TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. ..[...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]

Nastavi dalje...

LUK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...]

Nastavi dalje...

ČEŠNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi.. [...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

DUD



MURVA



BIJELI DUD

Latinski: Morus alba L.

Engleski: White Mulberr

Njemački: Weisser Maulbeerbaum

Francuski: Murier blanc

Talijanski: Gelso comune

Slovenski: bela murva.

Druga imena duda su: bijela murva, dudinja bela.

Jarebika (Sorbus aucuparia) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice ruže Rosaceae.

Dud bijeli (Morus alba L.) pripada Obitelji dudovke (Familia Moraceae). Farmakopejski naziv mu je Sirupus Mororum - Fructus Mori albae.

Prirodni je analgetik, antihelmetik, antiasmatik, antibakterik, antireumatik, antitusik, adstrigent, diaforetik, diuretik, emolient, ekspektorant, hipoglikemik, hipotenziv, ofthalmik, pektoral, purgativ, sedativ i tonik.


DUD - DETALJI



DUD CRNI, MORUS NIGRA L.

Latinski: Morus nigra L.

Engleski: Black Mulberry

Njemački: Schwarzer Maulbeerbaum

Francuski: Műrier noir

Talijanski: Gelso nero

Slovenski: crna murva

Druga imena crnog duda su: crna murva, crnica, murvica.

Dud crni (Morus nigra L.) pripada Obitelji dudovke (Familiae Moraceae). Farmakopejski naziv mu je Sirupus Mororum - Fructus Mori nigrae.

Prirodi je antidiaroik, antipiretik, adstrigent, antiseptik, dezifencijans, depurativ, dijabetik, fungicid, homeopatik, hipoglikemik, laksativ, purgativ i vermifug.

Potječe iz Male Azije, Armenije, Kavkaza, a uzgaja se u raznim zemljama.

Opis:

Bijela murva (Morus alba) ili bijeli dud je brzo rastuće srednje veliko drvo kuglaste krošnje, srednje dugog životnog vijeka, koje naraste do nekih 20 metara visine, tj. nešto više nego crna murva.

Dud je drvo koje naraste i do 20 m visine s jakom razvijenom krošnjom.

Listovi su široko jajasti, na vrhu zašiljeni s nazubljenim rubom, na naličju dlakavi.

Ženski cvjetovi su duži od peteljke, a ocvijeće na rubu je dlakavo kao i njuška tučka.

Plod je dudinja, tamnoljubičasta ili crna s mnogo sjemenki, vrlo ukusna i sočna.

Postoji više vrsta duda kao što su: Morus alba, M. Rubra, M. Multicaulis, M. Kogayamae, itd.

Vrijeme cvatnje: V. - VI. mjesec.

Miris i okus: Aromatičan i kiselo slatkog okusa.

Stanište: Uzgaja se kao drvored i oko kuća. Najveći uzgoj duda crnog je za potrebe proizvodnje dudovog svilca, to jest lista kojim se hrani dudov svilac.

Branje i prerada: Plod kad dozri. List, kora, kora korijena, bere se u jesen.

Pradomovina ovog stabla je sjeverna Kina, a danas je posvuda rasprostranjena.

Postoje tri glavne vrste duda, bijeli (Morus alba), crveni (Morus rubra) i crni (Morus nigra). Razlika među njima je, dakako, u boji ploda.

Bijeli dud ima plodove bijele, blijedožute ili ružičaste boje.

Crveni dud ima plodove crvene boje, dok je crni dud izrazito tamne, ljubičaste do crne boje.

Prema hranjivoj vrijednosti, razlike postoje,a najvažnija je da crni dud kao i drugo tamno jagodičasto voće ima vrlo visok sadržaj antocijana, zaštitnih tvari organizma

Listovi su nazubljeni i prema vrhu oštri, mogu biti i do 30 cm dugački premda su najčešće između 5 i 15 cm. Lišće u hladnijim predjelima otpada zimi, a u toplim predjelima ovo stablo je vazdazeleno.

Cvjetovi su jednospolni, a na stablu su prisutni cvjetovi oba spola, muški veličine 2–3,5 cm, a ženski nešto manji (1–2 cm).

Plodovi su jagodastog oblika, bjelkaste do roza boje, veličine 1,5-2 cm. Beru se od lipnja do kolovoza.

Razne ptice konzumiraju plodove što omogućava širenje sjemenki.

DUD



Uporaba:

Lišće bijele murve je glavna hrana ličinki dudovog svilca, ali se isto tako upotrebljava i u ishrani domaćih životinja.

Plodovi imaju široku uporabu, od konzumacije sirovih plodova ili preradom.

Plod bijelog duda sadrži slobodne organske kiseline, vitamin C, karotin, pektin, invertni šećer, sluz, gume i smolu.

Prerađen plod bijelog duda pomaže kod upale krajnika, želučanih problema, groznice i proljeva, a koristi se i za tretman groznice, glavobolju, upale očiju, kašlja.

U tradicionalnoj kineskoj medicini koriste se i kora, te listovi i mlade grančice ove biljke.

Ljekovito djelovanje:

Crni dud danas najčešće koristimo kao ukusan voćni plod (kojem se najviše vesele djeca u ljetnim danima), za pripremu sirupa, bistrog soka i marmelade.

Za liječenje se najčešće koristi sirup od plodova crnog duda, a manje ostali ljekoviti dijelovi list, korijen i kora.

Plod duda crnog je tonik za bubrege i mokraćne pute.

Sirup crnog duda koristimo za liječenje neredovite stolice (laksativ), visoke temperature, raznih upala grla, usne šupljine, zubnog mesa, jezika, sluznice, krajnika, groznice itd.

Crni dud u pučkoj medicini ima stoljetnu tradiciju u liječenju raznih zatvora crijeva, parazita (trakavica), trovanja te se uzima kao sredstvo koje čisti crijeva, kao depurativ, laksativ, purgativ i vermifug u obliku čajnog napitka od kore korijena i mladih grana crnog duda.

Kora crnog duda je izvrstan depurativ i liječi bolesti crijeva, želuca, dispepsiju te razna trovanja (hranom, nikotinom, alkoholom, gljivama).

Čajni napitak od kore crnog duda izvrsno pomaže i kod oboljenja crijeva jer otklanja katar crijeva, razne parazite, kroničnu začepljenost (konstipacija), i razna grozničava stanja.

List crnog duda poznati je pučki lijek za smanjenje i regulaciju šećera u krvi pa se najčešće primjenjuje u čajnim mješavinama za dijabetes.

List crnog duda možemo koristiti i za liječenje mokraćnog mjehura.

DUD



Iskustva zapadne medicine:

Zapadna pučka medicina rabi dud crni kao: adstrigent, antihelmetik, diuretik, ekspektorant, homeopatik, hipoglikemik, laksativ, purgativ, za liječenje: čireva ili čirića u ustima, iritacije mišićne sluznice u ustima, kaheksije, slabosti, upale sluznice usta. Sirup od crnog duda rabe kao ekspektorant dišnih organa i puta, za liječenje bolesti grla i vrata te za laksativno djelovanje itd.

Koru rabe za liječenje raznih parazita i nametnika u crijevima, kao antihelemetik i purgativ itd. Koru korijena crnog duda rabe kao diuretik, antitusik i ekspektorant, za liječenje astme, kašlja, bronhitisa, dijabeta i hipertenzije itd.

Listove rabe kao antibakterik, adstrigent, dijaforetik, hipoglikemik, ophthalmik, za liječenje prehlade, nazeba, gripe, infekcije oka, nosa itd.

Ljekoviti sadržaj: Dud crni sadrži: invertni šećer, od kiselina - limunsku, jabučnu, asparaginsku; od vitamina ima dosta karotina (provitamina A), vitamina C, B 2, tanina, smole, kalcijeva karbonata, adenina, peptona, gume itd. Korijen sadrži dosta sluzi, vitamina C, encima, mangana itd.

Plodovi bijelog duda:

Kod nas je u uporabi i naziv bijeli dud koji dolazi iz turskog jezika (tur. dut), te se udomaćio u većem dijelu Hrvatske. Bijela murva je hrvatski naziv za ovu biljku a porijeklom iz latinskog (morum), od čega je u Poljskoj, nastao naziv morwa.

Dud ili murva je pomalo zaboravljeno, ali ukusno voće, koje raste pojedinačno posađeno ili samoniklo.

U našim krajevima nalazimo crnu, crvenu i bijelu sortu, dok ih u svijetu postoji oko sto.

Od svih je sorti najaromatičniji crni dud.

Ovaj plod raste na istoimenom listopadnom stablu iz porodice Morus, čije je lišće poznato kao hrana dudovog svilca.

Vergilije je za dud napisao da je najpametnija biljka, jer zadnja propupa čekajući toplo vrijeme.

Nekoć je u dolini Neretve drvo duda bilo jako cijenjeno za izradu bačvi.

Dud se uzgaja i radi pribavljanja svile od dudovog svilca.

DUD



Sastav i ljekovitost duda:

Plodovi duda sadrže slobodne organske kiseline (limunska i jabučna), vitamine C, B, K, A, i E, željezo, kalij, mangan i magnezij, pektine i druge korisne tvari.

Posjeduju veliku količinu antioksidansa antocijanina.

Stručnjaci tvrde da dud zaslužuje biti uvršten u superhranu, jer sprječava starenje organizma i pomaže kod mnogih bolesti.

U liječenju se koriste plodovi, listovi i kora.

Crni dud:

Ljekovita svojstva crnog duda zaista su brojna. Crni dud se u narodnoj medicini koristi protiv upale mokraćnih kanala, bolesti usne šupljine i grla, epilepsije, depresije, nesanice, vrtoglavice te kod ugriza buba i zmija.

Svježi nedozreli dudovi primjenjuju se protiv proljeva, a zreli kao blag laksativ.

Njihov sok dobar je i za lakše iskašljavanje, znojenje i mokrenje te za ispiranje kod upala grla i usta.

List crnog duda poznati je pučki lijek za snižavanje i regulaciju šećera u krvi pa se često primjenjuje u čajnim mješavinama za dijabetes.

Bijeli dud:

Bijeli dud ima veliku primjenu u kozmetici.

Nalazi se u sastavu mnogih kozmetičkih preparata za izbjeljivanje kože, uklanjanje mrlja i pjega, jer sadrži inhibitore koji smanjuju sintezu melanina.

Također se upotrebljava u sastavu preparata protiv starenja kože, za tretman kože oko očiju, za toniziranje i čišćenje lica.

U liječenju se koristi slično kao i crni dud.

Zabilježeno je i da djeluje kod artritisa, očnih bolesti, slabosti organizma i za opuštanje nervnog sustava.

Po Jonathanu Hartwellu, autoru knjige "Biljke protiv raka", sok bijelog duda može pomoći kod tumora grla.

Ako ste u prilici, jedite obje vrste duda, jer ćete od njih izvući brojne blagodati.

Kora duda:

Još od vremena Dioskorida gorka kora korijena duda koristi se kao lijek protiv crijevnih parazita, naročito trakavice.

Kora liječi bolesti crijeva, želuca, dispepsiju te pomaže kod trovanja hranom, alkoholom i gljivama.

Prah dobiven od kore duda upotrebljava se izvana u obliku melema za brže zarastanje rana, a uvarak od kore pije se protiv povišenog krvnog tlaka.

Ljekovita svojstva duda:

- pomlađuje organizam

- tjera parazite

- regulira razinu šećera u krvi

- smanjuje rizik od degenerativnih bolesti

- jača bubrege

- čisti jetru

- pomaže kod zatvora

- poboljšava krvnu sliku

- ublažava simptome gripe i prehlade

- pomaže kod trovanja hranom, alkoholom, gljivama

- spriječava nastanak sijedih vlasi

- ubrzava zarastanje rana

- koristi se protiv visokog tlaka

DUD CRNI - STABLO



Pripravci od duda:

Plodovi duda i kora skupljaju se od lipnja do kolovoza, a lišće u proljeće.

Drvo ne napadaju nikakvi nametnici ni bolesti, tako da je riječ o ekološkim plodovima.

Bobice se mogu jesti svježe ili sušiti.

U kulinarstvu dud se koristi kao bilo koje drugo voće - od njega možete napraviti sok, džem, sladoled, umak, koristiti ga za pripremu deserta i kolača.

Čaj od listova:

50 g listova crnog duda (suhih), 1 l vode

Način pripreme: Kipućom vodom prelijemo listove i poklopimo te pustimo da odstoji preko noći ili 12 sati. Povremeno promiješamo i procijedimo.

Način upotrebe: Pijemo tijekom cijelog dana umjesto vode kod šećerne bolesti ili ako želimo regulirati razinu šečera.

Čaj od lista crnog duda za dijabetes

Prelijte 50 grama lišća duda s pola litre kipuće vode i ostavite na deset sati. Procijedite i pijte tijekom dana.

Sirup protiv vrućice, upale i zatvora

Kilogram bobica crnog duda stavite u pola litre vode i dodajte dvije žlice jabučnog octa. Ostavite da odstoji 24 sata. Idući dan pomiješajte smjesu s kilogramom smeđeg šećera ili drugim prirodnim sladilom po vašoj želji (stevija, med, javorov sirup) i kuhajte do željene gustoće. Ulijte u sterilizirane boce i pijte nekoliko puta na dan razrijeđeno s vodom.

Uzgoj

Uzgoj bijele murve za potrebe proizvodnje svile je počeo prije 4000 godina u Kini. Danas je u Kini oko 6,260 km2 posađeno bijelom murvom.

U Indiji je također rassprostranjena i to na oko 2,820 km2. Uzgoj je raširen i na druge krajeve svijeta, a u SAD su je za potrebe uzgoja križali s crvenom murvom, dobijajući poseban hibrid.

Zbog toga je stavljena na popis invazivnih vrsta u dijelovima Sjeverne Amerike.

DUD



Nuspojave:

Napomena: Nemojte pretjerati s konzumiranjem plodova duda, jer mogu izazvati halucinaciju i probavne tegobe.

molimo pročitati izjavu