BOŽUR
BOŽUR
Lat: Paeonia officinalis - paeoniaceae
Eng: Peony
D: Die pfingstrosen
Fr: La pivoine
Jap: Kapo
Poznata imena u našoj regiji:
Božurak, kraljev cvijet, božurak, kurjak, trojačke rože, cvijetni inat, kosovski božur.
Božur je zeljasta biljka iz porodice žabnjaka.
Postoji i grmoliki božur (paeonija suffruticosa).
Zeljasta biljka ima okruglu stabljiku s prstasto razdjeljenim listovima, koji na jesen uvenu, da bi na proljeće izniknuli iz korjena. grmoliki imaju drvenaste izdanke koji na jesen smo odbace lišče.
Korijen je trajan s nekoliko gomolja.
Cvjetovi su obično uspravni i pojedinačni, a ponekad cvate njih nekoliko na istoj stabljici, obli može biti čaškast, zdjeličast ili peharast, ponekad kuglast, a svaki cvijet ima 5 zelenih lapova i 5-10 jarko obojenih latica, cvjetove dijelimo na 4 grupe -jednostavni poludupli, dupli i anemonemorfni (jer liči cvijetu anemone) dva do tri priljubljena tobolca s dlakavom prevlakom sačinjavaju plod, sa sjemenom crvene boje koje zrenjem mijenja boju u crno.
Raste po čitavoj Europi, a široko je rasprostranjen nekim vrstama po vrtovima.
Božur je zakonom zaštićena vrsta, tercijarni relikt i rijetka biljka, zaštićen i u našim krajevima te se nesmije brati.
Kad pomislimo na biljke, katkad ih nesvjesno u glavi podijelimo na ukrasne i ljekovite. Prvima se bave dizajneri vrtova, cvjećari i agronomi, a drugima farmaceuti.
Zanimljivo, neke ukrasne biljke su i otrovne, poput difenbahije i ricinusa. Druge su silnim selekcijama radi estetskih zahtjeva izgubile na ljekovitosti, poput maćuhica.
Ipak, postoje biljke koje zaslužuju pozornost svih i jednako su lijepe kao i ljekovite. Jedan od najpoznatijih primjera je božur.
BOŽUR - DETALJI
Opis biljke:
Božur (paeonia officinalis, paeoniaceae) privlači pozornost lijepim crveno-ružičastim cvjetovima slićnim ružama, i gustim lišćem. To je biljka s trajnim korijenom i okruglom sočnom stabljikom koj naraste do 60 cm. i na kojoj su perasto razdjeljeni i urezani listovi.
Vrijeme cvatnje:
svibanj - lipanj, ponekad i srpanj (ovisno o vrsti).
Miris i okus: bez mirisa, gorka okusa.
Tek iskopani korijen ima neugodan i odvratan vonj, ali se nakon sušenja izgubi.
Stanište: najčešće se uzgaja kao vrtna ukrasna biljka, a u prirodi raste po planinskim uvalama. Otporni su na zimske hladnoće, ne voli premještanje dok je u fazi rasta.
Ako se sadi sijanjem, nekad je potrebno i nekoliko godina da sjeme proklije.
Traže sunčani položaj u zavjetrini te hranjivo, rahlo i ilovasto tlo.
Branje i prerada:
Beremo cvijet, korijen i sjeme božura.
Cvijet za vrijeme cvatnje, a korijen kad je star barem dvije godine. Vadi se u rano proljeće ili u kasnu jesen, te sušimo na toplom mjestu.
Sjeme se sabire krajem rujna.
Cijela je biljka vrlo otrovna, a naročito cvijet, pa se preporučuje veliki oprez prilikom branja.
Ljekoviti sadržaj:
Cvijet sadrži antocijanske boje poenidina, tanin; korijen - glikozide, peoniflorin, peregrinin, eterična ulja, peonol i treslovinu, a cijela biljka sadrži još organske kiseline, mast, smolu, škrob, kalcijev oksalat, glukozu i saharozu.
Sjeme sadrži; Masno ulje, treslovinu, boju i šečer.
BOŽUR
Zanimljivosti:
Osim u ukrasne svrhe, prvi su njezino ljekovito značenje uvidjeli stari kinezi i uvrstili je u listu obveznih ljekovitih biljaka.
U malo toga su bili u krivu, pa su tu upotrebu polako preuzeli i japanci, koji ga zovu kapo.
Kinezi smatraju da je ova biljka vrlo svojeglava, odnosno da se inati, jer kad je kraljica Mu priređivala neku proslavu, naredila je svom cvijeću da procvate, i svo je cvijeće poslušalo, jedino je božur otezao i nikako da procvate. Kraljica ga je za kaznu protjerala u provinciju, a kad je cvijet stigao u planinsko selo, božur je otvorio svoje predivne cvjetove. Kraljica je pobjesnila kad je saznala, naredila je da odmah spale prkosni božur.
Međutim, božur je baš poput feniksa, iz pepela izrasao još ljepši i impozantniji.
Na drugom kraju svijeta, u staroj Grčkoj, božuru su posvetili cijeli mit. Navodno je liječnik Paeon njome izliječio ranu bogu Plutonu, kojeg je ranio Hermes. Otud i njezin latinski naziv, paeonia.
Paeon, Grčki bog zdravlja.
Postoji i legenda da su vatreno crveni božuri niknuli iz krvi kosovskih junaka. Običaj korištenja božura je od Grka i Rimljana preuzela cijela Europa, tako da se njegovo ime spominje u mnogim knjigama koje datiraju iz srednjeg vijeka.
BOŽUR
Lijepa boja je i ljekovita:
Većina cvjetova obojena je spojevima koje nazivamo antocijani. Vrlo su neobične kemijske strukture, a boja ovisi i o kiselosti cvjetova. Oni nisu samo izvor ljepote cvjetova, nego su poznati spojevi koji dobro djeluju na krvožilni sustav i iskazuju protuupalno djelovanje. Glavni antocijan je paeonol, kojem je dokazano djelovanje na histamin i leukotriene, upalne čimbenike koji sudjeluju u alergijskim reakcijama. Sinergijski s antocijanima djeluju i spojevi tanini i flavonoidi.
Nekoć je božur bio često korištena ljekovita biljka.
- Koristio se kod bolova u probavnom sustavu, proljeva, žutice, bolesti bubrega i mjehura, kašlja i, zanimljivo, kod epilepsije.
-Hipokrat ga je rabio za liječenje epilepsije.
Smatralo se da sjemenke božura liječe i epilepsiju i melankoliju. Danas je ta upotreba potpuno zaboravljena, a sam pokušaj liječenja melankolije ima još romantičan prizvuk negdašnje tradicionalne medicine, koja je tako benigne psihičke probleme smatrala vrlo bitnima.
Ako se koristi kao čaj (infuz), uobičajena doza čaja spravlja se od jedne čajne žlice suhih cvjetova koja se prelije s dva decilitra kipuće vode.
Pije se dva do tri puta dnevno.
Fitoterapija:
U modernoj fitoterapiji božur je marginaliziran kao dodatak čajevima i sirupima protiv kašlja, jer služi kao bojilo i poboljšava estetski aspekt proizvoda.
Još uvijek se spominje i kao lijek za upaljenu sluznicu, pogotovo kod upalnih stanja i manjih ozljeda kože te analnih fisura (jednako marginaliziranu sudbinu dijeli i slavni hibiskus, koji se koristi u istu svrhu).
Tako bi vjerojatno i ostalo, da je stručnjaci nisu izvukli "iz naftalina" i odlučili iskušati u modernoj kozmetičkoj znanosti.
Spas za iritiranu kožu:
Trebalo je samo zbrojiti dva i dva i sjetiti se tradicionalne upotrebe i modernih spoznaja o kemiji biljaka. Pretpostavka istraživača bila je vrlo jednostavna:
-Ako znamo da antocijani djeluju protuupalno, a tanini na tonus kože i često smanjuju iritaciju i mogućnost ozljeđivanja kože, tada je očekivati da božur može pomoći ljudima s kožom sklonom iritaciji.
Njemu sličan hibiskus također je doživio sličnu renesansu kao piling za osjetljivu kožu i dodatak kremama.
Božur je svoje mjesto našao u šamponima za osjetljivo vlasište.
Pred poznatim hibiskusom ima prednost što njegovi ekstrakti nisu toliko kiseli, a i pokazuju bolji protuupalni učinak.
Parfemi koji sadrže esencijalno ulje božura, vrlo su ženstveni, zavodljivi i opojni.
Vidite li božur u vrtu, sjetite se zanimljive priče koja vodi od Kine i Grčke do modernih kozmetičkih pripravaka.
Možda će vas nagnati da od cvjetova spravite ugodnu kupku, koja će biti blagotvorna za vašu kožu.
Ljepota vrtova neka služi vašoj ljepoti.
BOŽUR
Ljekovito djelovanje:
Korijen božura djelotvoran je u liječenju:
- Grčeva i to epileptičnih i grčeva mokraćnog mjehura i bubrega, grčeva u djece, menstrualnih grčeva.
- Krvi.
- Bolesti živaca kao što su živčane slabosti, neuralgija, padavica, histerija, posljedice pretrpljenog straha, (PTSP).
- Bolesti bubrega i mjehura.
- Bronhijalnog napada, astme.
- Bolesti jetre tj žutice.
- Stezanja ili grčenja periferije srca.
- Epilepsije.
- Hormonalnih tegoba u žena za vrijeme ciklusa, te za izazivanje mjesečnice.
- U pučkoj medicini nekad su se cvijet i sjeme božura koristili za liječenje grčeva crijeva i želuca.
- Jakog grčevitog kašlja.
Danas se cvijet najčešće rabi u kombinaciji čajeva za inhalaciju astmatičara te za liječenje kašlja hripavca, dakako, pod liječničkim nadzorom.
Tinktura:
200 g. mješavine suhih listova i cvjetova, 1 litra 60 % alkohola.
Priprema: -suho lišče smrvimo i prelijemo alkoholom. Držimo na toplom mjestu 30 dana. Procijedimo, uzimamo: 5-10 kapi 3 puta na dan s 2 dcl. vode ili čaja.
BOŽUR
Napomena:
Trudnicama je zabranjena uporaba božura u bilo kojem obliku!!!
Toksičnost:
Alkalois peregrinin koga najviše ima u cvijetu izaziva simptome trovanja.
Otrovni dijelovi biljke:
List, cvijet, korijen, (cijela biljka).
Simptomi trovanja:
Glavobolja, tegobe s gutanjem hrane i sline, jaki grčevi, nadražaj crijeva, poremečaj vida te neosjetljivost donjih udova.
