DUD
BIJELI DUD
Latinski: Morus alba L.
Engleski: White Mulberr
Njemački: Weisser Maulbeerbaum
Francuski: Murier blanc
Talijanski: Gelso comune
Slovenski: bela murva.
Druga imena duda su: bijela murva, dudinja bela.
Jarebika (Sorbus aucuparia) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice ruže Rosaceae.
Dud bijeli (Morus alba L.) pripada Obitelji dudovke (Familia Moraceae). Farmakopejski naziv mu je Sirupus Mororum - Fructus Mori albae.
Prirodni je analgetik, antihelmetik, antiasmatik, antibakterik, antireumatik, antitusik, adstrigent, diaforetik, diuretik, emolient, ekspektorant, hipoglikemik, hipotenziv, ofthalmik, pektoral, purgativ, sedativ i tonik.
DUD CRNI, MORUS NIGRA L.
Latinski: Morus nigra L.
Engleski: Black Mulberry
Njemački: Schwarzer Maulbeerbaum
Francuski: Műrier noir
Talijanski: Gelso nero
Slovenski: crna murva
Druga imena crnog duda su: crna murva, crnica, murvica.
Dud crni (Morus nigra L.) pripada Obitelji dudovke (Familiae Moraceae). Farmakopejski naziv mu je Sirupus Mororum - Fructus Mori nigrae.
Prirodi je antidiaroik, antipiretik, adstrigent, antiseptik, dezifencijans, depurativ, dijabetik, fungicid, homeopatik, hipoglikemik, laksativ, purgativ i vermifug.
Potječe iz Male Azije, Armenije, Kavkaza, a uzgaja se u raznim zemljama.
Opis:
Bijela murva (Morus alba) ili bijeli dud je brzo rastuće srednje veliko drvo kuglaste krošnje, srednje dugog životnog vijeka, koje naraste do nekih 20 metara visine, tj. nešto više nego crna murva.
Dud je drvo koje naraste i do 20 m visine s jakom razvijenom krošnjom.
Listovi su široko jajasti, na vrhu zašiljeni s nazubljenim rubom, na naličju dlakavi.
Ženski cvjetovi su duži od peteljke, a ocvijeće na rubu je dlakavo kao i njuška tučka.
Plod je dudinja, tamnoljubičasta ili crna s mnogo sjemenki, vrlo ukusna i sočna.
Postoji više vrsta duda kao što su: Morus alba, M. Rubra, M. Multicaulis, M. Kogayamae, itd.
Vrijeme cvatnje: V. - VI. mjesec.
Miris i okus: Aromatičan i kiselo slatkog okusa.
Stanište: Uzgaja se kao drvored i oko kuća. Najveći uzgoj duda crnog je za potrebe proizvodnje dudovog svilca, to jest lista kojim se hrani dudov svilac.
Branje i prerada: Plod kad dozri. List, kora, kora korijena, bere se u jesen.
Pradomovina ovog stabla je sjeverna Kina, a danas je posvuda rasprostranjena.
Postoje tri glavne vrste duda, bijeli (Morus alba), crveni (Morus rubra) i crni (Morus nigra). Razlika među njima je, dakako, u boji ploda.
Bijeli dud ima plodove bijele, blijedožute ili ružičaste boje.
Crveni dud ima plodove crvene boje, dok je crni dud izrazito tamne, ljubičaste do crne boje.
Prema hranjivoj vrijednosti, razlike postoje,a najvažnija je da crni dud kao i drugo tamno jagodičasto voće ima vrlo visok sadržaj antocijana, zaštitnih tvari organizma
Listovi su nazubljeni i prema vrhu oštri, mogu biti i do 30 cm dugački premda su najčešće između 5 i 15 cm. Lišće u hladnijim predjelima otpada zimi, a u toplim predjelima ovo stablo je vazdazeleno.
Cvjetovi su jednospolni, a na stablu su prisutni cvjetovi oba spola, muški veličine 2–3,5 cm, a ženski nešto manji (1–2 cm).
Plodovi su jagodastog oblika, bjelkaste do roza boje, veličine 1,5-2 cm. Beru se od lipnja do kolovoza.
Razne ptice konzumiraju plodove što omogućava širenje sjemenki.
DUD
Uporaba:
Lišće bijele murve je glavna hrana ličinki dudovog svilca, ali se isto tako upotrebljava i u ishrani domaćih životinja.
Plodovi imaju široku uporabu, od konzumacije sirovih plodova ili preradom.
Plod bijelog duda sadrži slobodne organske kiseline, vitamin C, karotin, pektin, invertni šećer, sluz, gume i smolu.
Prerađen plod bijelog duda pomaže kod upale krajnika, želučanih problema, groznice i proljeva, a koristi se i za tretman groznice, glavobolju, upale očiju, kašlja.
U tradicionalnoj kineskoj medicini koriste se i kora, te listovi i mlade grančice ove biljke.
Ljekovito djelovanje:
Crni dud danas najčešće koristimo kao ukusan voćni plod (kojem se najviše vesele djeca u ljetnim danima), za pripremu sirupa, bistrog soka i marmelade.
Za liječenje se najčešće koristi sirup od plodova crnog duda, a manje ostali ljekoviti dijelovi list, korijen i kora.
Plod duda crnog je tonik za bubrege i mokraćne pute.
Sirup crnog duda koristimo za liječenje neredovite stolice (laksativ), visoke temperature, raznih upala grla, usne šupljine, zubnog mesa, jezika, sluznice, krajnika, groznice itd.
Crni dud u pučkoj medicini ima stoljetnu tradiciju u liječenju raznih zatvora crijeva, parazita (trakavica), trovanja te se uzima kao sredstvo koje čisti crijeva, kao depurativ, laksativ, purgativ i vermifug u obliku čajnog napitka od kore korijena i mladih grana crnog duda.
Kora crnog duda je izvrstan depurativ i liječi bolesti crijeva, želuca, dispepsiju te razna trovanja (hranom, nikotinom, alkoholom, gljivama).
Čajni napitak od kore crnog duda izvrsno pomaže i kod oboljenja crijeva jer otklanja katar crijeva, razne parazite, kroničnu začepljenost (konstipacija), i razna grozničava stanja.
List crnog duda poznati je pučki lijek za smanjenje i regulaciju šećera u krvi pa se najčešće primjenjuje u čajnim mješavinama za dijabetes.
List crnog duda možemo koristiti i za liječenje mokraćnog mjehura.
DUD
Iskustva zapadne medicine:
Zapadna pučka medicina rabi dud crni kao: adstrigent, antihelmetik, diuretik, ekspektorant, homeopatik, hipoglikemik, laksativ, purgativ, za liječenje: čireva ili čirića u ustima, iritacije mišićne sluznice u ustima, kaheksije, slabosti, upale sluznice usta. Sirup od crnog duda rabe kao ekspektorant dišnih organa i puta, za liječenje bolesti grla i vrata te za laksativno djelovanje itd.
Koru rabe za liječenje raznih parazita i nametnika u crijevima, kao antihelemetik i purgativ itd. Koru korijena crnog duda rabe kao diuretik, antitusik i ekspektorant, za liječenje astme, kašlja, bronhitisa, dijabeta i hipertenzije itd.
Listove rabe kao antibakterik, adstrigent, dijaforetik, hipoglikemik, ophthalmik, za liječenje prehlade, nazeba, gripe, infekcije oka, nosa itd.
Ljekoviti sadržaj: Dud crni sadrži: invertni šećer, od kiselina - limunsku, jabučnu, asparaginsku; od vitamina ima dosta karotina (provitamina A), vitamina C, B 2, tanina, smole, kalcijeva karbonata, adenina, peptona, gume itd. Korijen sadrži dosta sluzi, vitamina C, encima, mangana itd.
Plodovi bijelog duda:
Kod nas je u uporabi i naziv bijeli dud koji dolazi iz turskog jezika (tur. dut), te se udomaćio u većem dijelu Hrvatske. Bijela murva je hrvatski naziv za ovu biljku a porijeklom iz latinskog (morum), od čega je u Poljskoj, nastao naziv morwa.
Dud ili murva je pomalo zaboravljeno, ali ukusno voće, koje raste pojedinačno posađeno ili samoniklo.
U našim krajevima nalazimo crnu, crvenu i bijelu sortu, dok ih u svijetu postoji oko sto.
Od svih je sorti najaromatičniji crni dud.
Ovaj plod raste na istoimenom listopadnom stablu iz porodice Morus, čije je lišće poznato kao hrana dudovog svilca.
Vergilije je za dud napisao da je najpametnija biljka, jer zadnja propupa čekajući toplo vrijeme.
Nekoć je u dolini Neretve drvo duda bilo jako cijenjeno za izradu bačvi.
Dud se uzgaja i radi pribavljanja svile od dudovog svilca.
DUD
Sastav i ljekovitost duda:
Plodovi duda sadrže slobodne organske kiseline (limunska i jabučna), vitamine C, B, K, A, i E, željezo, kalij, mangan i magnezij, pektine i druge korisne tvari.
Posjeduju veliku količinu antioksidansa antocijanina.
Stručnjaci tvrde da dud zaslužuje biti uvršten u superhranu, jer sprječava starenje organizma i pomaže kod mnogih bolesti.
U liječenju se koriste plodovi, listovi i kora.
Crni dud:
Ljekovita svojstva crnog duda zaista su brojna. Crni dud se u narodnoj medicini koristi protiv upale mokraćnih kanala, bolesti usne šupljine i grla, epilepsije, depresije, nesanice, vrtoglavice te kod ugriza buba i zmija.
Svježi nedozreli dudovi primjenjuju se protiv proljeva, a zreli kao blag laksativ.
Njihov sok dobar je i za lakše iskašljavanje, znojenje i mokrenje te za ispiranje kod upala grla i usta.
List crnog duda poznati je pučki lijek za snižavanje i regulaciju šećera u krvi pa se često primjenjuje u čajnim mješavinama za dijabetes.
Bijeli dud:
Bijeli dud ima veliku primjenu u kozmetici.
Nalazi se u sastavu mnogih kozmetičkih preparata za izbjeljivanje kože, uklanjanje mrlja i pjega, jer sadrži inhibitore koji smanjuju sintezu melanina.
Također se upotrebljava u sastavu preparata protiv starenja kože, za tretman kože oko očiju, za toniziranje i čišćenje lica.
U liječenju se koristi slično kao i crni dud.
Zabilježeno je i da djeluje kod artritisa, očnih bolesti, slabosti organizma i za opuštanje nervnog sustava.
Po Jonathanu Hartwellu, autoru knjige "Biljke protiv raka", sok bijelog duda može pomoći kod tumora grla.
Ako ste u prilici, jedite obje vrste duda, jer ćete od njih izvući brojne blagodati.
Kora duda:
Još od vremena Dioskorida gorka kora korijena duda koristi se kao lijek protiv crijevnih parazita, naročito trakavice.
Kora liječi bolesti crijeva, želuca, dispepsiju te pomaže kod trovanja hranom, alkoholom i gljivama.
Prah dobiven od kore duda upotrebljava se izvana u obliku melema za brže zarastanje rana, a uvarak od kore pije se protiv povišenog krvnog tlaka.
Ljekovita svojstva duda:
- pomlađuje organizam
- tjera parazite
- regulira razinu šećera u krvi
- smanjuje rizik od degenerativnih bolesti
- jača bubrege
- čisti jetru
- pomaže kod zatvora
- poboljšava krvnu sliku
- ublažava simptome gripe i prehlade
- pomaže kod trovanja hranom, alkoholom, gljivama
- spriječava nastanak sijedih vlasi
- ubrzava zarastanje rana
- koristi se protiv visokog tlaka
DUD CRNI - STABLO
Pripravci od duda:
Plodovi duda i kora skupljaju se od lipnja do kolovoza, a lišće u proljeće.
Drvo ne napadaju nikakvi nametnici ni bolesti, tako da je riječ o ekološkim plodovima.
Bobice se mogu jesti svježe ili sušiti.
U kulinarstvu dud se koristi kao bilo koje drugo voće - od njega možete napraviti sok, džem, sladoled, umak, koristiti ga za pripremu deserta i kolača.
Čaj od listova:
50 g listova crnog duda (suhih), 1 l vode
Način pripreme: Kipućom vodom prelijemo listove i poklopimo te pustimo da odstoji preko noći ili 12 sati. Povremeno promiješamo i procijedimo.
Način upotrebe: Pijemo tijekom cijelog dana umjesto vode kod šećerne bolesti ili ako želimo regulirati razinu šečera.
Čaj od lista crnog duda za dijabetes
Prelijte 50 grama lišća duda s pola litre kipuće vode i ostavite na deset sati. Procijedite i pijte tijekom dana.
Sirup protiv vrućice, upale i zatvora
Kilogram bobica crnog duda stavite u pola litre vode i dodajte dvije žlice jabučnog octa. Ostavite da odstoji 24 sata. Idući dan pomiješajte smjesu s kilogramom smeđeg šećera ili drugim prirodnim sladilom po vašoj želji (stevija, med, javorov sirup) i kuhajte do željene gustoće.
Ulijte u sterilizirane boce i pijte nekoliko puta na dan razrijeđeno s vodom.
Uzgoj
Uzgoj bijele murve za potrebe proizvodnje svile je počeo prije 4000 godina u Kini. Danas je u Kini oko 6,260 km2 posađeno bijelom murvom.
U Indiji je također rassprostranjena i to na oko 2,820 km2. Uzgoj je raširen i na druge krajeve svijeta, a u SAD su je za potrebe uzgoja križali s crvenom murvom, dobijajući poseban hibrid.
Zbog toga je stavljena na popis invazivnih vrsta u dijelovima Sjeverne Amerike.
DUD
Nuspojave:
Napomena: Nemojte pretjerati s konzumiranjem plodova duda, jer mogu izazvati halucinaciju i probavne tegobe.