TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. [...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama...[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil.Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]

Nastavi dalje...

LUK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...]

Nastavi dalje...

ČEŠNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi.. [...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

DRIJEN





DRIJEN

Lat: Cornus mas L.

Eng: European cornel.

D: Die kornelkirsche.

Fr: Le cornouiller mâle.

Ljekarnički naziv: Fructus cornus mascula.

Opis:

Ova ljekovita biljka pripada porodici drenova, a ljekarnički joj je naziv fructus cornus mascula.

Drijen nazivaju još i crvenim drijenom, drenjom, drenjakom, drenakom, drnjulom i drenjulom.

Drijen raste u obliku grma ili drveta naraste oko 6 do 8 metara, te tvori zaobljenu krošnju s nasuprotnim jajolikim listovima, koji su na vrhu zašiljeni.

Cvjetovi su mu dvospolni i nastaju prije razvoja lista, žute su boje, smješteni u jednostavnim štitcima. Plod je duguljasta jajasta koštunica crvene boje, koja sazrijeva krajem kolovoza i početkom rujna mjeseca. Kora stabla je sive do žutosive boje, dok je stablo glatko dok je mlado, a u kasnijim fazama se guli. Korijen mu je razgranat.

Drijen cvate od veljače do ožujka.

Nema posebnog mirisa, a okus mu je trpak i kiselkast.

Sanište:

Raste na sunčanim i kamenitim područjima te u listopadnim šumama. Danas se njime često ukrašavaju perivoji i okućnice. Vrlo je sličan Žutiki - Berberis vulgare. Ali i da se dogodi zamjena, nije šteta jer i žutika ima sličan sastav i ljekovitost.

Od drijena se može upotrijebiti gotovo sve.

Berba:

Iako cvijet drijena cvate već u ožujku, njegovi plodovi sazrijevaju tek u jesen. Obično se beru kad su posve sazreli, od rujna do studenog. Međutim, i nezreli plodovi drijenjka su ljekoviti. Kiselkasta, još nezrela bobica upotrebljava se protiv proljeva, odljeva krvi, katara crijeva i grozničavih stanja zbog bolesti probavnog sustava... (nezrele bobice su trpke i skupljaju usta kad ih pregrizemo). Beru se plod, list, cvijet i kora stabla koja se suši i koristi za pripremu čaja.

Ljekovito djelovanje:

Pučka medicina pripisuje drijenu učinkovitost u liječenju:

- Raznih crijevnih tegoba praćenih proljevom, krvarenja polipa i katara crijeva, i u tu svrhu koristi se čaj od kora i ploda drijena, kao i kompot od plodova drijena.

- Grozničavih stanja i krvarenja, kolere.

- Blagi čaj od suhih cvjetova koristiti u liječenju dječjeg proljeva i drugih poremećaja probave s proljevom.

- Listovi se, u nedostatku kore ili ploda, također mogu rabiti u istu svrhu.




DRIJEN - DETALJI



Djelovanje:

Konzerviranje drijena u slanoj vodi opisuje i Dioskurid, a Hipokrat ga preporučuje za liječenje proljeva.

Zapadna pučka medicina ga koristi za liječenje svih oblika proljeva, visoke tjelesne temperature, kao surogat za kavu, za hranu i pripremu raznih marmelada i sirupa.

Koru rabe protiv temperature i krvarenja, plodom liječe koleru, cvijet za proljeve.

Ulje se dobiva iz sjemenke ploda a crvena boja od kore drva.

Biljka spada u adstrigente, antidijaroike, antipiretike, diuretike i febrifuge.

Drijen je dugovječno drvo koje živi i do 200 godina.

Poznato je da je drenovina tvrdo, teško i jako žilavo drvo od kojega se izrađuju razne drške za alatke i pokućstvo, pa nije čudo da se u narodu često kaže da je netko

"zdrav ko drijen".

Kora se skida s dvogodišnjih grana.

Drenovina je česta sirovina za izradu stolica i drvenih dijelova za drške raznih poljoprivrednih alatki i drvenih dijelova strojeva.

U ljekoviti sadržaj drijena spadaju šećer, sluz, smola, pektin, organske kiseline, glikosalna kiselina, te od 50 do 100 mg. vitamina C.

DRIJEN



Ljekovita svojstva i primjena:

U ljekarničke svrhe, kao pomoćno ljekovito sredstvo, od drijena se koriste samo plodovi i, rjeđe, kora. Cvjetovi i listovi drijena ne koriste se ni u kakvom obliku kao pomoćno ljekovito sredstvo.

Plod drijena i kora, priređeni kao čaj, liječe bolesti crijeva.

Naročito dobro pomažu kod proljeva i groznice.

Marmelada:

Oko 1 kg. zrelih plodova drijena oprati, očistiti od peteljki i drugih nečistoća, staviti ih u širu posudu i na laganoj vatri miješajući zagrijavati sve dok se ne počnu odvajati od koštice, potom je pasirati.

Dobivenu smjesu pomiješati sa 300 grama šećera i staviti kuhati stalno miješajući dok se ne dobije željena gustoća.

Pri kraju kuhanja, po želji dodati npr. muškantnog oraščića, kore naranče, limuna, i sl. Još vruću marmeladu uliti u sterilizirane staklenke. Kad se ohlade i odleže zatvoriti ih celofanom ili poklopcima i pohraniti na odgovarajuće mjesto. Uzimati kao i druge marmelade.

Rakija protiv proljeva i groznice:

Postoji vjerovanje da je rakija u kojoj se moče plodovi drijena dobro sredstvo protiv bolesti crijeva, odnosno čitavog probavnog sustava, posebno kod proljeva i groznice.

Za djecu, protiv crijevnih tegoba;

Djeci sa tim tegobama će pomoći pekmez, slatko ili gust sirup od zrelih plodova drijena.

Slatko od drijenjka:

Pripremite 1,5 kila šećera i kilogram posve zrelih plodova drijenjka.

Drenjak operite i izvadite koštice.

U 4 dcl. vode kuhajte 1,5 kilograma šećera, sve dok ne dobijete gust sirup.

Zatim u sirup istresite drenule i sve kuhajte 20-30 minuta. Kad je slatko kuhano, skinite s vatre, očistite pjenu, pokrijte i ostavite u posudi 24 sata. Tako dobijeno slatko spremite u čiste - manje staklenke, zatvorite i držite na hladnom i suhom mjestu.

Žele:

Drenci se operu i skuhaju (ne vadeći koštice) oko 30 - 40 minuta, odnosno sve dok ne postanu posve mekane. Nakon toga drijenjak ispasirati, a sok procijediti kroz gazu.

Na svaku litru tako dobivenog soka doda se 75 dekagrama šećera te kuha, na laganoj vatri, do želiranja.



DRIJEN



Recept:

Oprano sveže lišće iscijediti u sokovniku ili mljevenjem kroz gazu pa cijeđenjem i 1 litar dobijenog soka pomiješati sa 2 kilograma meda, ili prokuhati 10 minuta sa 2 kilograma šećera.

Uzima se 4-5 puta dnevno, po jedna žlica.

Sirup II:

Drenule se operu i, nakon vađenja koštica, dobro izgnjeće. na svaki kg. očišćenih bobica drenjka doda se litra vode i 2 dkg. vinske ili limunske kiseline te ostavi na hladnom mjestu 24 sata.

Nakon toga smjesa se procijedi kroz sito ili gazu, te na svaku litru soka doda 35 dekagrama šećera, uz lagano miješanje da se šećer rastopi.

Sirup od drijenjka treba stajati još 24 sata u većoj staklenci. Povremeno ga se promješa, a zatim se sprema u staklene boce od pola litre, dobro začepljene čepom od pluta.

Stajanjem se manji dio šećera (oko 1,5 %) pretvara u alkohol, koji također čuva sirup od kvarenja.

Čaj protiv proljeva:

Osušena kora drijena (5 - 10 grama) kuha se 5 minuta u dva decilitra vode. Ostavi se da odstoji 20 minuta, a zatim procijedi i, nezaslađeno, pije tri puta dnevno po jedna šalica – poslije jela. Tako se pripravlja dobar čaj protiv proljeva.

Na isti način kuha se i čaj od osušenih plodova drijena.

Pekmez, slatko, kompot i, naročito, sok od zrelih drenjina jedna su od najboljih prirodnih poslastica, a istodobno su i lijek koji svatko rado uzima.

Naše (pra)bake cijenile su vrijednost i korisnost drijenjula pa su ih često brale i od njih priređivale «slatku zimnicu» koja je, ujedno, bila i dobra kućna (prirodna) priručna ljekarna.

Danas je drijen gotovo zaboravljen. Rijetko se bere i koristi.

Napomena:

čaj se može pripremiti i od jedne čajne žličice suhog cvijeta ili isto toliko suhih listova.

Rakija protiv prljeva i groznice:

Stariji ljudi znaju da je rakija u kojoj se moče plodovi drijena (na jednu litru jače rakije stavi se 10 dekagrama zrelih plodova drijena) dobro sredstvo protiv bolesti crijeva, odnosno čitavog probavnog sustava, posebno kod proljeva i groznice.

Pomoć pri crijevnnim tegobama:

Kad djeca imaju proljev, pomoći će im pekmez, slatko ili gust sirup od zrelih plodova drijena. U tijeku dana treba više puta uzimati po čajnu ili jušnu žlicu (ovisno o uzrastu), slatkog, pekmeza ili sirupa od drijenjula. Odraslima će pekmez ili drijenov sirup, također, pomoći kod proljeva ili lakših crijevnih tegoba.

DRIJEN



Recept:

Slatko od drijena:

Pripremite 1,5 kilogram šećera i kilogram posve zrelih drijenjaka. Drijenjke operite i izvadite im koštice.

U 4 decilitra vode kuhajte 1,5 kilogram šećera – sve dok ne dobijete gust sirup. Zatim u sirup stavite drenjke i sve kuhajte 20 do 30 minuta.

Kad je slatko kuhano, skinite ga s vatre, očistite pjenu, pokrijte mokrim ubrusom i ostavite u posudi 24 sata. Nakon toga, tako dobijeno slatko spremite u čiste – manje staklenke, zatvorite celofanom i držite na hladnom i suhom mjestu.

Kontraindikacije:

Kontraindikacije za korištenje drijena nisu poznate.

molimo pročitati izjavu