|
TRANSLATOR
Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke. [...] Nastavi dalje...
BOKVICA DODATAK PRIPRAVKA
Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]
Nastavi dalje...
Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. [...] Nastavi dalje...
LIPA DODATAK PRIPRAVKA
Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...] Nastavi dalje...
KAMILICA DODATAK PRIPRAVKA
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama...[...] Nastavi dalje...
PERŠIN DODATAK PRIPRAVKA
Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti.[...]
Nastavi dalje...
CIKORIJA DODATAK PRIPRAVKA
Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...] Nastavi dalje...
PELIN DODATAK PRIPRAVKA
Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...] Nastavi dalje...
Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje. [...]
Nastavi dalje...
LUK DODATAK PRIPRAVKA
Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...] Nastavi dalje...
ČEŠNJAK DODATAK PRIPRAVKA
Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...] Nastavi dalje...
LIMUN DODATAK PRIPRAVKA
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...] Nastavi dalje...
ČIČAK DODATAK PRIPRAVKA
Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi. . [...] Nastavi dalje...
Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...] Nastavi dalje...
RUSOMAČA DODATAK PRIPRAVKA
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja. [...] Nastavi dalje...
NEVEN DODATAK PRIPRAVKA
Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...] Nastavi dalje...
SLADIĆ DODATAK PRIPRAVKA
Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...] Nastavi dalje...
TROSKOT DODATAK PRIPRAVKA
Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich, Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds. Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...] Nastavi dalje...
Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...] Nastavi dalje...
|
DIVIZMA
Lat: Verbascum Phlomoides L.
Eng: Great or Common Mullein
D: Die Kleinblütige Königskerze, Echte Königskerze, Marienkerze, Frauenkerze, Wollblume, Kleinblütiges Wollkraut, Himmelsbrand, Fackelkraut, Wetterkerze, Feldkerze, Brennkraut
Fr: La molene thapsus, molene Bouillon-blanc, Bouillon-blanc, Bouillon jaune
Narodni nazivi: beloperka, divizna, divlji tabak, jetrna trava, kraljevska svića, lepuh, lepušina, lučnik, margetica, papeževa sveča, svečnik, svijećnjak, široki lopuh, vučji rep, vunavka.
Za divizmu se još koriste i nazivi divizam obični, divlji duhan, lepuh i sviječnjak.
DIVIZMA - DETALJI
Divizma je dvogodišnja biljka sa uspravnom stabljikom, koja naraste i do 2 metra, a na vrhu je razgranata. Listovi su joj dlakavi, sjedeći, veliki, jajasti do lancetasti i smješteni u rozetu. Veliki cvjetovi žute boje cvatu pojedinačno ili u čupercima. Prašnici divizmesu obojeni i vunasti.
Plod je tobolac pun sitnih sjemenki koje su blago otrovne. Cijela biljka je gusto dlakava. Prve godine razvija samo listove, a drugu stabljiku.
Kod nas raste puno vrsta Verbascuma, kao što su V. phlomoides - divizam obični, V. thapsiforme, V. thapsus, V. macrurum itd.
Cvate od svibnja do kolovoza. Aromatičnog je mirisa po medu, a okus joj je sluzav i gorak.
Najviše raste na suhim, sunčanim i kamenitim mjestima, uz puteve, potoke, rijeke, nasipe, zidove, te na šumskim čistinama.
Pri branju za preradu sabiru se cvjetovi po suhom i sunčanom vremenu, za vrijeme cvatnje. Cvjetove brzo sušimo tako da ih rasprostremo u tankom sloju na toplom i prozračnom mjestu, te ih pohranimo u hermetičku suhu ambalažu (suhi cvjetovi gube brzo ljekovito svojstvo ako su izloženi svjetlosti i vlazi).
Listovi se sabiru neposredno nakon cvatnje, također samo po sunčanom vremenu.
Listove možemo rabiti svježe ili ih sušimo na toplom prozračnom mjestu te ih ustitnimo.
Staklenka puna svježe ubranih cvjetova, koju dobro zatvorimo i izložimo djelovanju sunca, nakon čega počinje ispuštati ljekovitu tekućinu - ulje - može dati dobar i djelotvoran lijek za mazanje oboljelih mjesta reume i gihta.
DIVIZMA
Ljekovite i djelotvorne tvari:
Čitava biljka sadrži biljnu sluz. Ona se uz bijeli i crni sljez ubraja u ljekovito bilje s najobilnijim sadržajem sluzi. Cvjetovi osim toga sadrže do 10 % šećera i eterično ulje. U listovima i korijenu dokazani su, uz sluzaste i gorke tvari, jedan saponin i mineralne tvari, čitava biljka sadrži i neke još pobliže neopisane saponine.
Zapadna pučka medicina divizmu rabi za liječenje respiratornog trakta (kašlja s bronhilnim kongnestijom, bronhitisa, pneumenie, astme, emfizema, kronične opstruktivne plućne bolesti, prehlade, upale grla - grgljanje, tuberkuloze itd), za liječenje kožnih oboljenja (infekcija, upalnih stanja, opeklina, ekcema itd), kod infekcija oka (konjuktivitis, infekcija, nadražaja, iritiranosti, suzenja itd), kod proljeva (diareje, dezinterije itd), za liječenje hemeroida itd.
Ljekovito djelovanje: cvjetovi su sastavni dio prsnog čaja (Species pectorales). Upotreba te droge u pučkoj medicini u cijelosti je priznala i naučna medicina.
Pučka medicina založila se s pravom ne samo za upotrebu cvjetova, ona vidi ljekovito djelovanje i u upotrebi čitave biljke, tj. cvjetova, listova i korijena. Upravo punovrijedni sastav ljekovitih tvari i to sluzi, gorkih tvari i saponina u svim tim biljnim dijelovima, čini ljekovitost ove biljke tako mnogostranom.
Čaj je jedan od najboljih prirodnih lijekova za upalna oboljenja dišnih puteva, bilo da se radi o promuklosti, kašlju, kataru bronha, bronhitisu ili hripavcu.
-Osim za liječenje respiratornog sustava, divizmu se još koristi za
- ublažavanje grčeva (cvijet i list - antispazmodik)
- kod tegoba s očima, kod upalnih stanja stavljamo obloge koje smo močili u čaju od cvjetova, a ako napravimo ulje od cvjetova tada njime mažemo oči
- cvijet se može kuhati u mlijeku sa medom, može se napraviti čaj, svježi sok, stavlja ga se u rakiju ili ulje za masažu reumatskih oboljenja
- za bolesti kože (infekcije, čirevi, tumori) ili rana, kad se koristi u obliku obloga
- u pučkoj medicini rabi se još i za liječenje tjeskobe, drhtanja, tegobe sa srčanim ritmom, neuralgije itd
- svježi list divizme rabimo kao sredstvo koje razmekšava kožu
- za obloge koje staljamo na otekline, hemeroide, čireve
- za liječenje katara crijeva, zaustavljanje proljeva, za pripremu čaja u mješavinama sa cvijetom divizma
DIVIZMA
Iz povijesti i mitologije: divizma se već odavna pojavila u mitu, pričama i povijesti. Dioskurid je hvalio divizmu, ali se ne zna na koju je pri tom mislio od mnogobrojnih vrsta koje uspijevaju u južnoj Evropi.
U starom je Rimu bila divizma toliko cijenjena, da je rimski liječnik Marcellus Empiricus, koji je u svojem djelu sabrao sve medicinsko znanje onoga vremena, izvještavao kako se divizma smije sabirati samo sa začaranim riječima. I u katoličkom vjerovanju divizma nalazi značajno mjesto pa su, npr. seljaci, posvećenim grmićem, u kojem je obavezno bila i divizma, dimili na Ivanje svoje domaćinstvo kako bi u njemu, prema praznovjernom shvaćanju, ostalo sve zdravo.
Kod svih srednjovjekovnih autora, kao npr. Paracelsusa, Mattiolija, Fuchsa i dr., divizma je uvijek spominjana s priznanjem.
Iz povijesti divizme vidljivo je da su narodi biljku cijenili kao velikog zaštitnika od bolesti (kađenje kućnih prostorija sa cvjetovima divizme na dan Svetog Ivana, 24. lipnja), ali i kao veliki lijek za respiratorni sustav - plućna oboljenja (sluzavosti pluća, astme, kihavice, hripavca, bronhitisa, kroničnog bronhitisa itd), u prvom redu za smirivanje raznih vrsta kašlja (rabi se cvijet - suhi, nadražajni - iritirajući, jaki - antitusik), za izbacivanje katara dišnih organa i puta (cvijet - ekspektorant, antikatarik), kod napadaja astme (cigarete koje su se izrađivale od cvjetova i lista divizma).
Spominje se u grčkoj mitologiji gdje je bila zaštitnik Odiseju od čarobnice Kirke. Poznate su i suhe stabljike divizma koje su se namakale u loj te rabile kao ukrasne svjetleće baklje. Cvjetove divizma žene su rabile za bojenje kose.
Naročito je prikladan čaj od divizme za liječenje suhih katara, vezanih uz jaki podražaj na kašalj. Naročito ublažuje i liječi suhi kašalj, koji nastupa u večernjim i noćnim satima. Za te noćne napade kašlja potrebno je čaj zasladiti medom i pripremiti ga u termos-bocu kako bi se u slučaju potrebe mogao odmah uzeti.
Ljekovita moć divizme da ublažuje bolove i da djeluje protiv upala, ima dobar utjecaj i na dva daljnja područja liječenja: za liječenje kataralnih oboljenja želuca i crijeva i za umirenje grčeva probavnih organa.
Lagani oparak cvjetova i listova rastvara, čisti i ublažuje bolove kod svih gnojnih rana, udarenih i otečenih mjesta, apscesa, kožnih čireva, mokrih lišajeva i ostalih kožnih nečistoća.
Cvjetovi divizme stavljeni u rakiju (šaka cvjetova na litru rakije) sredstvo su za masažu dijelova tijela, oboljelih od gihta i reumatizma.
Stari recept protiv hemeroida: uzme se 10 do 15 g u prah smrvljenog i dobro prosušenog korijena divizme, doda se 1 žutanjak i toliko pšeničnog brašna da se dodatkom maslinova ulja dobije masa poput tijesta, te se iz toga ispeku male okruglice. One pomažu kod hemeroida, ako se kroz najmanje mjesec dana dnevno na tašte pojedu 3 do 4 komada.
DIVIZMA
Svježe sabrani cvjetovi divizme stave se u staklenu posudu, posuda se dobro zaveže i stavi na sunce. Uskoro istekne uljna tekućina koja služi za masažu kod bolova gihta i reumatizma i brzo ih ublažuje. Ovo se ulje može primijeniti i u liječenju rana tako da se kapa na vanjske rane te se pusti da se tekućina osuši na rani ili se kod unutarnjih rana (krvarenja) uzima čajnom žlicom. Ulje mora biti uvijek svježe, naročito kod unutarnje upotrebe.
Primjena u liječenju životinja: cvjetovi i listovi lagano se prokuhaju u vodi te se ocijeđena tekućina daje životinjama koje kašlju, jer to rastvara sluz i ublažuje bolove.
Loše potkovanom konju koji šepa, nakon što je izvađen čavao, veže se na ranu zdrobljena biljka divizme.
Čaj od cvjetova:
S 2 dl vruće vode prelijemo 1 čajnu žličicu bilja, poklopimo da odstoji 15 minuta, te procijedimo kroz gazu. Pijemo 2-3 šalice čaja s medom.
Tinktura:
200 g cvjetova prelijemo s 1 l rakije te držimo na toplom mjestu u mraku mjesec dana. Procijedimo. Rabimo za masažu oboljelih reumatskih mjesta.
Ulje:
200 g cvjetova prelijemo s 1l rakije te držimo na toplom mjestu u mraku mjesec dana. Procijedimo. Rabimo za masažu oboljelih reumatskih mjesta.
Ulje:
Močimo mjesec dana 200 g cvjetova u 1 l maslinovog ulja i procijedimo. Držimo na toplom mjestu u mraku. Rabimo za mazanje oboljelih reumatskih mjesta i upaljenih mjesta na koži.
Prašak:
Od suhih cvjetova mljevenjem napravimo prašak kojeg rabimo za ušmrkati u nos za liječenje slabe nosne sluznice kod prehlade. Možemo prašak močiti u maslinovom ulju, dobro procijediti - profiltrirati te rabiti za mazanje oboljelih mjesta.
Mješavine čajeva:
Danas divizam možemo naći u čajnim mješavinama za liječenje dišnih organa i puta (species pectorales), zajedno sa listom bijelog sljeza, podbjela, plućnjaka, jagorčevina, trputca, ljubice, kadulje, marulje itd., ovisno o samoj namjeni čaja. Divizam miješamo sa podbjelom, sljezom i anisom, kod traheobronhitisa i upalnih stanja, kod katara sa podbjelom i sljezom itd.
Za bolji vid i sluh:
Lagano popareni cvjetovi, zavijeni u platnenu vrećicu ili maramicu, prethodno namočenu u čaj, odlična su obloga protiv svih upala očiju.
List i korijen su ljekoviti u manjoj mjeri, a sjeme je blago otrovno. Vrsta divizme sa sitnim cvjetovima ne dolazi u obzir kao ljekovita biljka (Verbascum nigrum L.) pa je ne treba sabirati.
|
