TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke. [...]

Nastavi dalje...

BOKVICA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi.

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. [...]

Nastavi dalje...

LIPA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti.[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi Sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje. [...]

Nastavi dalje...

LIMUN

limun
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK

cvijet

Čičak (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix). Čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi. [...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich. Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds.Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...]

Nastavi dalje...

MATIČNJAK

cvijet

Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...]

Nastavi dalje...

DOBRIČICA



DOBRIČICA

Lat: Glechoma hederacea L.

Eng: Ground-ivy, gill-over-the-ground, Creeping Charlie

D: Der Gundermann, Gundelrebe

Fr: Le Lierre terrestre

Ljekarnički naziv: Herba Glechomeae

Drugi nazivi: koturac, samobojka, mjesečnjak, vrštan-trava

Ime dobiva po grčkoj riječi glachoma što znači metvica, i latinske riječi hedera što znači bršljan. U prošlosti je rado rabljena biljka za liječenje tegoba sa plućima.

Trajna je biljka koja ima puzavu četverouglastu stabljiku iz koje izbijaju uspravne stabljike na kojima su smješteni nasuprotni srcoliko okrugli do bubrežasti listovi na površini krupno narovašeni i cvjetovi koji su jasno ljubičaste boje. Iz stabljike izbijaju mnogobrojne vriježe.

Ako je bršljan zaljubljen u visinu, dobričica je, bez sumnje, naklonjena tlu; bršljan se uspinje na svaku potporu na koju naiđe, dobričica osvaja prostor na mravljoj razini... Međutim, ove dvije biljke imaju gotovo ista svojstva. Iako ne pripadaju istoj botaničkoj obitelji (dobričica je bliska kadulji, metvici i lavandi, tj. usnjačama), ipak malo nalikuju jedna drugoj po obliku listova, a još više po svom ljekovitom djelovanju.

Dobričica ima tu prednost da nije otrovna i zato ju češće preporučuju nego bršljan. Radi se o biljci puzavici s dugačkom stabljikom i srcolikim listovima, postavljenim nasuprotno. Njezini svijetloljubičasti ili ružičastoljubičasti cvjetovi otvaraju se u svibnju-lipnju, u podnožju živica, na livadama, u voćnjacima i sl.

Stručni joj je naziv Glechoma hederacea, ali u narodu je nazivaju i kotur, mjesečnjak, okrugljak, povijačica, zemaljski brstan, zlatna verižica...




DOBRIČICA - DETALJI



OPIS:

Trajna, do 35 cm visoka zelen, s uzdignutim i puzećim dijelovima stabljike, koji nose listove i zimi. Uspravljeni su samo oni ogranci koji nose cvjetove, a kad ocvatu rastu i dalje prilegnuti, kao vriježe, tjerajući korijenje i nove izdanke.

Listovi su nasuprotni, na licu znatno tamniji i sjajniji nego na naličju, a često imaju i primjesu crvenkaste boje. Listovi puzećeg dijela stabljike imaju dužu peteljku od onih koji stoje na uspravljenim ograncima. Cvjetovi su usnati, duguljasti, plave ili svijetloljubičaste boje (rijetko ružičasti ili bijeli), a stoje do 6 u skupini u pazušcima listova.

Čitava zelen ima jak i ugodan aromatični miris.

Stanište: Dobričica je u našoj zemlji vrlo česta i rasprostranjena biljka, izuzevši primorske krajeve s mediteranskom florom. Raste u gajevima, kraj potoka, po vlažnim livadama i travnjacima, uz plotove, jarke, živice, grmlje i puteve, po zidovima, močvarnim pašnjacima, neobrađenim poljima, na vlažnim mjestima. Raširena je i kao korov po poljima, njivama i vrtovima.

Vrijeme cvatnje: joj je od ožujka do lipnja. Cijela biljka miriše aromatično a okus joj je gorko pikantan. Raste uz rubove šuma i livada, živica, plodova, gajeva itd. Bere se cijela biljka u cvatu u proljeće koju sušimo brzo na toplom mjestu u hladu. U ljetno vrijeme bere se list kojeg također sušimo brzo. Od svježe biljke dobivamo sok.

Sakupljamo je od ožujka do lipnja dok cvate, i to cijelu biljku, ali i posebno listove i cvjetove. Očistite je od ostataka zemlje, a zatim je brzo osušite rasprostrtu na suncu ili obješenu u hladu na suhom mjestu. Također ovu biljku možete sušiti na propuhu u prozračnoj prostoriji posloženu u vrlo tankim slojevima i uz češće prevrtanje.

Treba što bolje sačuvati vrlo aromatičan miris biljke: stoga je svakako zaštitite od vlage (inače bi pocrnjela i izgubila svoje vrijedne osobine).

Ljekoviti sadržaj: eterično ulje oko 0,05%, gorkih tvari, marubin, holin, tanin oko 6%, smola, vosak, guma, vinska i kremička kiselina, mineralne soli kalija, kalcija, vitamina C, karotina, i oko 3% šečera.




DOBRIČICA



LJEKOVITA SVOJSTVA I DJELOVANJE:

nekad je dobričica bila specifikum protiv tuberkuloze i krvarenja iz ranjavih pluća.

Djelovanje na metaboličke procese u organizmu dobričica na prirodni način stimulira unutarnje organe na rad i dovodi brzo do poboljšanja i jačanja te osvježenje cijelog organizma.

Svježi sok biljke dobro je jako prirodno ljekovito sredstvo koje djeluje brže od čaja te se rabi kod tegoba koje zahtijevaju brzo djelovanje kao na primjer trovanje olovom ili metalima te hranom i nikotinom.

Ušmrkani sok u nosnice liječi krvarenje, bolove i šumove u glavi itd.

Dobar je savjet za osobe sklone jakim glavoboljama da pokušaju od svježih listova dobričicu napraviti malu kuglicu koju stave u nosnice kod napadaja glavobolje.

Zapadna pučka medicina rabi je kao: analgetik, antiasmatik, antiinflamatorik, antidepresant, antiflogistik, aperitiv, antidijaroik, antipiretik, antihelmetik, antikatarik, antineuralgik, adstrigent, antiekcemik, antigiht, digestiv, diuretik, ekspektorant, febrifug, laksativ, pektoral, stimulans, tonik, vermifug

Za liječenje: bolesti pluća, bolnog mokrenja, bolesti metabolizma, bolesti bubrega i mjehura, bolesti jetre, bubrežnih kamenaca, bolesti usta, bolesti krvi, bolesti želuca, fistula, gihta, išijasa, infekcije mjehura, jake dječke osjetljivosti - hipersenzibilnost, kamenaca, katara nosa i uha kod djece, katara grla, katara želuca, kašlja, nosnog katara, opeklina, reume, raznih rana, sluznice nosa - uha, grla i probavnog sustava, tumora - novotvorina, visoke temperature tijela, zubobolje itd.

Sok se rabi za liječenje hrapavog glasa, podočnjaka itd.

U homeopatiji se Dobričica rabi za liječenje bolesti oka, katara oka.

Dobričica je već u karolinško doba ušla u zbirku medicinskih recepata pod nazivom "Protiv svih groznica". Koristila se također protiv oboljenja bronhija i pluća, protiv glavobolje, bolova u želucu, pljuvanja krvi, otvorenih rana i unutarnjih krvarenja. Ubraja se među najkorisnije biljke.

• Dobričicu koristite kao sredstvo za jačanje: ubrzo ćete se osjećati dobro, naročito ako je vaša slabost uzrokovana nedostatkom vitamina (ova je biljka antiskorbutska, što će reći bogata vitaminom C), ili ako je vaš nedostatak energije uzrokovan kakvom bolešću dišnih organa.

• Dobričica smiruje kašalj, oslobađa pluća nakupina sluzi koje otežavaju disanje i dobro pomaže kod napada astme.

• Ovu biljku preporučujemo prvenstveno djeci.

• Osim toga, a ni to nije zanemarivo, ona pospješuje mokrenje i pomaže dobrom funkcioniranju želuca i crijeva.

• Poput bršljana, može se uspješno upotrijebiti za liječenje opekotina, gnojnih čireva, posjekotina, otvorenih rana.

• Smiruje bolove kod reume i uloga.

• Djeluje tonično na kožu, pa se tako svrstava u red biljaka za održavanje ljepote: njome žene mogu njegovati ružnu kožu koja ima izgled narančine kore, a koja prati celulit. U tu svrhu treba koristiti dobričicu istovremeno u unutarnjoj primjeni (za pospješenje mokrenja, za pojačano izlučivanje štetnih tvari) i vanjskoj (u obliku vrućih obloga, losiona i sl.).

• Protiv boli nam služi ako svježu dobričicu zdrobimo, pomiješamo s lanenim brašnom i toplom vodom te položimo na bolno mjesto. Možemo staviti oblog i od same biljke. To vrijedi i za otklanjanje celulita.

• Čaj djeluje osobito jako na dišne organe i liječi različite njihove bolesti: katare, sluz u plućima, katar ždrijela i bronhijalnu astmu. Dostaju samo dvije šalice toga čaja na dan. Liječi i upaljene mokraćne organe te pospješuje probavu. Dobro utječe na živčani sustav, ublažava tegobe izazvane histerijom. Ublažava crijevne i želučane tegobe u slučaju kad se slabo izlučuje solna kiselina. Također pomaže kod smetnji u crijevima i jetri.

• Kod bolesti ušiju načinimo parnu kupelj.

• Regulira kolesterol.

DOBRIČICA



PRIMJENA U PREHRANI

Aromatični listovi i cvjetovi predstavljaju ukusnu i dobru hranu u obliku variva ili kao začin raznim salatama.

Za jelo služe aromatični mladi izdanci i listovi ubrani prije cvatnje, u proljetnim i jesenjim mjesecima. Svježa zelen sadrži oko 0,03% zelenkastog eteričnog ulja, te nešto gorkih tvari i treslovina. U mladim listovima ima 25-65 mg% vitamina C i oko 10 mg% karotina. Za razliku od većine drugih samoniklih usnatica, skuhana dobričica može se uživati i kao ukusno povrće. Prejaki aromatični miris svježe biljke kuhanjem se najvećim dijelom gubi, pa varivo (priređeno kao špinat) ima ugodan okus.

Juha od mladih izdanaka dobričice i drugih proljetnih biljaka – tratinčice, koprive, breze, vrtne kreše (Lepidium sativum) i stolisnika – čisti tijelo od bolesnih tvari koje su se u njemu nakupile tijekom zime.

Raširena je u nekim zemljama i upotreba dobričice kao začina. U Njemačkoj fino usitnjene mlade listove ove aromatične zeleni dodaju proljetnim juhama, salati, namazima, varivima, jaji-ma ili ih jedu na kruhu s maslacem.

Dobričicu dodajemo proljetnim salatama kao što su vrtna krasuljica (Anthriscus cerefolium), dragušac (Nasturtium officinale), tratinčica (Bellis perennis), kopriva (Urtica dioica).

Postoji mišljenje da neprokuhani listovi dobričice, pogotovo od već razvijene biljke, nisu sasvim neotrovni. Zato, iz opreza, dobričicu ne bi trebalo konzumirati sirovu u većoj količini.

Vrlo je srodna vrsta dlakava dobričica - Glechoma hirsuta W. et K.; snažnije je razvijena i jače dlakava, a raste češće u zatvorenim šumama i sjenovitim mjestima, nego na otvorenom prostoru. Između ove dvije vrste postoje mnogi prelazni oblici i prirodni bastardi.



DOBRIČICA - ČAJ



PRIPREMANJE I UPOTREBA:

ČAJ

(Za vanjsku primjenu: oblozi, lokalne kupelji i sl.): stavite dvije pregršti osušene ili svježe biljke na litru vode.

NALJEV I UVARAK

Stavite 10 do 20 prstoveti cvjetova ili listova na litru vode (2-3 šalice dnevno).

MLIJEKO

Od dobričice: stavite malu pregršt svježe biljke u litru svježeg mlijeka i prokuhajte (protiv smetnji u plućima: pijte uvečer, prije spavanja, vrlo toplo; za djecu, smanjite količinu biljke na pola pregršti). Biljka kuhana u mlijeku napitak je koji valja piti prije spavanja i kod tegoba s plućima.

SVJEŽI SOK

Svježu biljku sa stabljikom usitnimo u mikseru te pomoću sokovnika ili lanene krpe iscijedimo sok. Uporaba: Odrasli uzimaju 3 puta po 1 jušnu žlicu soka sa vodom ili čajem a djeca 3 puta po 1 čajnu žličicu sa medom i razblaženo čajem. Sok možemo piti s vrućim ili hladnim mlijekom.

Istiještite sok iz cijele svježe biljke kroz platno, pa pola čaše (četvrtinu čaše za djecu) popijte u čaju od volujka, bijelog sljeza, metvice ili ljubice.

PRAŠAK

Od osušenih listova: 2 prstoveti dnevno, u nekom od čajeva. Prašak jača slaba prsa i čisti gnojna pluća i pluća puna sluzi. Cijenjen je i kao lijek protiv bubrežnih i žučnih kamenaca.

SIRUP

Priredite običan sirup od šećera, pa mu dodajte isti omjer soka od svježe biljke (likerska čašica dnevno, u nekom od čajeva).

KUPELJI RUKU I NOGU

Stavite jednu ili dvije pregršti biljke na litru vode.

VRUĆI OBLOZI

(Protiv bolova i celulita): smrvljene listove i cvjetove nanesite izravno na kožu ili ih pomiještajte s lanenim brašnom.

VINO KUHANO S DOBRIČICOM

(za navedena oboljenja) Vino kuhano s dobričicom odstranjuje gliste, pospješuje menstruaciju, liječi išijas i žuticu. Taj uvarak liječi i rane koje teško zacjeljuju. Tako djeluje i mast od dobričice. Vino kuhano s dobričicom dobro je za ispiranje upaljenih desni i za pranje krasta.

1 jušna žlica bilja, 2 dl vina.

Priprema: Namačemo bilje u vinu pola sata i stavimo kuhati sve dok se ne pojavi bijeli vjenčić na vrhu lončića, maknemo i poklopimo da se ohladi.

Uporaba: Začinjeno s ili bez meda dobar je napitak za brzo djelovanje kod opisanih tegoba.

MED SA SOKOM DORIČICE

- (za liječenje pluća i dišnih puteva - grla) 200 grama soka dobričice, kg meda.

Priprema: Sok dobričice umiješamo dobro u med. Držati zatvoreno. Uporaba: Uzimamo 1-3 jušne žlice meda sa čajem ili sokom na dan.

DOBRIČICA



NUSPOJAVE:

Kontraindikacije: Nisu mi poznate.

molimo pročitati izjavu