TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. ..[...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani.[...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich, Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds.Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...]

Nastavi dalje...

HRAST





HRAST

Latinski naziv: Quercus petraea

Obitelj: Fagaceae

Hrast kitnjak (Quercus petraea) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, obitelji Fagaceae.

Narodni nazivi za hrast kitnjak su: dub, dubovina, hrast lužnik, lužni hrast, lužnjak, rani hrast, brdnjak, gorun, beljik, črepinjak, graden, ljutik.



U Hrvatskoj su poznate vrste: Hrast crnika, hrast lužnjak, hrast plutnjak, hrast kitnjak...

Opis biljke:

Naraste do 40 m u visinu.

Debljina debla može biti i 1-3 m prsnog promjera.

Kora debla, mnogo je tanja i pliće ispucala nego kod hrasta lužnjaka.

Pupovi su smeđi, goli, čunjasto–ušiljeni.

Izbojci su goli.

Lišće je 8-12 cm dugo, obrnuto jajoliko, podjednakih lapova (5-7 pari), s donje strane slabije dlakavo uz srednju žilu.

Peteljka je 1-3 cm duga.

Plod je žir, kraći i deblji od žira, hrasta lužnjaka, jednolično svjetlo-žućkaste boje.

Ima manje raskošnu krošnju nego hrast lužnjak.

Ženski cvatovi kod hrasta lužnjaka imaju kratku stapku, dok kod hrasta kitnjaka nemaju stapku, već su sjedeći.

Cvate u travnju i svibnju, žirevi se drže 2-5 zajedno.

Lužnjak (Ouercus robur): Listovi gotovo da i nemaju peteljke te izgledaju kao da su odmah zalijepljeni za granu na kojoj se nalaze. S druge strane, žirevi se nalaze na peteljkama (stapkama) i često su po dva žira zajedno. Lužnjak je najpoznatije stablo nizinske Hrvatske. Voli poplave i dosta vode pa ga se zato nikada ne može pronaći u brdskom području.

Kitnjak (Quercus petraea): Listovi imaju peteljke koje mogu biti duge do 4 centimetra, no žirevi nemaju peteljke i izgledaju kao da su zalijepljeni za granu na kojoj se nalaze. Obično se zajedno nalazi po nekoliko žireva. Raste – za razliku od lužnjaka, kitnjak voli brežuljke i brdska područja te se može pronaći diljem kontinentalnog dijela Hrvatske.

Cer (Quercus cerris): Za razliku od prethodne dvije vrste, cer ima izduženije listove i malo su više nazubljeni. Ipak, najlakše ga je prepoznati prema njegovom žiru. Naime, kapica mu je čupava. Raste – cer raste po cijeloj Hrvatskoj, ipak nije toliko česta vrsta kao što su kitnjak i lužnjak. Također, u kontinentalnom dijelu Hrvatske raste u brdskim područjima jer ne voli poplave.

Medunac ili dub (Quercus pubescens): Medunac je jedan dlakavi hrast, odnosno listovi su mu dlakavi. Kada su mladi, onda su dlakavi s obje strane, no kasnije budu jako dlakavi i mekani samo s donje strane (s naličja). Ima sitne žireve, koji nemaju peteljku. Raste – U Hrvatskoj je medunac najčešći na našoj obali budući da voli topla staništa. Tu i tamo se može pronaći i u kontinentalnom dijelu Hrvatske, ali onda se nalazi na južnim, toplim stranama naših planina kao što su Medvednica ili Papuk.

Crnika ili česmina (Quercus ilex): Za razliku od svih prethodnih vrsta, crnika je zimzeleno stablo. Ima tvrde listove koji su tamno zeleni s gornje strane, a s donje su bijeli i mekani. Rubovi listova nisu nazubljeni, kao što je to kod svih ostalih vrsta spomenutih u ovom članku, ali mlade biljke imaju nešto sitnih bodlji na rubovima. Žirevi imaju svjetlosmeđu kapicu i nemaju bodljice (treba paziti da ga se ne zamijeni s hrastom oštrikom koji raste na krajnjem jugu Hrvatske i koji ima sitne bodljice na kapici te ima bodljikave listove). Raste – Crnika se može pronaći na Hrvatskoj obali, budući da je on mediteranska vrsta i voli topla staništa.

Budući da rastu po cijeloj Hrvatskoj, hrastovi su oduvijek bili važni stanovništvu našeg područja. Drvo je korišteno za ogrjev i proizvodnju namještaja, žirevi su se u doba nestašice hrane često koristili za proizvodnju brašna (iako su gorki), itd. Kao što je i spomenuto u uvodu, mnogi narodi su ova važna stabla posvećivali svojim vrhovnim božanstvima. No, koje točno vrste? Pa vjerojatno baš one koje su najčešće rasle na njihovom području.




HRAST - DETALJI



Tradicija...

Od starih Grka sveto drvo posvećeno Zeusu, kod Latina bio je posvećen Jupiteru (jestiv hrast – Quercus edulis).

Plinije pripovijeda o građanskom vijencu (napravljen od lišća i plodova hrasta), kao najvišem priznanju.

Baltički Slaveni posvećuju sveti "dub" bogu Perunu koji gospodari munjama i gromovima.

U Germana je kult hrasta bio jako razvijen te je to sveto drvo pripadalo gromovniku Donaru ili Thoru.

Veliku i stoljetnu tradiciju ljekovite uporabe hrasta gotovo je nemoguće opisati u kontekstu skraćene verzije opisa i ljekovitog djelovanja jer njegovi razni dijelovi kao što su list, kora, plod i šiška imaju svoj način uporabe i ljekovito djelovanje.

U narodnom liječenju mladi hrastov list rabimo za liječenje; tuberkuloze, rekonvalescenta (osobe koje se oporavljaju nakon teških preležanih bolesti ili operacija), kod noćnog mokrenja, za čišćenje krvi, za jačanje organizma.

Uporaba:

Za liječenje upaljene sluznice želuca i crijeva, katara želuca i crijeva, proljeva, griže, infekcija, upale bubrega – nefritis, tegoba s jetrom i gušteračom te u obliku čaja za grgljanje upale usne sluznice, grla i jednjaka, za regulaciju rada štitnjače, krvarenja čmara... te kao antidot – protuotrovno sredstvo (prašak hrastove kore uzimamo zbog dobra svojstva da veže otrovne sastojke i tako stvara neprobavljivi sastojak, to jest daljnju apsorpciju otrova kroz crijevne resice u krvotok, a ga rabimo ga i kod različitih vrsta trovanja).

Hrastov list rado miješamo s gospinom travom, koprivom, pelinom, stolisnikom... Hrastova kora (rabi se u obliku čaja i tinkture) poznati je lijek za liječenje unutarnjih i vanjskih tegoba u obliku obloga ili za ispiranja. Njeno ljekovito svojstvo rabimo kao antiseptik – adstrigent.

Vanjska uporaba: u obliku obloga za liječenje površinskih rana i ozljeda na koži kod kojih dolazi do upala i gnojnih procesa, otečenih žlijezda na vratu, upale grla, zagnojenih rana i čireva...



HRAST - ŽIR



Žir:

Žir sazrijeva krajem rujna i početkom listopada. Kupula pokriva 1/3 do 1/2 žira. Ljuske na kupuli su razmaknute, ima ih manje nego kod kitnjaka, široke su i nešto dlakave.

Žir je po veličini i obliku varijabilan, obično izduženo jajast, dug 20-40 mm, rijetko duži, svijetlo smeđ ili žućkast. Na svježem žiru vide se tamnije uzdužne pruge.

Hrastov žir možemo pripremiti za hranu i lijek na više načina, od kojih je najpoznatiji sljedeći: žiru oljuštimo vanjsku koru i skinemo kapicu, usitnimo na manje komadiće i posušimo na toplom mjestu te pohranimo u hermetičku staklenku. Za uporabu posušene komadiće pržimo (prženjem se škrob pretvara u dekstrin ) na tavi dok ne dobije tamnosmeđu boju te ohladimo.

Pečeni žir koji je dobro pečen može se lako mljeti u obliku brašna ili krupice.

Dobiveni prašak rabimo kao surogat za kavu od žira (koja se rabi za liječenje bolesti krvi, u prvom redu za detoksikaciju ili čišćenja krvi, tegoba sa želucem i crijevima od nadimanja – nadutosti do pojave vjetrova, slabe probave, tegoba sa štitnjačom, neuroze, malaksalosti, malokrvnosti, skrofuloze, regulira prejaku ili preobilnu mjesečnicu, nesanice, rahitisa, kostobolje, šećerne bolesti, zaustavlja kronični ili akutni proljev).




KAVA OD ŽIRA CRNIKE



Kava od žira:

Ovaj napitak se preporučuje naročito kod rahitisa, skrofuloze, griže i bolesti mokraćnog mjehura.

Sve osobe koje naginju prekomjernoj mršavosti, oticanju žlijezda, ekcemima i očnom kataru, trebale bi najmanje jednom do dva puta tjedno redovito piti kavu od žira, pa će do poboljšanja brzo doći.

S obzirom da se kava često priprema potpuno neispravno, evo pravog recepta.

U jesen, kad žir sazrije, i kad sam otpadne sa stabla, sabere se, oljušti i izreže na komadiće, veličine kavenog zrna te prži na laganoj vatri.

Čuvanje preženog žira najbolje je u tamnim i dobro zatvorenim staklenim posudama.

Žir ne treba prije prženja popariti kuhanom vodom da bi mu se na taj način oduzela gorčina jer pri tom gubi karakterističan okus hranjive i ljekovite tvari.

Žir naime, osim tanina sadrži i velike količine škroba, šećera, bjelančevina i masti.

Usitnjen žir prži se kao i kava, ali toliko da postane tamno smeđ, jer prejako prženi žir gubi okus i ljekovitost.

Žir nije potrebno samljeti. Ovako pripremljeni žir stavi se u vruću vodu, kuha oko 10 minuta, procijedi i pomiješa sa šećerom, a tek na kraju s mlijekom.

Naravno da je ukusnija kava kad se uprženi žir sitno samelje. Najukusniji su žirevi hrasta crnike, oni su slatki poput kestena. Slabije uprženi (smeđe boje) su ukusni baš poput kestena, pa se mogu tako uprženi jesti.



HRAST - ŽIR



Ljekoviti dio biljke:



Za lijek se upotrebljava mlado lišče i mlada kora, koja se prikuplja u proljeće, a plod u jesen.

U narodnoj medicini kora, list i plod (žir) koriste se za zaustavljanje krvarenja, liječenje čireva, ekcema, bijelog pranja, preobilnih menstruacija, hemoroida, nemogućnosti zadržavanja urina, krvarenja desni, a hrastovo lišće koje se skuha u otopini octa i vode (u odnosu 1:1) liječi zubobolju.

Hrastova kora sadrži tanine, organske kiseline, flavonoid kvercetin, triterpenoide, steroide, katehine, pantotensku kiselinu, vitamine B1, B2, B6, C, PP.

Zbog ovih sastojaka ima jaka skupljajuća i antiseptička svojstva.

Po potrebi, koristi se kao protuotrov u slučaju trovanja alkaloidima i teškim metalima.

Od hrastove kore se pripremaju kupke i obloge protiv reumatizma, a uvarak se koristi za ispiranje grla, liječenje otečenih vratnih žlijezda i promuklosti.

Njime se mogu ispirati rane nastale dugotrajnim ležanjem.

Rakija u kojoj je odstajala hrastova kora prirodan je lijek za bolesti jetre i kamena u žuči i bubregu.

Kora se prikuplja u rano proleće, pijre nego što hrast prolista, ili u jesen kada list opadne.

Sa stabla se skida tako što se nožem naprave dva uzdužna reza na rastojanju od 20 cm. Komadi se potom isitne da bi se brže osušili na suncu ili u sušari na oko 50 stupnjeva Celzijusovih. Čuva se na suhom mjestu najduže pet godina.



HRAST - CVAT



Ljekovito djelovanje:

Čaj od mladog hrastovog lišča preporučuje se slabiin Ijudima, rekonvalescentima, tuberkuloznim bolesnicima i bolesnicima koji boluju od srcanih bolesti.

Čaj priprernljen od mješavine hrastova lišča i drugih Ijekovitih biljaka koristi se u liječenju čireva svih vrsti, za želudac i čiščenje i jačanje krvi.

Uvarak od mlade hrastove kore koristi se za grgljanje kod upale grla, protiv promuklosti i kad naoteknu vratne žlijezde.

Čaj od mlade hrastove kore priprernljen s vinom i medom koristi se u liječenju protiv povračanja krvi iz želuca i pluća, kod krvavih proljeva, kolere, griže i fistula u čmaru, kada zaustavlja krv i liječi.

Kava pripremljena od prženog žira koristi se kao lijek za malaksalost, malokrvnost, nervozu, nesanicu, kostobolju, rahitis, od sluzi iz ušiju i dr.

Kava od žira preporučuje se za čišćenje krvi, kod šečerne bolesti, nadimanja i otvorenih i zatvorenih šuljeva.

HRAST - MLADA BILJKA



Recepti:

PROTIV KRVARENJA:

2 žličice hrastove kore preliti sa 2 dl kipuče vode, ostaviti da odstoji oko 30 minuta i piti po potrebi.

MELEM ZA RANE.

Žličicu hrastove kore kuhati u 1/2 l vode najmanje 10 minuta. U prohlađenu smjesu umočiti pamučno platno, dobro ocijediti i stavljajti na ranu ili lišaj na koži.

ZA ČIŠĆENJE I JAČANJE KRVI:

20 g hrastovog lista, 3 g kantariona, 2 g pelina.

Sastojke sipati u 6 dl kipuče vode i kuhati dok ne zakipi. Čaj piti 3 puta dnevno po 2 dl nakon obroka.

ČAJ SA VINOM:

Žličica meda, 1,25 dl crnog vina, 25 g hrastovog lista, 2 zrna bijelog tamjana.

Pomiješati med i vino i kuhati dok ne zakipi. Dodati hrastovo lišće i pustiti da kipi još 3 minute. Poklopljeno ostaviti 30 minuta, dodati tamjan i piti prije spavanja.

HEMOROIDI:

Žličica mlade hrastove kore, 2 žličice ženske bokvice, 3 žlice hajdučke trave.

Izmiješati sve sastojke pa jednu žlicu dobijene smjese preliti sa 2 dl kipuče vode. Ostaviti poklopljeno 10-15 minuta, procijediti, po želji zasladiti medom i piti toplo 3 puta dnevno prije obroka.

KOŽNE BOLESTI I RANE:

30 g hrastove kore, 30 g lista bršljana, 20 g cvijeta lavande, 20 g cvijeta kamilice, 20 g lista kadulje, 10 g lista ružmarina.

Sastojke izmešati i skuhati u 2 l vode. Ne cijediti nego po potrebi uzimati po malo tečnosti dok se ne potroši. Nakon pranja bolna mjesta na koži namazati gustim melemom.

HRAST - KORA - ŽIR - KAVA



Kontraindikacije:

Kod prevelike oralne uporabe može doći do zatvora crijeva te se preporučuje mjera opreza.

Treba izbegavati bilo kakav kontakt sa očima, kao i potapanje cijelog tijela u kupku.

U slučaju većih otvorenih rana, hrastovu koru i druge preparate koji sadrže tanine ne koristiti zbog opasnosti od oštećenja jetre.

Pogrešno je vlažan oblog pokriti nepropusnom tkaninom, jer time stvaramo vlažnu komoru koja ne hladi nego grije i pogoršava upalu. Na donju stranu staviti nepropusno platno da se jastuk ili plahta ne smoče.

molimo pročitati izjavu