|
TRANSLATOR
Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke..[...] Nastavi dalje...
BOKVICA DODATAK PRIPRAVKA
Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]
Nastavi dalje...
Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene..[...] Nastavi dalje...
LIPA DODATAK PRIPRAVKA
Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...] Nastavi dalje...
KAMILICA DODATAK PRIPRAVKA
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...] Nastavi dalje...
PERŠIN DODATAK PRIPRAVKA
Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...] Nastavi dalje...
CIKORIJA DODATAK PRIPRAVKA
Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...] Nastavi dalje...
PELIN DODATAK PRIPRAVKA
Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima.[...] Nastavi dalje...
Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]
Nastavi dalje...
LUK DODATAK PRIPRAVKA
Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...] Nastavi dalje...
ČEŠNJAK DODATAK PRIPRAVKA
Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...] Nastavi dalje...
LIMUN DODATAK PRIPRAVKA
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...] Nastavi dalje...
ČIČAK DODATAK PRIPRAVKA
Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi.. [...] Nastavi dalje...
Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]
Nastavi dalje...
RUSOMAČA DODATAK PRIPRAVKA
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...] Nastavi dalje...
NEVEN DODATAK PRIPRAVKA
Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...] Nastavi dalje...
SLADIĆ DODATAK PRIPRAVKA
Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...] Nastavi dalje...
|
ŽUTI GERMANDER
ŽUTI GERMANDER
Latinski: Teucrium flavum L.
Engleski: Yellow Germander
Sinonimi: chamaedrys flava (L.) Moench, Sottospecie: Teucrium flavum L. subsp. flavum Teucrium flavum subsp. glaucum (Jord. & Fourr.) Ronniger
Teucrium flavum je vrsta u rodu germander (Teucrium) u obitelji Lamiaceae (Labiatae) - usnatice. Vrsta je porijeklom iz mediteranskog regionalnog područja.
Ostali nazivi: Žuta betonika, žuti dubčac
Sinonimi: Aucuparia silvestris Med., Mespilus aucuparia AH., Pirus aucuparia Gaert., Pyrenia aucuparia Clairv.
Teucrium flavum je zimzelen, gusti patuljasti polu-grm.
ŽUTI GERMANDER
Stabljika je do 50 centimetara visoka.
Listovi su jajoliki, oko 3 cm duge i 2 cm širok, rub nazubljeno urezan. Listovi su tamnozeleni sjajni.
Cvijetovi su pršljenasto raspoređeni. Čaške su oko 6 mm, dlakave i prekrivene žlijezdama.
Biljka cvate od srpnja do listopada.
Kruna je 14 do 18 milimetara, žućkasta ili purpurne boje i dlakavo ispucana.
Sadrži gorke tvari, tanine.
Suši se na sjenovitom i prozračnom mjestu.
Stanište: Tip je mediteranske biljke i raste na stjenovitim mjestima, ali i u šumarcima, makiji,na pustim zemljištima.
ŽUTI GERMANDER
Hridi i stjenovite padine, u vapnenastim sredinama, šikarama i niskom grmlju Mediterana od razine mora do 1000 m.
Sustavno rasprostranjena: Rod Teucrium, koji se sastoji od 100-150 vrsta je rasprostranjen u umjerenim i toplim područjima Europe, Azije, Sjeverne Afrike, Amerike i Australije.
Kod nas u Hrvatskoj raste u priobalju Kvarnera i sjevernog Jadrana.
ŽUTI GERMANDER
Ime roda čini se da potječu od mitskog kralja Troje Teucera, koji je uveo ljekovita svojstva neke biljke, uključujući možda i Teucrium
specifičan naziv za boju cvijetne glavice (zijevalica).
Mi razlikujemo dvije podvrste, prva ima dlakavu stabljiku na sve strane, dok su u drugom dlake ograničene na suprotno sučeljasto u čvor;
Prvi ima na oba lica i peteljkama baršunaste dlačice, dok druga ima golo lišće, plavozelene ispod i peteljku golu; U drugom, napokon, listovi su manji, više urezani. Filogenetska Taksonomija
ŽUTI GERMANDER
Vrsta officinale, postoji puno vrsta roda Teucrium
Koristi se kao: alterans, amarum, antiseptik, digestiv, emenagog, holagog, holeretik, specifik, stomahik i tonikum, ljekovite masti, starnutatorie, stimulans, antispasmodic.
Teucrium flavum L. se čak spominje u narodnoj medicini: na Sardiniji je korišten uvarak biljke za bol u zglobovima, infuz cvatučih vrhova pripisuju kao antiseptik, a vanjska primjena esencija lišća se koristi kao ljekovito svojstvo; u Balearima joj pripisuju svojstva: tonik, antipiretik, vermifuge a cvjetnim vrhovima se začinjalo jelo od piletine.
Pučka medicina rabi čaj od lišća i cvijeta za liječenje: bolesti želuca i crijeva (raznog trovanja, slabog rada želuca, katara, nadutosti, žgaravice, jake želučane kiseline, čira na želucu, proljeva), bolesti kože, plućne bolesti (astma, kašalj, bronhitis, tuberkuloza, magareći kašalj, iskašljavanje krvi), bolesti grla, jetre i žuči, bolesti živaca (relaksant živaca, tonik za živce), neuralgije, bolesti slezene, uha, oka, epilepsije, vrtoglavice, bolesti mjehura, reume i gihta, ženskih bolesti, cirkulacije mozga i glave, slabe memorije, vrtoglavice, slabog imuniteta i to naročito kod djece koja mršave.
Sada se većinom koristi kao umjereno anti-akne sredstvo te za brže ozdravljenje. A nedavna istraživanja su to i dokazala (analgetik i metanol u ekstraktima biljke).
To je medonosna biljka. Budući da je nezahtjevna biljka upadljivog cvata može se koristiti za ukrasne svrhe.
ČAJ:
Čaj se priprema ta ko da se stavi jedna žlica suhe ili svježe biljke u čajnik i prelije sa 2 dcl kipuće vode. Čaj mora odstajati 20 minuta uz povremeno miješanje. Nakon 20 minuta bi ga trebalo procijediti i zatim popiti. Možemo zasladiti medom.
DUBČAC - Teucrium chamaedrys herba L.
Latinski naziv: Teucrium chamaedrys herba L.
Drugi nazivi: gorski cmilj, iva trava
Dubčac je višegodišnja polugrmasta biljka visine 10 do 30 cm. Stabljike su pretežno uzdignute i djelimično drvenaste. Listovi su bez peteljke, dlakavi samo sa naličja, zeleni i sivo bjeličaste boje. Cvjetovi se nalaze na vrhovima grančica.
Latice su svijetlo roze, gotovo bijele boje. Gornja usna je smanjena, a donja jako razvijena i trodijelna. Čašica je građena od 5 lančastih zubaca, gola je ili rijetko dlakava. Veoma je gorka i oporog ukusa sa prepoznatljivim aromatičnim mirisom. Dubčac ima vrlo jak miris. Zbog gorkih tvari dubčac je odavno poznat kao Ijekovita biljka.
Raste po suhim, toplim i krševitim mjestima, uglavnom na visinama oko 800 m i više,uglavnom na južnim obroncima.
Ljekoviti dio biljke: Za vrijeme cvatnje sakuplja se nadzemni dio biljke bez korijena. Prilikom branja, režu se lisnati cvjetni vrhovi grančica koji se suše u hladu) na prozračnom mestu.
Ljekovito djelovanje: Dubčac antiseptično djeluje jer uništava mikrobe i bakcile. Zbog tih svojstava odstranjuje trulež u crijevima i želucu.
Upotrebljava se, nadalje, protiv svih groznica, a koristan je u liječenju šećeme bolesti, žuči odnosno gušterače.
Također se koristi u mnogim smjesama kod velikog broja mnogih drugih oboljenja probavnog trakta. Poznata je kao jako ljekovita biljka još iz davnina pa je u narodu ostala uzrečica: trava iva od mrtva pravi živa (ova izreka vrijedi za sve Teucrium vrste - betonika, trava iva, dubčac, žuti germander idr).
Kontraindikacije nisu poznate.
|
