TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

LUK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...]

Nastavi dalje...

ČEŠNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich, Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds. Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...]

Nastavi dalje...

MATIČNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...]

Nastavi dalje...

ČEMERIKA





ČEMERIKA

Latinski naziv: Veratrum album

Engleski: Green hellebore

Njemački: Garmer weisser

Talijanski: Veratro

Francuski: La racine de varaire

Ljekarski: Rhizoma Veratri (Helebori) albi

Familija: Liliaceae

Narodni: Čemerika bijela



Opis biljke:

To je trajna, snažna i bujna biljka, visoka oko 1,5 m. Iz 5-8 cm dugog podanka izbijaju do 10 cm dugi korjenčići.

Ta biljka oštrog i gorkog okusa osobito je otrovna za srce.

Na 1,5 m visokoj okrugloj stabljici sjede kožasti, debeli, živo zeleni listovi, u donjem dijelu široko ovalni, uzdužno izrezbareni bez peteljke, a na gornjem dijelu manji, kopljasti i na peteljci.

Bljedozeleni cvjetovi brojni su i čine grozdaste cvatove.

Plod je dugoljasta čahura, s napuknutim poklopcem na gornjoj strani, s 3 pregrade, puna plavosmeđeg sijemena.

Cijela je biljka jako otrovna.

U ustima izaziva jako lučenje sline, a prašina od suhog lišća nezadrživo kihanje , zbog čega tu biljku dodaju burmutu.

STANIŠTE: Raste po vlažnim planinskim livadama kao korov, često u društvu s mrazovcem.

BERE SE:

Od srpnja do rujna, čim ,procvjeta. Kopa se cijeli podanak zajedno s korijenjem i žilama. Gomolji se nožem odrežu i vrate u zemlju, da dalje iz njih raste biljka, čime se spriječava njezino istrebljenje.

Poslije baratanja s tom biljkom, ruke treba dobro triput oprati toplom vodom i sapunom i ne dirati rukama oči, nos i usta.




ČEMERIKA



Ljekoviti dijelovi biljke:

Na helidonsku kiselinu vezanih 1-1,5 % alkalida nepoznate konstitucije, te jervina, subjervina, pseudojer vina, smole najotrovnijeg alkaloida protoveratina i još dosta drugih, zatim masti, gorke glikozidne tvari veratramarina i amino-alkohola alkamina.



ČEMERIKA - DETALJI



Zapadna pučka medicina:

Hipokrat rabi korijen čemerike kod akutnih stanja visokog tlaka i reumatskih bolova.

Stari narodi su pripravke od korijena čemerike koristili kao otrov za strijele, a kasnije kao sredstvo protiv gamadi.

U Alpama prašak korijena pomiješan s duhanom rabe za šmrkanje.

Korijen čemerike vrlo je otrovan.

Danas se uzima kao homeopatski pripravak od matične tinkture korijena čemerike te u veterinarstvu za vanjsku lokalnu uporabu u liječenju bolnih mjesta.

Tinktura od čemerike u službenoj se medicini koristi: kod kroničnog trovanja bubrega olovom, u liječenju lišaja i osipa na koži.

Mast od korijena čemerike rabi se za liječenje:

Kožnih nečistoća i bolesti kao što su svrab, gnojne rane, razne neuralgije te protiv uši i buha i sl., bolnih stanja kao što su bolovi mišića i živaca, naročito živca lica ili trigeminusa, kao i kod bolnih napadaja gihta, bolova zglobova i sl.



Ljekovito djelovanje:

Izvana se upotrebljava protiv gamadi, osobito ušiju u kosi. Ali budući da kroz kraste nastale, šanjem dospije u krv i izaziva trovanje, bolje je protiv ušiju u primijeniti neko drugo, neopasno sredstvo.

Danas je unutarnja upotreba potpuno izbačena zbog otrovnosti, premda se čemerika obično nije primjenjivala sama nego u mjesavmi s reserpinom, rutinom, češnjakom, imelom i dr. radi proširenja krvnih žila i sniženja tlaka. Djeluje depresivno i sedativno na srce, dakako, u homeopatskim dozama.

Od korijena se pravi prašak i ekstrakt, ali kako su doze toliko male da ih je u kući teško odmjeriti, može te lijekove izraditi samo ljekarnik. Prikladniji je oblik lijeka tinktura, od koje se npr. u slučaju Basedowljeve bolesti uzima 20-30 kapi dnevno, tj., triput po 6-20 kapi poslije jela.

Za vanjsku upotrebu, protiv bolova na koži, zglobovima i mišićju, priprema se mast od 5 g tinkture čemerike, 10 g lanolina i 20 g svinjskog sala, što se sve dobro izmiješa i u tankom sloju maže po bolnim mjestima.

Čemerika bijela rabi se kao: analgetik, antiepileptik, antihelmetik, antineuralgik, antireumatik, dermetik, ekspektorant, emetik, hipnotik, insekticid, katarik, kozmetik, laksativ, mikocid, sedativ...



ČEMERIKA



Prašak od korijena:

Prašak od korijena čemerike jaki je insekticid koji se rabi za uništavanje stjenica.

Nekada se koristio za liječenje: astme, grčeva, melankolije, reume, išijasa, kolere, drhtanje udova i drhtavice tijela, otekle štitne žlijezde, nekontroliranih pokreta za vrijeme spavanja – sna, lupanja srca ili ubrzani rad srca te Basedowe bolesti i drugih bolesti kad je trebalo umiriti nekontrolirane živčane podražaje.

U pučkoj medicini korijen čemerike se kao tinktura ili čaj rabi izvana kod: bolnih stanja zglobova, reumatskih tegoba i gihta, ubrzanog rada i lupanja srca na koje se stavljaju oblozi, bolnih stanja na neoštećenoj koži, kožnih bolesti od svraba, lišaja, osipa i dr.



Toksičnost:

Germidin, jervin, protoveratrin A i B izazivaju bolnu neosjetljivost, tzv. "anaesthesiu dolorosa". Otrovni dijelovi biljke: korjenčić - podanak, korijen, mladi izdanci i listovi.

Simptomi trovanja: pečenje u ustima i grlu, bolovi u želucu - trbuhu, lučenje sline, niski tlak, glavobolja, mučnina, povraćanje, proljev, zamagljen vid, slabost, vrtoglavica, groznica, usporen i slab rad srca, znojenje, grčevi u trbuhu – konvulzija, kihanje te postupno otežano disanje i otežan rad srca.




ČEMERIKA



Prva pomoć:

Kod trovanja potrebno je odmah zatražiti liječničku pomoć (atropin), a u međuvremenu davati životinji ili drveni ugljen ili preparate s taninskom kiselinom te pokušati izazvati povraćanje.

NUSPOJAVE:



Kontraindikacije: ljekoviti pripravci od čemerike smiju se stavljati samo na neoštećenu kožu jer bi u protivnom otrovni sastojci mogli ući u organizam.

Upozorenje!!!

Da se ti i slični lijekovi nikako ne smiju upotrebljavati bez savjetovanja, suglasnosti i kontrole liječnika.

molimo pročitati izjavu