|
TRANSLATOR
Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum.Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke. [...] Nastavi dalje...
BOKVICA DODATAK PRIPRAVKA
Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi.
Nastavi dalje...
Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. [...] Nastavi dalje...
LIPA DODATAK PRIPRAVKA
Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...] Nastavi dalje...
KAMILICA DODATAK PRIPRAVKA
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...] Nastavi dalje...
PERŠIN DODATAK PRIPRAVKA
Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti.[...] Nastavi dalje...
CIKORIJA DODATAK PRIPRAVKA
Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi Sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]
Nastavi dalje...
PELIN DODATAK PRIPRAVKA
Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...] Nastavi dalje...
Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje. [...]
Nastavi dalje...
LIMUN DODATAK PRIPRAVKA
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]
Nastavi dalje...
ČIČAK DODATAK PRIPRAVKA
Čičak (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix). Čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi.[...] Nastavi dalje...
Stolisnik. asteraceae - glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...] Nastavi dalje...
RUSOMAČA DODATAK PRIPRAVKA
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...] Nastavi dalje...
NEVEN DODATAK PRIPRAVKA
Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike. Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...] Nastavi dalje...
|
CRNA POMOĆNICA
Latinski: Solanum nigrum Linn.
Arabic: ‘Inab al-tha’lab, ‘Inab al-dhi’b, Damiyaa
Bengali: Gurkamai, Kakmachi
Chinese: Huang shui qie, Long kui
English: Black Nightshade, Garden Nightshade, Petty Morel, Deadly Nightshade
French: Morelle noir
German: Schwarzer Nachtschatten, Giftbeere, Hundsbeere, Mondscheinkraut, Saukraut, Sautod
Gujarati: Piludi
Hindi: Makoi, Makoy, Mako
Kannada: Ganikayeagida, Ganikegida, ganike, Ganikesopu, Kage hanninagids
Kashmiri: Kambayi
Marathi: Kanoni, Ghati
Persian: Rubaah Turbuk, Angoor Shifa, Roozbaaragh
Punjabi: Mako
Sanskrit: Kakmachi, Kakamachika
Urdu: Makoh, Mako
Hrvatski naziv: Crna pomoćnica, crno velebilje, kokošje grožđe
Solanum nigrum je cvjetnica iz roda velebilje (Solanaceae) (pomoćnice).
Zbog visokog sadržaja alkaloida, naročito u nezrelim bobicama, biljku često kategoriziraju kao otrovnu biljku, ali zrele bobice i lišće se koristi u nekim dijelovima svijeta kao povrće.
CRNA POMOĆNICA - DETALJI
Jednogodišnja je biljka koja zahtjeva propusn tlo, ne podnosi sjenu.
Crna pomoćnica je polugrm, drven samo u donjem dijelu stabljike.
Ima jajoliko lišće, po obliku nazubljeno, stoji na peteljkama.
Cvjetovi su sitni, bijeli, sakupljeni u grozdaste cvatove. Biljka cvate istovremeno ženskim i muškim cvjetovima.
Zreo je plod crna, rjeđe zelena, žuta ili crvena, sočna bobica veličine graška, puna sitnog sjemena.
Neugodna je mirisa i ljuta okusa koji izaziva gađenje i povraćanje.
Zbog solanina koji sadrži biljka je otrovna.
Upotrebljava se cijela biljka u cvatu, kao i zreo plod.
Pomoćnica izaziva širenje zjenice, koje je već znak trovanja.
Raste u njivama i vrtovima, osobito u usjevu kukuruza i krumpira, te na zapuštenim mjestima. Široko rasprostranjena sorta, javlja se na svim kontinentima u umjerenom i toplom pojasu.
Cvate od lipnja do listopada, razmnožava se sjemenom.
CRNA POMOĆNICA - CVAT
Antiperiodic, konstipative, demulscent, diaforetik, diuretik, ublažava iskašljavanje, sredstvo protiv groznice, hepatoprotective, hydragogue, narkotik, sedativ i tonik.
Učinkovita u liječenju ciroze immune i slezene, također ima i laksativna svojstva.
Da IMA zaštitni učinak na jetru, pokazala Hepatoprotektivnu aktivnost u slučajevima toksičnosti inducirane lijekovima i kemikalijama.
Korisna je kod kroničnog proširenja reaction (hepatomegalija). Također korisna kod aritmije srca, autoimune bolesti, gonoreja i upalnih oteklina.
Korisna i za kašalj.
Inače liječi i kronične bolesti poremećaja probavnih organa i organa za mokrenje.
Glavni sastojci su A- i B-solamargin i solasonin. Sadrži alkaloid solanin, glikoalkaloide solanein i solacein, saponozide, tanine i vitamin C (u listu do 200 mg%, a u plodovima do 150 mg%).
Zbog solanina biljka je otrovna!
Biljka je učinkovita u liječenju ciroze jetre i pripisuju joj se ublažavajuća svojstva, kao i ona diuretika, antiseptika i laksativa.
CRNA POMOĆNICA - NEZRELI PLOD
Radi liječenja jetre i otklanjanja tenezme mokraćnog mjehura treba po 1 veliku žlicu soka iscijeđenog iz svježih zrelih plodova uzeti svakih pola sata.
Od tog se soka stavljaju oblozi na čireve, uboje, upaljena mjesta i hemoroide.
Sok iz pomoćnice djeluje kao blagi narkotik i sedativ.
Protiv bolova u želucu i crijevima, te protiv velikog kašlja, treba velika žlica mješavine od po 40g. pomoćnice i timijana i po 10g. lista pitomog kestena i ploda anisa popariti s pola litre kipuće vode, poklopiti a nakon 1 sat procijediti i zasladiti medom.
Pije se svaka 2 sata po 1 velika žlica.
Ako se 100 g. osušenog i u prah samljevenog lišća moči 24 sata u 50 g. alkohola, zatim prelije s 1 l ulja i na vodenoj pari zagrijava dok alkohol ne ishlapi, a na kraju procijedi i toplo filtrira, dobiva se ulje pomoćnice, kojim se po potrebi mažu opekotine, uboji, čirevi, hemoroidi i analne fistule.
Ljekovita mast protiv različitih upala kože priprema se tako da mješavina od po 25 g. pomoćnice, kamilice, kantariona i hajdučke trave samelje u prah na koji se nalije 50 g. alkohola, zatim se to ostavi da odstoji poklopljeno 24 sata, nakon toga se doda 100 g. voska, 100 g. lanolina i 700 g. svježeg ulja, sve se na vodenoj pari zagrijava i miješa dok alkohol ne ispari, a tada se vruće procijedi i profiltrira.
Pomoćnicu su nekada smatrali jako otrovnom, pa je nisu preporučivali za unutarnju primjenu.
Sušenjem gubi djelotvornost, pa je najbolje od svježe biljke odmah načiniti tinkturu, koja može stajati.
Iscijeđeni je sok najdjelotvorniji kad je biljka potpuno razvijena, što traje kratko vrijeme.
Od tinkture se uzima najviše do 10g. dnevno, poslije jela, a od soka najviše 30g. dnevno.
Tinktura se upotrebljava protiv grčeva želuca i mokraćnog mjehura, a sok protiv napada žučnog mjehura.
Pomoćnica sprječava česte polucije u muškaraca, a služi i za opijanje bolesnika prije operacije.
Ona opija centre motornih i senzitivnih živaca u mozgu i njihove završetke u koži, smanjuju masnoću u kosi, liječi od svraba, psorijaze i od živčanog svrbeža zadnjeg crijeva.
Za vanjsku primjenu služi odvar od lišća pomoćnice, i to protiv svrbeža ženskih spolovila, hemoroida, vanjskih upala, reumatizma i uboja.
CRNA POMOĆNICA - ZRELI PLOD
Toksičnost:
Pomoćnicu su nekada smatrali jako otrovnom, pa je nisu preporučivali za unutarnju primjenu.
Dok je biljka otrovna za ljude, neke životinje poput konja, zečeva i ovce uredno je mogu jesti. Otrov velebilja utječe na živćani sustav, te paralizira živčane nastavke mišića na čiji rad ne možemo utjecati, poput srca, krvnih sudova i probave. Simptomi uključuju pretjeranu osjetljivost na svjetlost, glavobolje, zbunjenost i slično. Dvije bobice mogu ubiti dijete, dok odrasli kolabiraju ako su ih konzumirali desetak.
Otrovne su samo nezrele bobice.
|
