TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. ..[...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica.[...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich, Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds.Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi.[...]

Nastavi dalje...

HMELJ





HMELJ

Lat: Humulus lupulus

Eng: Hops

Drugi nazivi: Blust, kudiljice, kuke, melika, melj, meljevina, miljevina, falon, hmel, hmelina, hmeljevina.

Opis

Šišarkice hmelja su jajasti, lagani, rastresiti cvatovi, dugački 3-4, široki oko 2 cm, malo plosnate, toplog i gorkog ukusa, ugodnog svojstvenog aromatičnog mirisa (dugo čuvana i pokvarena droga smrdi na stari odoljen, izovalerijansku kiselinu). Šišarkice se ljepe za prste. Oko krivudave osovine, dugačke oko 2 m, poredani su plodni listići unaokolo u cik cak, kao crijepovi na krovu. Na njihovoj bazi golim okom se mogu vidjeti, oble, sjajne, prozirne, žute žljezde, koje se mogu lako istresti (lupulin).

Plodni listici (brakteje) su vrlo tanki, papirasti, jajasti, žuto-zelenkasti ili žuti, oko 10 mm dugački i oko 7 mm široki, mrežasto išarani sitnim nervima i lako se mogu odvojiti.

Upotrebljava se samo uzgojen hmelj. Hmelj potiće iz istočne Europe. Kod nas raste uz grmlje po vlažnim mjestima kao divlja povijuša.

Poznata sirovina za proizvodnju piva kojom se dobiva karakteristična aroma i gorkast okus. U tu svrhu koriste se ženski cvjetovi puzavice iz porodice cannabineae koji se uzgajaju u nekim našim sjevernim krajevima i u Njemačkoj.

Hmelj ubrzava taloženje bjelančevina (pahuljica) i djeluje kao konzervans. Za svijetlo pivo se dodaje 250 g. hmelja na hl., a tamnom 140 g. hmelja na hl. Aktivna tvar gorkog okusa u hmelju je lupulin. Mladi izdanci hmeja koriste se kao povrće pod nazivom "hmeljeva šparoga"

Divlji hmelj raste uz grmlje ili na vlažnim mjestima.

Većinom se uzgaja, uglavnom kao sirovina za proizvodnju piva.

Bere se u ljeto, šišarke prije nego što sazriju, a korijen, lišče i sjeme u vrijeme kada biljka dozrije.

Ljepota djelovanja hmelja je u njegovoj svestranosti - koristi se i kod nesanice, i nervoze, i anksioznosti, a katkad i depresije.

Neke su biljke, pak, imale sreću da ih se jednostavno ne može zaboraviti.

Kad čuje za hmelj, većina ljudi odmah se sjeti piva, nekima omiljenoga pjenušavog pića koje osvježuje i navodno čini sretnim.

Tako je priča o hmelju postala priča o pivu, što je pogrešno. Ipak, da nije hmelja, vjerojatno ne bi bilo ni klasičnog stereotipa tipičnog ljubitelja piva - dobrodušni nasmiješeni čiča s trbuščićem. Jedna osoba koja pati od anksioznosti (tjeskobe) priznala je kako je malo pivo smiri bolje od propisanih lijekova.

Prije nego što olako date negativan, možda i ciničan komentar na tu izjavu, pročitajte priču o hmelju.

U svemu uvijek postoji i zrno istine. Može li nam hmelj pomoći i bez alkohola?

Pivo, hmelj i smirenje za redovnike; kad su se točno združili hmelj i pivo? Pivo je drevni proizvod, o čemu govori i 4060 godina stara sumeranska pločica s

"najboljim receptom za pivo".

Sve kulture koje su uzgajale žitarice poznavale su pivo, u vodi namočena žitarica koja fermentira zahvaljujući kvascima.Pivo, uz kruh, povjesničari smatraju jednim od pokretača razvoja civilizacije i prepoznatljivosti ljudskog roda, a stari Egipćani tvrdili su da liječi više od stotinu bolesti, no tu ćemo stati s podilaženjem obožavateljima piva.




HMELJ - DETALJI



Negdašnje pivo bilo bi današnjim pivopijama čudno i možda odveć slatkasto. Stoga su se tijekom stoljeća ljudi igrali različitim začinima ne bi li njegov okus zaokružili i profinili.

Marulja, gorki pelin, maslačak, čičak, neven - to su samo neke biljke koje su se nalazile u relativno "šlampavim" pokušajima da se doradi pivo.

A tada je nastala tiha revolucija i nenadano otkriće, a s obzirom na toliku važnost piva, možda ravna Einsteinovoj teoriji relativnosti. U 11. stoljeću, barem prema pisanim nalazima, u Bavarskoj se netko sjetio u pivo dodati ekstrakt hmelja.

Od tada, nema dvojbe, svijet nije više isti. Slatkasto pjenušavi okus kvasca i ječmenog slada konačno je našao dostojan gorkasto-aromatičan kontrapunkt, ravan genijalnosti Mahlerovih simfonijskih kontrapunkta.

Koliko je to bio važan pothvat, govori i striktno pravilo Bavarskih kraljeva, dignuto gotovo na razinu zakona, da pivo mora imati samo vodu, ječam i hmelj.

Teško se kod hmelja udaljiti od realnosti i neobičnih asocijacija, jer nas njegova povijest vuče i dublje, kad još nije bio poznat u tako pitkom obliku. Još od 8. stoljeća postoje zapisi o uzgoju hmelja. No, čemu će nam koristiti hmelj ako će još čekati dva stoljeća do spektakularna ulaska u svijet pivopija?

Tajna leži u njegovu djelovanju.

To vjerojatno dugujemo redovnicima i svećenicima, koji su i prije striktnog zakona o celibatu, morali paziti na svoj libido. Malo ljudi zna da su mnoge današnje ljekovite biljke bile ciljano uzgajane u samostanima.

Konopljika, mažuran, anđelika i hmelj samo su neke od vrsta koje djeluju kao anafrodizijaci, biljke koje smiruju ne samo čovjeka i njegove misli, nego i njegov raskalašen libido. Hmelj su opisivali kao lijek za melankoliju, a možda se mislilo da gasi i potrebu za romantikom.

Trebalo je proći puno stoljeća, paralelno s razvojem piva, da hmelj dobije čvrst status u fitoterapiji.

Nakon ove priče, možda postaje jasno zašto je stereotip pivopije uvijek nasmiješen i dobroćudan.

Smirujuća biljka iz "vesele" obitelji hmelj, zabavnog naziva humulus lupulus l., dolazi iz silno popularne obitelji - cannabaceae.

U njemu se, uz prehrambenu konoplju, nalazi i slavna marihuana.

Čini se kao da ova obitelj jako voli živčani sustav.

Ulje konoplje zbog sadržaja omega-3 kiselina koristi se i za bolji rad mozga, hmelj je smirujući, a marihuanino djelovanje, bez obzira na njezinu ilegalnost, mnogi upoznaju u nekim mlađim i ludim godinama.

Ljekoviti dio biljke je "češerčić", odnosno ženski cvat biljke. Ako vas okus piva želi asocirati na okus hmelja, odustanite od ove pomisli.

Infuzi i tinkture hmelja su gorki.

Gorčinu duguju spojevima floroglucinolima, a komercijalno se koristi oleorezina. Ovisno o korištenju u pivu, razlikujemo alfa frakciju, bogatu humulonom i intenzivne arome, koja djeluje i kao konzervans u pivu, te beta frakciju, koja je gorka i bogata lupulonom. Smatra se da je antibakterijsko djelovanje (i time poticanje rasta kvasaca tijekom fermenatcije) bilo presudno u odluci da hmelj i pivo idu ruku pod ruku.

No, to antibakterijsko djelovanje nema značajniju primjenu u ljudi. Kako postoje različiti varijeteti, udio spojeva može znatno varirati - tzv. noble varijeteti, potekli iz Bavarske, obično sadrže malo manje alfa frakcije.

HMELJ



Ljekoviti sadržaj:

Zanimljivo, unatoč relativno opsežnim ispitivanjima, nitko nije jasno utvrdio koja točno frakcija doista djeluje na čovjeka.

U sadržaju cvijeta nalazi se i eterično ulje vrlo zanimljiva mirisa, no ono se iznimno rijetko koristi.

Češeri hmelja, od kojih se pripremaju čajevi i ostali ljekoviti pripravci, osim eteričnog ulja, sadrži gorke tvari, tanin, pektin, vosak, minerale, smole, flavonide i biljne hormone.

Sadrži eterično ulje, nešto gorkih tvari i flavonoida. Koristi se kao začin. Djeluje smirujuće i olakšava probavne smetnje (stomahik, karminativ), olakšava probavu, uklanja nadutost.

Ljekovita svojstva i primjena:

Čaj:

2 žlićice čaja od hmelja preliti sa 250 ml. kipuće vode.

Posudu poklopiti da ne ispare eterićna ulja i ostaviti da odstoji 15-20 minuta. Potom procijediti.

Protiv nesanice popiti jednu šalicu pola sata prije spavanja.

Tinktura od hmelja se upotrebljava za pročišćavanje krvi u slučaju bolesne jetre i slezene. Uzima se 2-4 puta dnevno.

Prašak od hmelja dobiven lupanjem po šišarkama, uzima se jedanput dnevno, koliko stane na vrh noža.

Smatra se da je smirujuće djelovanje eteričnog ulja daleko slabije od drugih tipova ekstrakata.

Nova zvijezda u fitoterapiji, čak i u jastucima:

Kad smo se uvjerili u planetarnu važnost hmelja, koje ga uz kavu čini vjerojatno najkorištenijom ljekovitom biljkom, ostaje nam pomalo tužna činjenica da je moderna fitoterapija lagano gurala hmelj u stranu. Kako i ne, kad je primat među smirujućim biljkama desetljećima bio u rukama odoljena (valerijane).

No, polako je slava valerijane ustuknula pred novim zvijezdama, kao što je pasiflora.

I tada smo se konačno sjetili kako prenijeti dio ugođaja Karlovačkih dana piva ili Muenhenskog oktoberfesta ravno u ljekarne. Doduše, u poznatom farmaceutski ispravnom i pomalo sterilnom ruhu, ali ne i bez uspjeha.

Vremenom se uvidjelo, primjerice, da sama valerijana nema puno uspjeha kod nesanice, ali ako dodate i malo ekstrakta hmelja, priča se znatno mijenja. Stoga hmelj obično završava u tzv. fiksnim kombinacijama s drugim ljekovitim i smirujućim biljkama.

HMELJ



Ljepota djelovanja hmelja je u njegovoj svestranosti - koristi se i kod nesanice, i nervoze, i anksioznosti, a katkad i kod depresije. Ona je klinički malo manje ispitana nego valerijana ili gospina trava, ali je nedvojbena njezina učinkovitost.

Zbog gorkog okusa, najčešće se koristi u obliku suhih ekstrakata (kapsule, tablete), a relativno rijetko kao infuzi ili tinkture.

Priča o hmelju, kao što priliči biljci protiv melankolije, nikad nije dosadna.

Tako me prije nekoliko godina nasmijala ESCOP-ova monografija ljekovitog bilja. Naime, riječ je o silno ozbiljnoj i znanstvenoj knjizi u kojoj vodeći Europski autoriteti iz područja ljekovitog bilja daju svakoj biljci svoju presudu - striktnu dozu, namjenu i kontraindikacije, a uza sve to vrlo ozbiljno citiraju silu znanstvenih radova i kliničkih studija.

I u tako ozbiljnoj knjizi nađete podatak kako se hmelj kod nesanice koristi u obliku - jastuka.

Stoga, kad vas bombardiraju o kraju Majanskog kalendara i smaku svijeta, dolasku čudnovatih planeta, financijskom slomu Hrvatske ili cijelog svijeta, sunčevim bakljama koje će spržiti facebook (bogu hvala), čudnovatim bolestima koje će nas zatrti, uzmite pod ruku jastuk napunjen nježnim i mirisnim hmeljom i šećite s osmijehom.



HMELJ - PLANTAŽA



Primjena:

Biljne dražeje za nesanicu i smirenje: Novost u našim ljekarnama su cirkulin valerijana dražeje za spavanje i smirenje. Uz valerijanu, sadrže hmelj, koji svojim smirujućim učinkom nadopunjava djelovanje valerijane pa san traje dulje, a prekidi sna tijekom noći su rjeđi.

Cirkulin valerijana dražeje prirodni su proizvod koji pomaže ponovnom uspostavljanju psihičke ravnoteže i zdravog sna, a da pritom ne uzrokuju navikavanje ni nakon duljeg uzimanja.

Cjenovno su najpovoljnije biljne dražeje za spavanje ili smirenje - dostupne su bez liječničkog recepta.

Češki znanstvenici razvili su novu vrstu bezalkoholnog piva koje sadrži 10 puta više fitoestrogena nego normalno pivo, s namjerom da se nadomjesti manjak estrogena i time ublaže simptomi menopauze te održi gustoća kostiju kod žena.

Pivo u kulinarstvu:

Gorčina hmelja daje plemenitu gorčinu jelu. Probajte vodu ili temeljac zamijeniti pivom, kad pripremate recimo škampe ili teletinu.

Kad pečete odojka, gusku ili puru, zalijevajte ih pivom zbog korice. Ili racimo da napacate meso prije roštiljanja u pivu, odlično će ga omekšati i dati mu delikatesni okus.

Najjednostavniji kruh:

3 šalice brašna, 3 žličice praška za pecivo, (može i soda bikarbona) limenka piva 1-2 žličice soli.

Pečnicu zagrijte na 190 stupnjeva c.

Zamijesite, nauljite protvan i pecite sat vremena ili dok kruh nije gotov.

Pivske prhke kiflice: 1 čaša piva, 1 čaša ulja, 4 čaše glatkog brašna, 1 čaša oštrog brašna, 1/2 žličice soli, 1 vanilin šećer, marmelada, štaub šećer.

Zamijesiti, razvaljati, isjeći na trouglaste dijelove, na svaki staviti malo marmelade, zamotati rastežući trokutić da bude što duži.

Peći na 200 stupnjeva c. oko 15-20 minuta.

HMELJ



molimo pročitati izjavu