DOBRIČICA
DOBRIČICA
Lat: Glechoma hederacea L.
Eng: Ground-ivy, gill-over-the-ground, Creeping Charlie
D: Der Gundermann, Gundelrebe
Fr: Le Lierre terrestre
Ljekarnički naziv: Herba Glechomeae
Drugi nazivi: koturac, samobojka, mjesečnjak, vrštan-trava
Ime dobiva po grčkoj riječi glachoma što znači metvica, i latinske riječi hedera što znači bršljan. U prošlosti je rado rabljena biljka za liječenje tegoba sa plućima.
Trajna je biljka koja ima puzavu četverouglastu stabljiku iz koje izbijaju uspravne stabljike na kojima su smješteni nasuprotni srcoliko okrugli do bubrežasti listovi na površini krupno narovašeni i cvjetovi koji su jasno ljubičaste boje. Iz stabljike izbijaju mnogobrojne vriježe.
Ako je bršljan zaljubljen u visinu, dobričica je, bez sumnje, naklonjena tlu; bršljan se uspinje na svaku potporu na koju naiđe, dobričica osvaja prostor na mravljoj razini... Međutim, ove dvije biljke imaju gotovo ista svojstva. Iako ne pripadaju istoj botaničkoj obitelji (dobričica je bliska kadulji, metvici i lavandi, tj. usnjačama), ipak malo nalikuju jedna drugoj po obliku listova, a još više po svom ljekovitom djelovanju.
Dobričica ima tu prednost da nije otrovna i zato ju češće preporučuju nego bršljan. Radi se o biljci puzavici s dugačkom stabljikom i srcolikim listovima, postavljenim nasuprotno. Njezini svijetloljubičasti ili ružičastoljubičasti cvjetovi otvaraju se u svibnju-lipnju, u podnožju živica, na livadama, u voćnjacima i sl.
Stručni joj je naziv Glechoma hederacea, ali u narodu je nazivaju i kotur, mjesečnjak, okrugljak, povijačica, zemaljski brstan, zlatna verižica...
OPIS:
Trajna, do 35 cm visoka zelen, s uzdignutim i puzećim dijelovima stabljike, koji nose listove i zimi. Uspravljeni su samo oni ogranci koji nose cvjetove, a kad ocvatu rastu i dalje prilegnuti, kao vriježe, tjerajući korijenje i nove izdanke.
Listovi su nasuprotni, na licu znatno tamniji i sjajniji nego na naličju, a često imaju i primjesu crvenkaste boje. Listovi puzećeg dijela stabljike imaju dužu peteljku od onih koji stoje na uspravljenim ograncima. Cvjetovi su usnati, duguljasti, plave ili svijetloljubičaste boje (rijetko ružičasti ili bijeli), a stoje do 6 u skupini u pazušcima listova.
Čitava zelen ima jak i ugodan aromatični miris.
Stanište: Dobričica je u našoj zemlji vrlo česta i rasprostranjena biljka, izuzevši primorske krajeve s mediteranskom florom. Raste u gajevima, kraj potoka, po vlažnim livadama i travnjacima, uz plotove, jarke, živice, grmlje i puteve, po zidovima, močvarnim pašnjacima, neobrađenim poljima, na vlažnim mjestima. Raširena je i kao korov po poljima, njivama i vrtovima.
Vrijeme cvatnje: joj je od ožujka do lipnja. Cijela biljka miriše aromatično a okus joj je gorko pikantan. Raste uz rubove šuma i livada, živica, plodova, gajeva itd. Bere se cijela biljka u cvatu u proljeće koju sušimo brzo na toplom mjestu u hladu. U ljetno vrijeme bere se list kojeg također sušimo brzo. Od svježe biljke dobivamo sok.
Sakupljamo je od ožujka do lipnja dok cvate, i to cijelu biljku, ali i posebno listove i cvjetove. Očistite je od ostataka zemlje, a zatim je brzo osušite rasprostrtu na suncu ili obješenu u hladu na suhom mjestu. Također ovu biljku možete sušiti na propuhu u prozračnoj prostoriji posloženu u vrlo tankim slojevima i uz češće prevrtanje.
Treba što bolje sačuvati vrlo aromatičan miris biljke: stoga je svakako zaštitite od vlage (inače bi pocrnjela i izgubila svoje vrijedne osobine).
Ljekoviti sadržaj: eterično ulje oko 0,05%, gorkih tvari, marubin, holin, tanin oko 6%, smola, vosak, guma, vinska i kremička kiselina, mineralne soli kalija, kalcija, vitamina C, karotina, i oko 3% šečera.
LJEKOVITA SVOJSTVA I DJELOVANJE:
nekad je dobričica bila specifikum protiv tuberkuloze i krvarenja iz ranjavih pluća.
Djelovanje na metaboličke procese u organizmu dobričica na prirodni način stimulira unutarnje organe na rad i dovodi brzo do poboljšanja i jačanja te osvježenje cijelog organizma.
Svježi sok biljke dobro je jako prirodno ljekovito sredstvo koje djeluje brže od čaja te se rabi kod tegoba koje zahtijevaju brzo djelovanje kao na primjer trovanje olovom ili metalima te hranom i nikotinom.
Ušmrkani sok u nosnice liječi krvarenje, bolove i šumove u glavi itd.
Dobar je savjet za osobe sklone jakim glavoboljama da pokušaju od svježih listova dobričicu napraviti malu kuglicu koju stave u nosnice kod napadaja glavobolje.
Zapadna pučka medicina rabi je kao: analgetik, antiasmatik, antiinflamatorik, antidepresant, antiflogistik, aperitiv, antidijaroik, antipiretik, antihelmetik, antikatarik, antineuralgik, adstrigent, antiekcemik, antigiht, digestiv, diuretik, ekspektorant, febrifug, laksativ, pektoral, stimulans, tonik, vermifug
Za liječenje: bolesti pluća, bolnog mokrenja, bolesti metabolizma, bolesti bubrega i mjehura, bolesti jetre, bubrežnih kamenaca, bolesti usta, bolesti krvi, bolesti želuca, fistula, gihta, išijasa, infekcije mjehura, jake dječke osjetljivosti - hipersenzibilnost, kamenaca, katara nosa i uha kod djece, katara grla, katara želuca, kašlja, nosnog katara, opeklina, reume, raznih rana, sluznice nosa - uha, grla i probavnog sustava, tumora - novotvorina, visoke temperature tijela, zubobolje itd.
Sok se rabi za liječenje hrapavog glasa, podočnjaka itd.
U homeopatiji se Dobričica rabi za liječenje bolesti oka, katara oka.
Dobričica je već u karolinško doba ušla u zbirku medicinskih recepata pod nazivom "Protiv svih groznica". Koristila se također protiv oboljenja bronhija i pluća, protiv glavobolje, bolova u želucu, pljuvanja krvi, otvorenih rana i unutarnjih krvarenja. Ubraja se među najkorisnije biljke.
• Dobričicu koristite kao sredstvo za jačanje: ubrzo ćete se osjećati dobro, naročito ako je vaša slabost uzrokovana nedostatkom vitamina (ova je biljka antiskorbutska, što će reći bogata vitaminom C), ili ako je vaš nedostatak energije uzrokovan kakvom bolešću dišnih organa.
• Dobričica smiruje kašalj, oslobađa pluća nakupina sluzi koje otežavaju disanje i dobro pomaže kod napada astme.
• Ovu biljku preporučujemo prvenstveno djeci.
• Osim toga, a ni to nije zanemarivo, ona pospješuje mokrenje i pomaže dobrom funkcioniranju želuca i crijeva.
• Poput bršljana, može se uspješno upotrijebiti za liječenje opekotina, gnojnih čireva, posjekotina, otvorenih rana.
• Smiruje bolove kod reume i uloga.
• Djeluje tonično na kožu, pa se tako svrstava u red biljaka za održavanje ljepote: njome žene mogu njegovati ružnu kožu koja ima izgled narančine kore, a koja prati celulit. U tu svrhu treba koristiti dobričicu istovremeno u unutarnjoj primjeni (za pospješenje mokrenja, za pojačano izlučivanje štetnih tvari) i vanjskoj (u obliku vrućih obloga, losiona i sl.).
• Protiv boli nam služi ako svježu dobričicu zdrobimo, pomiješamo s lanenim brašnom i toplom vodom te položimo na bolno mjesto. Možemo staviti oblog i od same biljke. To vrijedi i za otklanjanje celulita.
• Čaj djeluje osobito jako na dišne organe i liječi različite njihove bolesti: katare, sluz u plućima, katar ždrijela i bronhijalnu astmu. Dostaju samo dvije šalice toga čaja na dan. Liječi i upaljene mokraćne organe te pospješuje probavu. Dobro utječe na živčani sustav, ublažava tegobe izazvane histerijom. Ublažava crijevne i želučane tegobe u slučaju kad se slabo izlučuje solna kiselina. Također pomaže kod smetnji u crijevima i jetri.
• Kod bolesti ušiju načinimo parnu kupelj.
• Regulira kolesterol.
DOBRIČICA
PRIMJENA U PREHRANI
Aromatični listovi i cvjetovi predstavljaju ukusnu i dobru hranu u obliku variva ili kao začin raznim salatama.
Za jelo služe aromatični mladi izdanci i listovi ubrani prije cvatnje, u proljetnim i jesenjim mjesecima. Svježa zelen sadrži oko 0,03% zelenkastog eteričnog ulja, te nešto gorkih tvari i treslovina. U mladim listovima ima 25-65 mg% vitamina C i oko 10 mg% karotina. Za razliku od većine drugih samoniklih usnatica, skuhana dobričica može se uživati i kao ukusno povrće. Prejaki aromatični miris svježe biljke kuhanjem se najvećim dijelom gubi, pa varivo (priređeno kao špinat) ima ugodan okus.
Juha od mladih izdanaka dobričice i drugih proljetnih biljaka – tratinčice, koprive, breze, vrtne kreše (Lepidium sativum) i stolisnika – čisti tijelo od bolesnih tvari koje su se u njemu nakupile tijekom zime.
Raširena je u nekim zemljama i upotreba dobričice kao začina. U Njemačkoj fino usitnjene mlade listove ove aromatične zeleni dodaju proljetnim juhama, salati, namazima, varivima, jaji-ma ili ih jedu na kruhu s maslacem.
Dobričicu dodajemo proljetnim salatama kao što su vrtna krasuljica (Anthriscus cerefolium), dragušac (Nasturtium officinale), tratinčica (Bellis perennis), kopriva (Urtica dioica).
Postoji mišljenje da neprokuhani listovi dobričice, pogotovo od već razvijene biljke, nisu sasvim neotrovni. Zato, iz opreza, dobričicu ne bi trebalo konzumirati sirovu u većoj količini.
Vrlo je srodna vrsta dlakava dobričica - Glechoma hirsuta W. et K.; snažnije je razvijena i jače dlakava, a raste češće u zatvorenim šumama i sjenovitim mjestima, nego na otvorenom prostoru. Između ove dvije vrste postoje mnogi prelazni oblici i prirodni bastardi.
DOBRIČICA - ČAJ
PRIPREMANJE I UPOTREBA:
ČAJ
(Za vanjsku primjenu: oblozi, lokalne kupelji i sl.): stavite dvije pregršti osušene ili svježe biljke na litru vode.
NALJEV I UVARAK
Stavite 10 do 20 prstoveti cvjetova ili listova na litru vode (2-3 šalice dnevno).
MLIJEKO
Od dobričice: stavite malu pregršt svježe biljke u litru svježeg mlijeka i prokuhajte (protiv smetnji u plućima: pijte uvečer, prije spavanja, vrlo toplo; za djecu, smanjite količinu biljke na pola pregršti). Biljka kuhana u mlijeku napitak je koji valja piti prije spavanja i kod tegoba s plućima.
SVJEŽI SOK
Svježu biljku sa stabljikom usitnimo u mikseru te pomoću sokovnika ili lanene krpe iscijedimo sok. Uporaba: Odrasli uzimaju 3 puta po 1 jušnu žlicu soka sa vodom ili čajem a djeca 3 puta po 1 čajnu žličicu sa medom i razblaženo čajem. Sok možemo piti s vrućim ili hladnim mlijekom.
Istiještite sok iz cijele svježe biljke kroz platno, pa pola čaše (četvrtinu čaše za djecu) popijte u čaju od volujka, bijelog sljeza, metvice ili ljubice.
PRAŠAK
Od osušenih listova: 2 prstoveti dnevno, u nekom od čajeva. Prašak jača slaba prsa i čisti gnojna pluća i pluća puna sluzi. Cijenjen je i kao lijek protiv bubrežnih i žučnih kamenaca.
SIRUP
Priredite običan sirup od šećera, pa mu dodajte isti omjer soka od svježe biljke (likerska čašica dnevno, u nekom od čajeva).
KUPELJI RUKU I NOGU
Stavite jednu ili dvije pregršti biljke na litru vode.
VRUĆI OBLOZI
(Protiv bolova i celulita): smrvljene listove i cvjetove nanesite izravno na kožu ili ih pomiještajte s lanenim brašnom.
VINO KUHANO S DOBRIČICOM
(za navedena oboljenja) Vino kuhano s dobričicom odstranjuje gliste, pospješuje menstruaciju, liječi išijas i žuticu. Taj uvarak liječi i rane koje teško zacjeljuju. Tako djeluje i mast od dobričice. Vino kuhano s dobričicom dobro je za ispiranje upaljenih desni i za pranje krasta.
1 jušna žlica bilja, 2 dl vina.
Priprema: Namačemo bilje u vinu pola sata i stavimo kuhati sve dok se ne pojavi bijeli vjenčić na vrhu lončića, maknemo i poklopimo da se ohladi.
Uporaba: Začinjeno s ili bez meda dobar je napitak za brzo djelovanje kod opisanih tegoba.
MED SA SOKOM DORIČICE
- (za liječenje pluća i dišnih puteva - grla) 200 grama soka dobričice, kg meda.
Priprema: Sok dobričice umiješamo dobro u med. Držati zatvoreno. Uporaba: Uzimamo 1-3 jušne žlice meda sa čajem ili sokom na dan.
DOBRIČICA
NUSPOJAVE:
Kontraindikacije: Nisu mi poznate.