ARTIČOKA
Artičoka
Lat: Cynara scolimus l., asteraceae / compositum
Eng: Artichokes
Tal: Carciofi
Obitelj: Glavočike
Artičoka ili gardun, dragušica, pitoma boca
Opis:
Jeste li ikad vidjeli cvijet artičoke, boje plavetnila tropskog neba???
Ništa manje atraktivna nije ni artičioka, izdanci na kruni i osovini, srebrnasto rasperjano lišće što se širi i pada sa svih strana poput raskošne fontane iz koje strši kičmeni stup kao minaret.
Prvi poznavaoci i uzgajivači artičoke bili su već stari Egipćani, nekoliko stoljeća prije naše ere. Grci su je uvrštavali u svoje jelovnike na svojim gozbama. Posebno su je cijenili Rimljani, jednako čuveni gurmani kao i kulinari. Rimski car Erudit Plinije Stariji (1. stoljeće pr.n.e.) prvi je upozorio na ljekovitost artičoke.
Botanički podaci:
Artičoka je snažna dvogodišnja ili katkad višegodišnja biljka visoka do dva metra, gola ili fino pustenasto dlakava.
Listovi su vrlo veliki, dugi do 70 cm. Jednostruko do trostruko perasto razdijeljeni, sa širokim odsječcima ili gotovo nerazdijeljeni, s ljubičastim trnovima ili bez trnova. Cvjetne glavice su pojedinačne, vrlo velike, u promjeru do 10 cm. s mesnatim dnom cvata.
Cvjetovi su plavo-ljubičasti do crveno-ljubičasti.
Ovojni listovi također su u donjem dijelu mesnati, gotovo bez trnova na vrhu.
Nikad se, kao ni danas, listovi i korijen artičoke nisu upotrebljavali. Kao povrće koriste se jedino mladi, još neotvoreni cvjetovi artičoke, odnosno njezin najnježniji dio, koji zapravo sadržava najmanje vrijednih tvari, a to je tek petina njezine hranjive vrijednosti, šteta...
Cvate od travnja do kolovoza zadivljujućim plavim ili ljubičastim cvjetnim vjenčićem.
Bere se u lipnju i srpnju, dok su još potpuno zatvoreni, a donji se zeleni listići počinju tek pomalo odvajati.
Evo kako ćemo na tržnici odabrati prave; ako se ovojni listići lako otkidaju, a peteljka ima prirodnu sivozelenu boju te nije osuta nikakvim mrljama, tada možemo biti sigurni da je artičoka mlada i svježa i da će biti ukusna.
Artičoka se odavno uzgaja po Europi, osobito u Italiji i Francuskoj, a potječe iz sredozemlja.
Kod nas raste diljem primorskih krajeva, a najviše uzgaja u okolici Slanoga.
Prvi detaljan opis ove biljke potječe od Aristotelova učenika Theophrastusa s Lezbosa 371 g. p. k.
Stolječima je bila cijenjena kao skupocjena delicija za bogate i privilegirane.
Današnja je artičoka kultivirani oblik cardunculus i uzgaja se večinom u Mediteranskoj regiji, na obalama Atlantskog oceana i u Kaliforniji. U Italiji je sade po maslinicima kao dodatnu kulturu.
ARTIČOKA
Djelovi biljke koji se koriste:
U terapijske svrhe koriste se listovi, koji se beru u prvoj godini nakon cvatnje. Potrebno je istaknuti da cvjetovi, koji se koriste u prehrani, nemaju ljekovito djelovanje.
Kemijski sastav:
Listovi artičoke sadrže cinarin, flavonoidne spojeve poput luteolin-7-glikozida i luteolin-7-rutozida, gorki lakton cinaropikrin, te brojne hidroksi-kiseline (hidroksimetil-akrilna, mliječna). Svježa artičoka odlična je hrana za doba planiranja začeća i trudnoće zbog obilja folne kiseline, koja sprečava oštećenje neuralne cijevi kod ploda.
Od svih dijelova najmanje je djelotvoran onaj dio koji se jede. Ostatak biljke izrazito je gorak, ali koristan u svrhu liječenja.
Biljka sadrži vrlo osjetljive spojeve (prije svega cinarin) koji se sušenjem raspadaju pod utjecajem enzima iz listova, stoga se preporučuju pripravci od svježe nesušene droge, kao što su sok svježe biljke ili pripravci spravljeni sipf tehnologijom.
Energetska vrijednost 220 kj.
Bjelančevina 2,89 g.
Masti 0,34 g.
Ugljikohidrata 11,95 g.
Vlakna 8,6 g.
Šečera 0,99 g.
Glukoze 0,24 g.
Fruktoze 0,24 g.
Željeza 0,61 mg.
Mangana 0,225 mg.
Kalcija 21 mg.
Magnezija 42 mg.
Fosfora 73 mg.
Kalija 276 mg.
cinka 0.4 mg.
Vitamina C 7,4 mg.
Vitamina B6 0,081 mg.
Pantotenske kiseline 0,240 mg.
Folne kiseline 89 ug.
Tiamina 0,05 mg.
Riboflavina 0,089 mg.
Niacina 0,111 mg.
Suhi ekstrakti, dobiveni iz suhe biljke, iskazuju slabije djelovanje od iscrpaka iz svježe biljke.
Ako se biljka suši, tada proces sušenja mora biti brz, na povišenoj temperaturi. uglavnom, spraviti kvalitetan pripravak nije jednostavno. Zato je poželjno prilikom kupnje konzultirati se o kvaliteti, pazeći da je pripravak spravljen od svježe biljke.
ARTIČOKA
Indikacije:
Biljka je službeno odobrena kao biljni lijek za probavne tegobe, hepatobilijarne tegobe (otežano lučenje žuči), te tretman dislipidemija, poput povišene razine kolesterola.
Artičoka se tradicionalno koristi u "terapijama čišćenja" organizma. Takve se terapije obično provode u rano proljeće, te nakon duljih razdoblja uzimanja lijekova, a traju tri, četiri tjedna.
Cilj takvih terapija je olakšati regeneraciju jetre opterećene pojačanim metabolizmom i izlučivanjem lijekova.
Preporučuju se i kod ljudi profesionalno izloženih tvarima čije prisustvo opterećuje jetru (organska otapala, lakovi...), kao i ljudima s alergijskim tegobama (alergije na inhalacijske alergene poput peludi, alergije na hranu).
Oduvijek je jako cijenjena i do danas je uzgojena u četrdeset vrsta. Prema crtežima iz egipatskih grobnica u upotrebi je barem 2500 godina, po čemu je jedna od najstarijih namirnica. Starim Grcima i Rimljanima služila je kao afrodizijak i sredstvo za dobivanje muških potomaka.
Najpoznatija obožavateljica artičoke Catarina de Medici, upoznala je s njom Francuze, koji su joj dodijelili epitet vrhunske delicije te je počeli naveliko uzgajati.
Tridesetih godina prošlog stoljeća njujorški su mafijaši imali apsolutni monopol nad tržištem artičoke, pa ju je gradonačelnik zabranio. No, bila je toliko ukusna da je zabrana uskoro ukinuta.
Sušeni dijelovi stabljike se upotrebljavaju za spravljanje čaja, koji pospješuje izlučivanje žuči.
Cynarin, sastojak artičoke se danas upotrebljava kao lijek u tu svrhu.
Artičoka je danas i dalje prestižna namirnica i na opće zadovoljstvo dostupna svima.
Štiti srce i krvne žile:
Artičoka učinkovito smanjuje loš kolesterol i podiže razinu dobrog LDL kolesterola.
Za razliku od lijekova iz klase statina, artičoka ne smanjuje sintezu kolesterola, nego pojačava njegovu razgradnju.
Cinarin i seskviterpen-lakton iz artičoke zaslužni su za njen povoljan utjecaji na zdravlje srca i krvnih žila.
Oni sprečavaju ovapnjenje žila, anginu pektoris, infarkt i moždani udar.
Prirodan lijek za žučne kamence:
Mnoge studije su potvrdile da ekstrakt lišća artičoke potiče stvaranje žuči, ključne za rastvaranje masti i kolesterola, koji inače dovode do žučnih kamenaca.
Cinarin iz artičoke toliko je djelotvoran da ga u nekim državama Europe koriste kao dio terapije za žučne kamence.
Ekstrakt lišća artičoke iznimno povoljno djeluje i na zdravlje jetre te pomaže na sljedeće načine:
- smanjuje razinu masnoća
- štiti od oštećenja i toksina
- pomaže kod ciroze jetre
- spriječava rak jetre
- spriječava bolesti jetre uzrokovane pretjeranim uzimanjem alkohola
Poboljšava probavu:
Ova biljka pogodna je za današnji moderan stil života obilježen neredovitim i nezdravim obrocima, manjkom fizičke aktivnosti, stresom i brigama.
Posljedice toga su probavni problemi poput nadutosti, grčeva, bolova i težine u želucu.
Artičoka uklanja te tegobe, djeluje blago laksativno, pomaže u probavljanju teških obroka, izbacivanju otrova te detoksicira organizam.
Odlično sredstvo za mršavljenje i dijabetes:
Artičoka je izvrsna dijetalna hrana. Bogata je inulinom koji je djelomično probavljiv pa ne utječe na glukozu u krvi što je pogodno za dijabetičare.
Također pojačava osjetljivost na inzulin, te na taj način vodi ka boljoj kontroli glukoze.
Artičoka je siromašna kalorijama, a bogata vlaknima.
Zbog toga se posebno preporučuje osobama sklonim debljanju.
Artičoka može pomoći u liječenju:
- jetre i bubrega
- dijabetesa
- pretilosti
- bolesti srca i krvnih žila
- slabe probave
- žučnih kamenaca
- žutice
- gihta
- urtikarije
- reume
- astme
- ekcema
- alergije
Način primjene i doze:
- Infuz - priprema se tako da se 2,5 - 4 grama suhog lista prelije s 250 ml. kipuće vode, ostavi stajati 10 - 15 minuta i procijedi. Ta količina priprema se isključivo svježa tri puta na dan i pije se između obroka. No, infuz lista artičoke iznimno je gorak i rijetko se koristi.
Nekoć se kao gorki infuz koristio za povećanje apetita.
Standardizirani pripravci (kapsule, instant čajevi) - moraju biti ekvivalentni dozi od 10 g. suhih listova. Ovisno o formulaciji, uzimaju se 2 - 3 puta dnevno oko pola sata prije obroka.
- Sipf pripravak - spravlja se od svježe biljke, pa se kao i pripravci soka svježe biljke preferiraju u upotrebi. Jedna čajna žličica pripravka otopi se u pola čaše vode i pije 2 - 3 puta dnevno, pola sata prije obroka.
Upotreba artičoke kod povišenog kolesterola:
Korisno je ponoviti kako povišeni kolesterol predstavlja samo jedan od rizičnih čimbenika u procesu nastajanja ateroskleroze. Artičoka smanjuje povišeni kolesterol, podižući razinu "dobrog" hdl kolesterola i smanjujući razinu "lošeg" ldl kolesterola. Takvo djelovanje posljedica je koleretičnog djelovanja, tj. pojačanag lučenja žuči, zbog čega je jetra u stanju pojačati razgradni metabolizam koji pretvara kolesterol u žučne kiseline.
Za razliku od lijekova iz klase statina, artičoka ne smanjuje sintezu kolesterola, nego samo povećava njegovu razgradnju.
Taj mehanizam je presudan u završetku tzv. reverznog transporta kolesterola, procesa kojim se organizam rješava viška kolesterola. Loš protok žuči, u nekim zemljama nazvan "hepatobilijarna insuficijencija", odveć je često zanemaren problem, čija posljedica mogu biti probavne tegobe, nadutost, zatvor i povišen kolesterol.
Jedan od čestih subjektivnih simptoma ovakvog stanja jest osjećaj nadutosti nakon jela, u području gornjeg dijela trbuha.
U terapijama smanjenja kolesterola obavezne su dijetetske mjere i izbjegavanje kolesterolom bogate hrane poput crvenog mesa, jaja, životinjskih masnoća i rafiniranih biljnih ulja.
Artičoka je vrlo korisna dijabetičarima jer je siromašna šečerima.
Može se uzimati i artičoka, i to mjesec dana kao tekući pripravak tri puta dnevno, a nakon toga kao "doza održavanja" jednom do dva puta dnevno.
S artičokom se preporučuje uzimanje omega-3 kiselina.
Za razliku od uvriježena mišljenja, omega-3 kiseline nisu sadržane samo u ribljem ulju.
I omega-3 kiseline smanjuju povišen kolesterol, ali njihova ljekovitost dolazi prije svega do izražaja zbog preventivnog djelovanja na proces arteroskleroze. Poznato maslinovo ulje nije ljekovito zbog sadržaja masnih kiselina, nego prije svega zbog koleretičnog djelovanja, tj. poticanja lučenja žuči.
Općenito vrijedi pravilo da gorči tipovi maslinova ulja djeluju bolje koleretično. i brojne druge biljke katkad se koriste s artičokom.
To mogu biti crvena gljivica riže (monascus purpureus) koja smanjuje sintezu kolesterola, te piskavica (trigonella foenum graecum).
O smislenoj terapiji porazgovarajte sa stručnim fitoterapeutom.
ARTIČOKA
Čaj:
Pregršt nasječenih listova i suhog korjenja kuha se 10-20 minuta u 1 litri vode. Potrebno je dobro zasladiti jer artičoka je jako gorka. Djeluje slično kao i ekstrakt suhog lišća artičoke.
II.način:
Prstohvat lišća artičoke prelijte s dva decilitra vruće vode, ostavite 15 minuta, procijedite i popijte.
Sok:
Iz svježih listova iscijedi sok; u 4 žlice ovog soka doda se po ukusu meda, mlijeka ili vina.
Taj lijek odstranjuje masnoću i kolesterol iz krvi, spriječava anginu pectoris, moždanu kap i reumu.
Tinktura:
400-500 g. nasjeckanih svježih listova i korijena artičoke stavite u bocu sa širokim grlom i zalijte rakijom, ostavie na suncu ili toplom mjestu 3-4 tjedna, potom procijedite stavite u bocu na tamnom mjestu, pijte jednu veliku žlicu dnevno.
Oblozi:
Nasjeckati 200 grama svježih listova ili korijena i preko noći ostaviti u 2 litre hladne vode, zatim kuhati 10 minuta, procijediti i stavljati kao obloge ili samo time mazati kožu oboljelu od ekcema, lišajeva, akni i jetrene bolesti.
Napomena:
Artičoke jedite i kao povrće, jedite je u velikim količinama, kvantiteta će nadomjestiti kvalitetu, a osim toga, uživat ćete u njenom okusu.
ARTIČOKA - PLANTAŽA
Recepti:
Artičoka je vrlo popularna diljem Europe.
Najčešće se priprema prženjem, pirjanjem ili na grillu, sama ili s povrćem, grahom ili tjesteninom.
Sirova se ne jede jer je teško probavljiva.
Glavni dio koji se jede je srce artičoke, no može se jesti i stabljika.
Mlade plodove možete jesti cijele, a kod zrelijih uklonite tvrde listove, te odrežite vrh i peteljku.
Da bi spriječili gubljenje boje poškropite je limunovim sokom.
Artičoke punjene jajima:
8 artičoka, 2 jaja, sredina od kruha, vezica peršina, 1 česno češnjaka, ulje, sol, papar, očistite artičoke od tvrdih vanjskih listova, odrežite im peteljke i oštre vrhove i namočite ih u hladnu vodu s malo limuna.
U zdjeli umutite jaja s malo soli i papra. Namočite jaja u razmrvljenu sredinu od kruha, sjeckani peršin i češnjak. Zatim artičoke ocijedite, rastvorite im krunice i svaku nadjenite mješavinom od jaja. Složite ih u vatrostalnu zdjelu, prelijte čašom ulja i čašom vode, kuhajte ih u pečnici oko 1 sat. Pri tome ih treba češće zalijevati vlastitim sokom.
Rižoto od artičoke:
4 artičoke, 80 g. maslaca, 300 g. riže, 50 g. ribanog paškog sira, 1 limun, 1 čaša bijelog vina, 1 vezica peršina, sol, papar.
Očistite artičoke od vanjskih listova i upotrijebite samo mekanu sredinu pa je natrljajte limunovim sokom, da ne potamne. Narežite ih na tanke kriške, zagrijte maslac i na njemu propirjajte artičoke desetak minuta. Osolite i popaprite po ukusu, nemojte miješati da se ne skaše, već samo protresite posudu. Kad tekućina ispari, dodajte očišćenu i opranu rižu, prelijte bijelim vinom i pirjajte dok vino ne ispari. Nastavite pirjati podlijevajući povremeno juhom od povrća koliko je potrebno da riža omekša. Kad je riža gotova (pazite da se ne skaši) primješajte ribani sir i pospite sjeckanim peršinom.
Artičoke s mladim bobom:
Sastojci: pola kilograma kuhanog mladoga boba, deset artičoka, pola glavice češnjaka, maslinovo ulje, peršin, krušne mrvice
Priprema:Namačite artičoke sat i pol u vodi da izgube gorčinu. Napravite kompaktnu smjesu od boba, češnjaka, peršina, maslinovog ulja i krušnih mrvica.Posolite i popaprite po želji.
Napunite tom smjesom artičoke, položite ih u tavu da gledaju prema gore, prelijte ih maslinovim uljem, nalijte vode do ruba artičoka, dodajte sol, papar i peršin. Poklopite i pustite da zavri te da krčka na laganoj vatri sat i pol.
Uslast!
U SLAST!!!
Kontraindikacije i nuspojave:
Artičoku treba izbjegavati kod opstrukcije žučnih vodova i sumnje na žučne kamence. Kod ljudi s odstranjenom žučnom vrećicom treba uzimati pola navedene doze.
Artičoke nepovoljno djeluju na lučenje mlijeka, pa će ih se dojilje morati odreći.
Isto vrijedi za osobe sa oštečenim bubrezima i jetrom.
Inače je sigurna za upotrebu i lišena toksičnih učinaka.
Ipak, nakon mjesec dana terapije treba razmisliti o stanci od tjedan dana, uz konzultaciju sa stručnom osobom.
