TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum.Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke. [...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi.

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. [...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti.[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi Sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje. [...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix). Čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi. [...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike. Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich. Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds.Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...]

Nastavi dalje...

DIMNJAČA





DIMNJAČA

Latinski: Fumaria officinalis

Engleski: Fumitory herb

Njemački: Erdrauch gemeiner

Talijanski: Fumaria

Francuski: La fumeterre

Familija: Papaveraceae

Narodni: Dimnjača

Ljekarnički: Herba fumariae

Ova biljka jača, izlučuje, krijepi, tjera, čisti i – proljepšava!

Opis biljke:

To je jednogodišnja, zeljasta, uspravna, nježna, vrlo razgranata biljka, visoka oko 60 cm, sivo zelene boje, dvostruko perastih listova razdijeljenih u režnjeve.

Iz pazušaca listova izrastaju sitni, bijeli ili ružičaste-ljubičasti cvjetovi, koji čine grozda ste cvatove na vrhovima grana.

Biljka je gorka okusa.

Nalazište:

Raste na napuštenim i neobrađenim tlima, a na obrađenima među žitaricama i usjevima.

Bere se:

Cvate od lipnja do srpnja. Bere se cijela biljka kad cvate.




DIMNJAČA - DETALJI



Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:

Dirnnjača čisti organizam i krv. Uzima li se 8 dana, umnožava crvena krvna tjelešca (eritrocite), a ako se uzima dulje, naglo ih smanjuje, kao da se bolesniku pušta krv ili stavljaju pijavice. U slučaju skleroze krvnih žila, da bi se oslabio u njima tlak krvi, pije se ujutro sok te biljke, u dozi od 10-20 g u 200 g tople vode, kao čaj. Dobro je, također, 50 g biljke preliti litrom kipuće vode, ostaviti zatim da stoji 5 min. pa procijediti.

Pije se 2-3 puta dnevno po 1 šalica.

Za sirup se 150 g svježe iscijeđenog soka kuha lagano sa 150 g sećera do gustoće sirupa. Uzima se 2-5 kavskih žličica dnevno, prije jela, radi bolje izmjene tvari. Alkoholatura uzima se u dozi od po 20 kapi prije ručka i večere.

Dimnjača liječi od šećerne i vodene bolesti, hemoroida, katara želuca i crijeva, bolesti dišnih organa, jetre, od skorbuta, škrofula, arterioskleroze, nečistoće kože i lišaja.

Kod životinja dimnjača izaziva trovanje s grčevima srca i centralnog živčanog sistema. Naprotiv, ljudima u manjim količinama pomaže – krijepi ih i jača, stimulira lučenje znoja i mokraće, a samo u većoj količini izaziva bolove i proljev.

Ako se 1 velika žlica biljke prelije s 2 dl tople vode, pa se ostavi da stoji preko noći i taj čaj popije sutradan ujutro natašte, prije jutarnjeg obroka, koristi u slučajevima jetrenih i žučnih smetnji, katara želuca ili crijeva sa zatvorom ili proljevorn, i želučanog čira.

Radi bolje probave i čišćenja krvi dobro je uzeti po 20 g dimnjače, metvice (Menthae piperitae), aniša (Fructus anisi), korijena sapunjače (Saponaria officinalis) i sladića (Polypodium vulgare), 1 veliku žlicu te mješavine pofuriti s 200 g kipuće vode, ostaviti da odstoji poklopljeno pola sata, pa procijediti i piti prije jutarnjeg obroka.



DIMNJAČA



Ljekovita svojstva:

Dimnjaču rabimo kao:

- antiseptik,

- antidepresiv,

- antidiaroik,

- adstrigent,

- antiskorbut,

- antiarteriosklerotik,

- antipsorijatik,

- dermetik,

- diuretik,

- detoksikant,

- diaforetik,

- emetik,

- ekspektoran,

- hepatik,

- holeretik,

- holagog,

- kozmetik,

- laksativ,

- sekretolik,

- resolvens...

Opisi ljekovitosti narodne medicine mogu biti ponekad toliko intrigantni i zapanjujući, a to je slučaj i s dimnjačom za koju navode: tko pije čaj od dimnjače, bit će lijep kao i njezin cvijet.

Dobro je znati da dimnjača prvih 8 do 10 dana djeluje na porast broja crvenih krvnih zrnaca kojima jača i krijepi cijeli organizam, a daljnjom uporabom dolazi do suprotnog učinka – smanjenja ili osjećaja kao da ste ispustili ili izgubili dosta krvi.



U narodu poznata:

U narodu poznata biljka, koja jača, izlučuje, krijepi, tjera i čisti.

Jača cijeli metabolizam, naročito krv, te se uzima za:

-pojačano stvaranje crvenih krvnih zrnca (eritrociti, i to prvih tjedan dana uzimanja dimnjače, a kasnije naglo smanjuje),

-proljetno ili povremeno pročišćavanje krvi i cijelog organizma (detoksikacija, resolvens),

-jačanje cijelog organizma, izlučivanje – izbacivanje katara (želuca, crijeva, pluća, mokraćnih organa i putova),

izlučivanje štetnih tvari iz krvi, crijeva, bubrega, mjehura, mokraćnih putova, jetre, žuči,

-liječenje bolesti kože (psorijaza, osipi, lišajevi, razne kožne nečistoće, kronični ekcem),

-okrepu unutarnjih i vanjskih organa, izazivanje znojenje (diaforetik),

-liječenje poremećaja metabolizma, mokrenja (vodene i bubrežne bolesti, šećerne bolesti, diuretik),

-čišćenje cijelog tijela (koža), i organa (unutarnji organi, jetra, žuč, bubreg),

-poticanje rada i pražnjenje crijeva (kod kronične opstipacije – laksativ),

-čišćenje krvi i krvnih žila (arterioskleroza – antiaterosklerotik),

-liječenje bolesti želuca (slabog želuca, slabog teka, upalnih stanja, kod smanjenog lučenja želučanog soka).

Najpoznatija narodna primjena dimnjače je u tretmanu nečiste i bolesne kože te se preporučuje kod raznih kožnih nečistoća, osipa, lišaja, psorijaze (antipsorijatik, ako skuhamo jaki čaj od dimnjače te njime mažemo ili močimo oboljelo mjesto, izvrsno djeluje)



DIMNJAČA



Dimnjaču možemo rabiti i za liječenje:

Hemoroida, škrofule, šećerne bolesti, gube, lepra, gihta, skorbuta (antiskorbut), benignih i malignih tumora te karcinoma jetre i mokraćnih putova, te bolesti dišnih putova i organa (infekcije, tuberkuloza).

Ako imamo teškoće sa žuči, nema boljeg sredstva od dimnjače koja ne samo što potiče izlučivanje nego i stvaranje žuči (holeretik, holagog). Dimnjača u raznim terapijama izvrsno smiruje cijeli organizam te je preporučuju kao antidepresiv, naročito kod bolesti koje izazivaju jako nezadovoljstvo ili uznemirenost oboljele osobe.



PRIPRAVCI

- Čaj (za navedena oboljenja):

1 jušna žlica usitnjene dimnjače, 2 dl vode

Uputa za pripremu: Vrućom vodom prelijemo bilje, poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo.

Uputa za uporabu: Pijemo dnevno 2-3 šalice čaja

- Tinktura (za navedena oboljenja):

200 g dimnjače, 1 l 60-postotnog alkohola

Priprema: Bilje prelijemo alkoholom, začepimo te pustimo da odstoji mjesec dana na toplom mjestu.

Uputa za uporabu: Uzimamo po 20 kapi s čajem dva puta na dan.

- Sok (za navedena oboljenja):

Jednu jušnu žlicu svježe iscijeđenog soka biljke pomiješamo sa 2 dl tople vode ili čaja. Svježi sok možemo umiješati u med (kesten, ružmarin, kadulja) i uzimati za liječenje bolesti jetre.

Za liječenje kožnih oboljenja rabimo svježi sok kojim mažemo ili močimo oboljela mjesta na koži (psorijaza, ekcem, akne, lišajevi, osipi itd.) uz pijenje čaja od dimnjače.



DIMNJAČA ČAJ



NUSPOJAVE:

Osobe s akutnim komplikacijama želuca, jetre i žuči ne bi smjele uzimati dimnjaču.

Toksičnost: fumarin kod toplokrvnih životinja izaziva jake grčeve i trovanje.



molimo pročitati izjavu