid i stoga je vrlo interesantan. Pradomovina Dalmatinskog buhača je Hrvatska.

Uzgoj

Plan sadnje buhača u Hrvatskoj zamišljen je prije nekoliko godina kroz nekoliko etapa.

U nekoliko crta donosimo ovaj projekt: pronalaženje i dokazivanje pretpostavki gospodarske opravdanosti revitalizacije uzgoja dalmatinskog buhača u hrvatskoj putem organiziranja probnih polja u Solinu, Poreču i Zagrebu. Izrada cjelovite studije projekta dalmatinskog buhača (utemeljene na dobivenim rezultatima) "buhač od sjemena do robne marke", koja će detaljno obraditi postavke (principe), standarde reprodukcije; dati odgovore kako na detalje unutar projekta tako na cjelovit projekt.

Po potvrdi gospodarske opravdanosti i izradi studije, osnovat će se konzorcij "dalmatinski buhač" koji će se sastojati od interesno motiviranih pojedinaca, tvrtki i institucija (npr. Poljodjelci, prerađivači, znanstvenici, trgovci, izvoznici, financijeri itd.). Konzorcij će definirati optimalnu dinamiku gospodarske realizacije projekta, npr. minimalnu moguću površinu za uzgoj, trajne ugovore s poljodjelcima, ugovore s financijerima i prerađivačima, itd.

Po gospodarskom oživljavanju projekta "buhač", planira se izvesti (plasirati) novu Hrvatsku tehnologiju u susjedne zemlje koje su tradicionalno podobne i već zainteresirane za uzgoj Dalmatinskog buhača. Projekt se ostvaruje uz potporu ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i u suradnji s institutom za poljoprivredu i turizam u Poreču.

Buhač je nazivan još i Dalmatinska krizantema ili IVANČICA, a Dalmatinsko područje klimatski je najpovoljnije za njegov rast. Na našem području uzgajao se do kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada su ga iz upotrebe istisnuli jeftiniji i praktičniji sintetički insekticidi.

Međutim, svjetski trend povratka organskom, ekološkom i zdravom uzgoju biljaka i zdravom načinu života, vratio je život i ovoj zaboravljenoj korisnoj biljci. Samljeveni buhač uništava sve biljne i životinjske nametnike bez lošeg učinka na ljude i životinje, odbija kukce, brzo se razgrađuje i njegovom upotrebom na prirodan i nesintetički način nestaju svi nametnici koji smetaju u organskoj proizvodnji voća, povrća i biljaka.

Cvijet buhača raste na stabljici visokoj oko šezdeset centimetara, korijen je razgranat dosta duboko, ne treba je zalijevati, ne treba poboljšavati zemlju gdje raste, jer je u stvari i nastala na škrtom Dalmatinskom tlu. Na jedan hektar stane do 90000 sadnica, a na svakoj stabljici može procvjetati oko 400 cvjetova. U neka starija vremena cvjetovi buhača stavljali su se u "baule" sa djevojačkom "dotom" kako bi se odjeća sačuvala do udaje.

Od ove biljke mogu se izraditi sprejevi, eterična ulja, sapuni i drugi proizvodi koji će se koristiti protiv moljaca, štetnih kukaca i ostalih nametnika. Podnosi sve temperature, od najviših do najnižih, odolijeva i dalmatinskoj buri, a bere se oko svetog Antuna ili svetog Ivana, odnosno početkom ljeta. U današnje doba kada se pretjeranim korištenjem kemijskih sredstava i umjetnih gnojiva uništavaju poljoprivredna zemljišta i uzgaja se genetski modificirana hrana, Dalmatinski buhač ponovno je otkriven.

Još 2001. Godine pokrenut je projekt "mogućnost revitalizacije i provjera ekonomske opravdanosti uzgoja Dalmatinskog buhača u Hrvatskoj" uz potporu ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Nakon toga, u saboru je prihvaćen amandman saborskog zastupnika HSP-a Tonča Tadića prema kojem se buhač tretira kao i nasadi lavande, što znači kako treba osigurati poticaj sadnje lavande i buhača godišnjim plaćanjem po hektaru. Time bi se potaknula obnova uzgoja ove domaće biljke po kojoj je dalmacija nekada bila poznata, a do drugog svjetskog rata izvozilo se do 25 vagona ovog korisnog insekticida.

Uz poticaje za uzgajivače, nasadi se opet mogu obnoviti, a pri tome se može osigurati egzistencija velikom broju ljudi na otocima i na čitavoj obali.

Svijet je odavno shvatio blagodati Mediteranskog podneblja i Mediteranske prehrane, pa bi tako trebalo doći vrijeme u kojem ćemo i mi postati svjesni onoga što imamo, i to početi iskorištavati na najbolji mogući način. Ipak je sigurnije i lakše posaditi buhač, koji se takoreći brine sam o sebi, nego ulagati u kaveze za činčile, od kojih se rade bunde za tko zna koga, zar ne?

Mala, neugledna biljka, svojevrsno "ružno pače" ljekovitog i tradicijskog bilja, koja se bere poput kamilice, mogla bi se ponovo pojaviti "ispod domaćeg neba"...

IVANČICA



Recept

Mlade proljetne izbojke sitno nasjeckati i dodati salatama.

Osušene listove ili cvjetove, jednu žlicu suhe droge preliti sa šalicom prokuhane vode, zasladiti medom.

Nuspojave:

Štetnost: nije poznata.

molimo pročitati izjavu