TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Porodica: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum.Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke. [...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi.

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. [...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti.[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi Sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje. [...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix). Čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi. [...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Obitelj; Compositae - glavočike. Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

MATIČNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich. Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds.Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...]

Nastavi dalje...

CIKLAMA



CIKLAMA:

Latinski: Cyclamen europaeum L.

Cyclamen purpurascens Miller.

Cyclamen europaeum L.

Obitelj: Jaglac

Familiae: Primulaceae

Rod: Cyclamen, Ciklama

Cvijet -boja: Pink, lila, Mauve

Lišće boja: Tamno zelena, srebrna išaranost

Ova biljka je lijek, ali može biti i otrovna, a poznata je po tome što je pririodni abortiv, analgetik,... potječe iz južne središnje Europe i smatra se hardiest svih vrsta ciklama.

Najpoznatija je kao ukras doma, a druga imena su joj klobučac i križalina

Opis:

Divlja ciklama je višegodišnja zeljasta biljka koja naraste od 5 do 15 centimetara u visinu. Listovi su bubregolikog ili srcolikog oblika, te većinom na gornjoj površini imaju srebrnaste ili bijele šare. Mirisni cvjetovi su ružičaste boje, a rastu u razdoblju od lipnja do rujna. Sastavljeni su od pet latica, a na dnu svake je tamnoružičasto obojen dio.

To je višegodišnja travnata biljka s površinskom ili podzemnom lukovicom promjera 4-12 cm.

Stanište:

Živi diljem Europe, u istočnoj Francuskoj, Švicarskoj, sjevernoj Italiji, južnoj Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Bugarskoj.

Staništa su joj bjelogorične i mješane šume, posebno one s bukvama, na nadmorskoj visini između 250 i 1300 metara.

Divlja ciklama (Cyclamen purpurascens) raste na području Mediterana i na sjeveroistočnom dijelu Afrike. Ciklame obično rastu u suhim šumama gdje su zaštićene od jačeg djelovanja Sunca. Postoje vrlo otporne ciklame koje mogu izdržati temperaturu i do -15 stupnjeva. Neke vrste ciklama, koje su postojale do prije pedeset godina, izumrle su zbog klimatskih promjena. No, neke ciklame su se, možda baš zbog klimatskih promjena, pojavile na otocima (Pagu) i obogatile otočnu floru.

Divlje ciklame najbolje uspijevaju na područjima gdje u blizini ima mrava. To je neobična simbioza biljke i životinje. Mravi pomažu ciklami u opstanku, širenju, rastu i razmnožavanju. Sjeme ciklame je obloženo osobitom tvari koja je mravima privlačna i zbog toga je uzimaju, nose u svoja skrovišta, mravinjake, pojedu koru, a sjemenku ostave i tako je sjeme ciklame spremno za proljetno klijanje.

Divlja ciklama se u nekim krajevima smatra ljekovitom biljkom, međutim za te je svrhe treba pažljivo koristiti. Divlju ciklamu bi kao lijek trebali pripremati samo dobro upućeni travari.

Ciklama je ukras prirode, a može biti i lijep ukras u vazi ili vrtu. No, presađivanje ciklame nije preporučljivo jer se pri vađenju iz tla može oštetiti njen vrlo osjetljivi korijen. Presađivanje divlje ciklame u vrtove ili u vaze nije preporučljivo i zbog toga što je ciklama osjetljiva biljka koja u nepovoljnim uvjetima brzo propadne.


CIKLAMA - DETALJI



Regionalne vrste:

Primorska ciklama ili uzmičići cvate u proljeće, od ožujka do svibnja kad su listovi već razvijeni. Ime joj dolzi od Uskrs odnosno Vazem, Vuzem – uzmičići. Cvjetovi su jednobojni, purpurno ružičasti, karmin crveni, ponekad bijeli i slabo mirisni. To je osjetljiva vrsta prvenstveno zbog pretjeranog branja cvjetova ili iskapanja gomolja i pokušaja uzgajanja u vrtovima ili čak u posudama. Ciklame duguju ime svojem okruglome gomolju (grč. kyklos=krug, kotur), ali i krugovima cvjetne stapke, a repandum se odnosi na valovite rubove listova.

Ciklama miholjica cvate u ranu jesen, rujnu i listopadu (Miholje, otud i ime). Cvjetovi su blijedi do crveni s tamnim mrljama i slabo mirisni ali ugodnog i privlačnog mirisa. Sve tri naše ciklame, Cyklamen purpurascens (šumska ili obična ciklama, kontinentalna vrsta, cvate u jesen) uz već dvije spomenute su zakonom zaštićene. Možda najpoznatije naše ciklame jesu «Ciklame, krvave ciklame..» od Dragutina Domjanća:

I došla je noć ili žalost

Na nebo, na zemlju ili na me

I videl sam vsigde po svetu

Ciklame, krvave ciklame.



Tu je oblik koji se često naziva ili C. fatrense ili C. purpurascens f. fatrense, koji se nalazi u planinama Čehoslovačkoj. To je u stvari samo oblik C. purpurascens ssp. purpurascens koji ima običan zeleno lišće i veće dublje boje cvijeća, ali je hortikulturno poželjno.

C. purpurascens ima broj kromosoma 2n = 34.



Vrste:

Ciklama ima puno vrsta i miješanih vrsta i iako jesu najčešći oblici lista srcoliki ili trokutasti variraju od okruglih poput žabljaka, pa do uskih poput koplja,a i nepravilnih oblika.

Uzorci na listu mogu biti pravilni, ali i ne, pa sve do toga da ih neke vrste uopće nemaju. (To pišem samo da pojasnim zbrku koja općenito može nastati kod determinacije bilja.)

Što se otrova tiče, ona je otrovna. Najviše se otrovnih tvari nalazi u otrovnom gomolju što nadražuje sluznicu i želudac, pa nakon kontakta s ovom biljkom ruke treba dobro oprati.

U ovom trenutku imam saznanja o više vrsta ciklama, ali nisu sa našeg podneblja pa ih nebi opisivala. Samo ću ih nabrojiti nekolicinu:

Ciklama intaminatum dolazi iz zapadne Turske, gdje raste uglavnom u listopadnim šume stranicama.

Ciklama libanoticum dolazi iz vrlo malom području u Libanonu.

Ciklama mirabile je jesenska vrsta vrlo slične ciklama cilicium. Ona je nastanjena u šumama i brdovitim kamenitim mjestima u jugozapadnoj Turskoj.

Ciklama mirabile "Tilebarn Nicholas"

Ciklama persicum iz istočnog Mediterana gdje raste na otvorenim stjenovitim područjima.

Ciklama pseudibericum je vrlo atraktivna vrsta iz Turske.

Ciklama purpurascens forma albuma je bijela vrsta. Pojavljuje se u divljini nekoliko puta tijekom godina.

Ciklama purpurascens forma carmineolineatum imenovao PAH Hendrikx u 2000 je novi oblik koji sliči C. purpurascens forma albuma Grey-Wilson.

Ciklama repandum Vrsta iz južne Europe

Ciklama repandum ssp. Peloponnesiacum iz Grčke

Ciklama repandum ssp. Repandum cvjeta u Sjevernoj Kaliforniji u veljači.

Ciklama rohlfsianum je većina podrijetlom iz Libije

CIKLAMA



Svojstva:

O ljekovitim svojstvima ciklame piše homeopat i autor knjiga Ivan Lesinger.

Njemačkoj je ciklama službena biljka već 150 godina. Sok od svježeg gomolja ciklame nanosio se na strijele, a krivolovci su njime omamljivali ribe koje su potom mogli vaditi rukama.

U novije vrijeme javljaju se razne neprovjerene recepture nepoznatih autora koje se preporučuju za izlječenje od karcinoma.

U pučkoj medicini najviše se koristi u obliku suhog praška za: čišćenje crijeva i liječenje jakih glavobolja, tj. migrena, polipa nosa, starih smrdljivih rana i čireva, u žena tegoba s mjesečnicom, tjeskobe i napetosti.

Za otekline i čireve:

Svježi sok iz gomolja koristi se za: masiranje kod reumatskih bolova te za izazivanje pobačaja. Zgnječeni svježi gomolj rabi se za: kao oblog pomaže u liječenju oteklina, apscesa i škrofuloznih čireva kao i bolnih mjesta.

Kao tinktura ima primjenu kod tegoba s uhom kao što je: zujanje u uhu, ušima, početna skleroza srednjeg uha, nervno zujanje uha te kod: skleroze krvnih žila, vodene bolesti, prehlade, nadutosti, crijevnih nametnika itd. Danas je najpopularniji sprej (ekstrakt ciklame) za tegobe nosa: sinusitis, rinosinusitis, infekcije, za čišćenje nosa, kod gubitka mirisa, kihanja.

Zapadna pučka medicina rabi ciklamu za liječenje bolesti crijeva, glavobolje, reume, raznih oteklina itd.

Toksičnost: ciklamin.

Otrovni dijelovi biljke: gomolj sa korjenčićima.

Simptomi trovanja: mučnina, povraćanje, brz i jak proljev, grč trbuha – konvulzija, paraliza, a kod trudnica pobačaj. Konzumacijom veće količina gomolja dolazi do zastoja disanja i smrti. Lokalno izaziva vrlo jak podražaj kože.

Ciklamu rabimo kao: abortiv, analgetik, antireumatik, purgativ itd.

Uzgoj:

Uzgoj C. purpurascens može voditi prema uvjetima pod kojima raste u divljini. To je u biti šumska biljka i najviše uspijeva u bukovoj šumi. Zahtijeva dobro zasjenjene uvjete i izdašan dotok vlage tijekom cijele godine, jer ne odlaze kao i većina drugih vrsta. To je općenito potpuno izdržljiva i može se nositi s temperaturama do -20 ° C (-4 ° F), iako je kao i mnoge druge gomoljasta bilja, može patiti od truljenja ukoliko su ekstremne hladnoće u kombinaciji s pretjerano mokrim uvjetima tla.

U loncima, ona se mora održavati u vlažnom kompostu tijekom cijele godine i biti u hladu od sunca tijekom ljeta, ako se uzgaja pod staklom. Jako dobro reagira ako je visoki udio leafmould ugrađen u kompost.

Voli vlagu tako da će je biti potrebno zalijevati dva puta na tjedan, ali poželjno je samo u tanjurić kako u gomolj ne bi došlo previše vode. Višak vode odlite nakon dvadesetak minuta ili pak ciklamu stavite na kamenčiće. Usprkos tome što voli vlagu nemojte ju prskati jer će dobiti mrlje na lišću.

Dok cvate bilo bi je poželjno prihraniti dva puta mjesečno tekućim gnojivom za cvjetnice.

Kad počne venuti i prestane cvasti stavite je na hladno, otkinite uvele cvijetove zajedno sa stapkom i zalijte je tek malo svakih desetak dana.

Na proljeće, kad zatopli slobodno ju iznesite na balkon, negdje u sjenu ili ju zakopajte u vrt zajedno s vazom kako bi je na jesen ponovo mogli unjeti u kuću. I tako će vam stara prijateljica ciklama biti društvo i slijedeće jeseni...

CIKLAMA ALBUMA



Homeopatija:

Homeopatija - za bolna mjesta, čireve, škrofule, apscese, otekline:

1-3 gomolja, 200 grama svinjske masti

Homeopatski lijek Cyclamen europeanum rabi se za liječenje anemije, glavobolja, jutarnjih glavobolja, bolesti želuca i crijeva, bolesti genitalija i urinarnih putova, noćnog kašlja, osobito u djece te nesanice, polipa.

Tinktura za navedene bolesti:

20 grama gomolja, 1 dl 60-postotnog alkohola

Priprema: Usitnjene gomolje prelijemo alkoholom i držimo na toplom mjestu 30 dana. Procijedimo. Pijemo 10-15 kapi sa 1 dl vode ili čaja 2-3 puta na dan.

Prašak - za bolna mjesta, čireve, škrofule, apscese, otekline:

1-3 gomolja, 200 grama svinjske masti

Priprema: Svježi gomolj ciklame operemo i izrežemo na sitne dijelove te stavimo sušiti. Osušeni korijen meljemo u prah kojeg pohranimo u hermetičku ambalažu. Uzimamo za navedena oboljenja u dnevnoj količini od 5 grama koje podijelimo u 3 obroka te uzimamo sa malo vode ili čaja.

Mast za bolna mjesta, čireve, škrofule, apscese, otekline

1-3 gomolja, 200 grama svinjske masti

Priprema: Gomolje očistimo i sitno naribamo te umiješamo u rastopljenu mast i dobro izmiješajmo.

Uporaba: Mažemo oboljela mjesta.

U pučkoj medicini najviše se koristi u obliku suhog praška za čišćenje crijeva i liječenje jakih glavobolja odnosno migrena.

Svježi sok iz gomolja koristi se za masiranje kod reumatskih bolova, te za izazivanje pobačaja. Zgnječeni svježi gomolj rabi se za kao oblog pomaže u liječenju oteklina, apscesa i škrofuloznih čireva te bolnih mjesta.

Kao tinktura ima primjenu kod tegoba s uhom kao što je zujanje u uhu - ušima, početna skleroza srednjeg uha, nervno zujanje uha, skleroza krvnih žila.

Zapadna pučka medicina rabi ciklamu za liječenje bolesti crijeva, glavobolje, reume, raznih oteklina, itd.



CIKLAMA



Oprez:

Napomena: branje i korištenje otrovnog bilja zahtijeva dobro poznavanje izgleda i djelovanja biljke. Stoga, da bismo izbjegli neugodna iznenađenja i rijetke ali ipak i kobne posljedice, moramo u branju i korištenju biljaka tražiti upute stručnjaka, bilinara, fitoterapeuta, ljekarnika, homeopata i dr.

Simptomi trovanja: mučnina, povraćanje, brz i jak proljev, grč trbuha - konvulzija, paraliza, a kod trudnica pobačaj.

Konzumacijom veće količina gomolja dolazi do zastoja disanja i smrti.

Lokalno izaziva vrlo jak podražaj kože.



molimo pročitati izjavu