TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Porodica: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene...[...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]

Nastavi dalje...

LUK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...]

Nastavi dalje...

ČEŠNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi.. [...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae - glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca

Rusomača - Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich, Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds. Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...]

Nastavi dalje...

DRAGOLJUB



DRAGOLJUB

Lat: Tropaeolum majus

Ljekarnički naziv Herba Nasturtii Indici

Engl: Nasturtium / Indian Cress

Francuski: Grande capucine

Njemački: Grosse Kapuzinerkresse, Kapuzinerkresse

Slovenski: kapucinka, kapucinček

Drugi nazivi: dragoljub divlji, kapucinka, dragomilje.

Opis biljke:

Dragoljub (potočarka) je biljka iz porodice Tropaeolaceae, porijeklom iz toplih krajeva južne Amerike. Uzgaja se kao ukrasna biljka u cvetnjacima, a raste i u svijetlim bukovim šumama i gajevima. Dragoljub je poreklom iz Perua, Kolumbije i Ekvadora, od kuda kao ukrasna biljka dolazi u Europu u 16. stoljeću pod nazivom "krvavi cvijet".

Jednogodišnja zeljasta biljka, oko 15 cm visoka, skoro okruglih listova, gusto protkanih žilama. Listovi su veliki, skoro kružni, 3-15cm u prečniku, zelene do zelenkastoplave boje. Plod je 2 cm širok, sa tri segmentirana, svaki segment sa jednim velikim semenom 1-1.5 cm.

Postoje visoke vrste koje narastu i do 2 metra, uglavnom pužu po tlu jer nemaju vitice za penjanje, i grmolike vrste. Cvate u nijansama od blijedo žute, preko raznih kombinacija narančaste pa sve do crvene boje, išarani prugama, svojstvenog mirisa.




DRAGOLJUB - DETALJI



Sadrži:

Sumporni heterozid glikotropaeolozid (benzil-gorušičino eterično ulje) koje ima jako antibiotičko, antiseptičko i fungicidno djelovanje, enzim mirozid, smolu, pektin, gumu, tanin, šecer i vitamin C.

Pošto cvate u lipnju i srpnju, upotrebljavaju se sviježi listovi i cvijet, a ponekad i zrelo sjeme. Lišće i cvijet sabiru se za vreme cvatnje, a plod u kasnu jesen, kada sazri.

Jestivi dijelovi biljke su:

listovi, cvijetovi, pupoljci i sjemenke. Ovi dijelovi imaju poseban, oštar miris i okus.

Koristi se kao:

Afrodizijak, antibakterik, antibiotik, antikarcinomik, antiseptik, antiskorbut, depurativ, diuretik, ekspektorant, emenagog, laksativ, mikocid, stimulans



Stanište:

Dragoljub najviše voli rasti na pjeskovitim, siromašnim tlima. U prirodi ga nalazimo u svijetlim bukovim šumama, a uzgaja se u vrtovima i lončanicama.

Ukoliko je posađen u tla bogata dušikom jako razvija listove i često ne cvjeta, stoga se nipošto ne preporuča dohranjivati ga raznim gnojivima, ili saditi u blizinu biljaka koje vežu dušik u tlo (mahunarke, djetelina, vučika, gorušica).

Branje i prerada:

Beru se i koriste svježi listovi i pupoljci, a sabire se cijela biljka - list, cvijet i plod, te suši brzo na toplom mjestu u sjeni. Plod se bere kad potpuno dozrije, te suši na toplom mjestu u sjeni.

Ostalo:

Zbog sadržaja vitamina služi kao proljetna salata - mlado lišće treba sitno isjeckati, malo posoliti i dodati limunov sok. Uzima se bar jedanput na dan, ili se iz svježe biljke iscjedi 10 – 15 g soka za istu svrhu.

Pošto se biljka može uzgajati u teglici, ili na balkonu ili u stanu, po zimi, osigurava nam cijele godine ljekovitu vitaminsku salatu.

Moda nije rezervirana samo za odjeću. I kod ljubitelja biljaka postoje biljke koje su, ovisno o sezoni, popularne ili manje popularne. Osim ruža koje su, kao i dijamanti, uvijek popularne, ostale biljke s vremena na vrijeme dolaze u modu. Jedna od retro biljaka koje su opet postale in je dragoljub ili potočarka.



DRAGOLJUB



Zapadna pučka medicina:

Zapadna pučka medicina koristi dragoljub za liječenje: angine, bronhi­tisa, groznice, gljivičnih infekcija, bole­sti bubrega, infekcija respiratornih orga­na, mjehura i mokraćnih putova, infek­cija uzrokovanih streptokokom i stafilo­kokom, iritacija kože, prehlade, upalnih stanja usta, za pražnjenje crijeva.



Primjena:

Zbog ljekovitih sastojaka, koristi se za liječenje:

• bolesti respiratornog sustava tj. ast­me, bronhitisa, tvrdokorne sluzi, upalnih stanja, kašlja, prehlade, gripe, emfizema pluća,

• karcinoma,

• bolesti bubrega, mjehura i mokraćnih putova, kao što su infekcije i upalna stanja, zastoj mokraće i si.,

• bolesti kose i vlasišta,

• bolesti kože, tj. za ispiranje raznih kožnih povreda, kožnih nečistoća, opeklina, osipa i sl.,

• bolesti jetre i žuči - slab rad i slabo lučenje,

• bolesti i upale oka,

• ženskih bolesti, za regulaciju mjesečnice,

• šećerne bolesti,

• skorbuta,

• te za jačanje spolnog nagona u muškaraca.

Ulje:

Sumporno eterično ulje dragoljuba dobiva se iz listova. Ulje ima veliku antibakterijsku moć i koristi se u liječenju disajnih organa, mokraćnih putova, u slučaju emfizema, bronhitisa, pospešuje izbacivanje sluzi, rast kose, koristan je kod astme, olakšava poteškoće bolesne žuči, jača spolnu moć.

Tinktura:

Tinktura se koristi i za vanjsku upotrebu kod nekih kožnih bolesti.

Tom se tinkturom trlja koža glave pomoću mekane četkice. nakon 1 sat treba glavu oprati mlakom vodom. To se ponavlja svaki dan tri tjedna. Ista tinktura služi i za vanjsku upotrebu kod nekih kožnih bolesti.

Uzima se tri puta dnevno po 1 čajna žličica alkoholature / tinkture /, razrijeđena sa malo vode. Porast kose pospešuje tinktura koja se priprema tako da se isjecka sitno 100 g svježeg lišća dragoljuba, koprive (Urtica dioica), šimšir (Buxus sempervirens), pa se sve to prelije sa 500 g alkohola. Ostavi se da stoji 21 dan. Za to vrijeme jednom dnevno promučkati. Procjedi se, pritiskanjem.

Tinktura (vlastiti proizvod) za jačanje spolne moći i bolesti kose i vlasišta.

Uporaba: Uzimati 10-15 kapi tri puta na dan, s malo vode ili čaja.

Upotrebljava se i u kulinarstvu:

Cijela biljka je jestiva i sadrži vitamin C. Cvjetni pupovi i sjemenke okusom podsjećaju na papar, njegovi se cvjetovi mogu konzumirati u salatama, a zelene sjemenke ukiseljene kao kapare.

Osim cvjetova, i lišće se može pripremiti kao proljetna salata – mlado lišće se sitno isjecka i pripremi s malo soli i limunovog soka – navodno je blago ljutkastog okusa.

Koristite se kao aromatični začin za juhe i variva, ali i za garniranje mnogih jela. Listovi daju ljutkasto oštar okus salatama, a sitno isjeckani i izmješani sa mekim sirom, pikantan namaz za sendviče.

Poseban okus daju kajgani i omletu. Mlade sjemeke imaju intenzivniji okus. Usitnjene se mogu dodati tartar sosu, kao zamjena za hren.

U Nemačkoj stavljaju u ocat čvrste cvjetne pupoljke i nedozrele zelene plodove i upotrebljavaju kao pikantan začin.

Cvijetovi se mogu koristiti uz jela od riže ili isjeckani i pomiješani sa maslinovim uljem, kao preljev preko njih.

Ne samo da je jestiv, dragoljub slovi kao jedan od najjačih prirodnih antibiotika.

U tu svrhu koristi se tinktura od biljke i svježe iscijeđen sok biljke.

DRAGOLJUB



I za naše gospodarstvo:

Na vrtu navodno tjera miševe, puževe i uši te rahli svojim korijenjem zemlju u kojoj raste. Radi toga, preporuča ga se sijati i ispod voćki. Cvijetovi dragoljuba jako privlače kukce, pogotovo bumbare.

Dragoljub je idealna biljka za prekrivanje komposta, sadi se uokolo tako da je kompostište tijekom ljeta zaklonjeno puzajućim dragoljubom. On ne samo da pruža zaklon od vjetra, već pruža i dražesnu zaštitu od pogleda.

Zeleni plodovi kao i sjeme dragoljuba dobro su sredstvo za liječenje gljivičnih oboljenja kože i gljivičnih infekcija.

Sjemenke dragoljuba su velike i jako se dugo suše. Kad same prirodno padnu s stabljike skupite ih i stavite na suho mjesto da se osuše, dugo će im trebati da se one smežuraju i malo posvijetle, tad su suhe.

Sadi se u proljeće, ne treba ga dohranjivati i previše zalijevati jer to pogoduje rastu lišća, a smanjuje cvatnju. Sam se jako uspješno zasijava.

Dragoljub uništava i životinjske parazite.

Ekstrakt se pokazao kao izvrsno sredstvo protiv lisne uši i drugih parazita

Recepti:

ČAJ: za kožna i očna oboljenja

1 čajna žličica bilja, 2 dl vode

Priprema: Vrućom vodom preliti bilje, poklopiti i nakon pola sata procijediti.

Uporaba: Piti 2-3 šalice čaja tijekom dana.

Napomena: Za obloge i ispiranje stavlja se 1 jušna žlica bilja na 2 dl vode.

VODENI EKSTRAKT: za karcinom i navedena oboljenja

200 g cijele biljke u cvatu, litra vode

Priprema: Oprati i usitniti bilje i preliti vodom, te poklopiti. Nakon 12 sati dobro pritisnuti bilje u cjedilu i procijediti.

Uporaba: Uzimati 1-3 čajne žličice na dan, s malo vode ili čaja.

KISELJENE PUPOLJAKA ILI ZELENIH PLODOVA:

100 g pupoljaka ili zelenih plodova, 2 jušne žlice soli, 4 jušne žlice octa, 1/2 l vode.

Priprema: Očišćene pupoljke ili zelene plodove ubaciti u vruću posoljenu i pooctenu vodu, te kratko prokuha­ti. Malo ohladiti te pupoljke i plodove posložiti u staklenku i preliti vodom u kojoj su se kuhali i zatvoriti.

Uporaba: Kao pikantan dodatak može se i jesti uz razna jela od riže, krumpira, raz­ni variva itd.

DRAGOLJUB



NUSPOJAVE:

Kontraindikacije nisu poznate.

Molimo pročitati izjavu