|
TRANSLATOR
Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...] Nastavi dalje....
BOKVICA DODATAK PRIPRAVKA
Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]
Nastavi dalje....
KAMILICA DODATAK PRIPRAVKA
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...] Nastavi dalje....
PERŠIN DODATAK PRIPRAVKA
Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]
Nastavi dalje....
CIKORIJA DODATAK PRIPRAVKA
Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]
Nastavi dalje....
PELIN DODATAK PRIPRAVKA
Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...] Nastavi dalje....
Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]
Nastavi dalje....
LUK DODATAK PRIPRAVKA
Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...] Nastavi dalje....
ČEŠNJAK DODATAK PRIPRAVKA
Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...] Nastavi dalje....
LIMUN DODATAK PRIPRAVKA
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]
Nastavi dalje....
ČIČAK DODATAK PRIPRAVKA
Čičak -(arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...] Nastavi dalje....
Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...] Nastavi dalje...
RUSOMAČA DODATAK PRIPRAVKA
Rusomača Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...] Nastavi dalje...
NEVEN DODATAK PRIPRAVKA
Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...] Nastavi dalje...
|
ŠTAVELJ
Lat: Rumex obtusifolius
Eng: Broad-leaved Dock, Bitter Dock, Bluntleaf Dock, Dock Leaf, Butter Dock
D: Der Stumpfblättrige Ampfer
Fr: La Patience a feuilles obtuses
Drugi naziv: šavije, kovrčava kiselica, šcav, ščav ili ljutika, štavljika
Štavelj (Rumex crispus) je biljka iz porodice Polygonaceae, udomaćena u Europi i zapadnoj Aziji
Konjski štavelj, konjsko zelje, ščavnjak i ščavelj druga su imena koja se koriste za ovu biljku, poznatu kao hrana siromašnih ljudi te za dobivanje brašna od sjemenki štavelja.
Višegodišnja biljka visine je do 1,5 metara, sa jakom četverokutnom crvenkastom i razgranatom stabljikom, sa velikim eliptičnim i tupim prizemnim listovima, koji se prema vrhu smanjuju.
Cvjetovi su dvospolni te tvori metličaste cvatove na krajevima ogranaka.
Odrasla je biljka crveno smeđe boje. Ima glatke listove koji niču iz prizemne rozete,te imaju tipično valovit odnosno kovrčav rub.
Sjemenke su sjajno smeđe,korijen biljke je velik, viličasto razgranat, žute boje.
Štavelj cvate od lipnja do rujna.
Bez jačeg je mirisa i kiselkastog je okusa.
Ljekoviti dio biljke: za lijek sabiru se listovi u proljeće, a plodovi prije samog dozrijevanja.
Suši se u hladu.
Raste na livadama, poljima, u voćnjacima, vrtovima, vinogradima, na neobrađenom zemljištu, uz puteve i na sličnim staništima.
Za jelo sabiremo mlade listove i mlade stabljike koje su bogate vitaminima, te sjemenke kad dozru.
Korijen vadimo u jesen, nakon što sjemenke dozru, očistimo od zemlje i sušimo ga na toplom mjestu.
Štavelj raste na livadama, njivama i pašnjacima, uz jarke i potoke, po zapuštenim, travom obraslim mjestima.
Kod nas je vrlo raširen.
Raste uz puteve, u poljima, na zapuštenom zemljištu.
Voli bogato, vlažno i teško tlo.
U nas ga ljudi obično koriste kao povrće.
Na pokošenim travnjacima izbijaju mladi listovi i kasnije, te se mogu skupljati za jelo i tijekom ljeta i jeseni.
Najbolje ih je pripremiti kao varivo ili umak, ljudi ih pripremaju pomiješane sa listovima maslačka i drugom zeleni.
Prokuhani listovi, kao i kod drugih dvornjača, gube lijepu zelenu boju.
Od štavelja se, između svih dvornjača, može pripremiti najukusnije varivo.
ŠTAVELJ - DETALJI
Zloraba ljekovitog učinka korijena je uporaba u obliku jačeg čaja kojim izazivamo kontracepcijski učinak.
Pošto su veće količine čaja od korijena toksične, ne bi se smjelo rabiti u liječenju.
Ekstrakt cvjetova štavelja rabi se za liječenje paranazalnih sinusa.
Sjeme štavelja rabimo za liječenje hemeroida i poremećene probave i to kod proljeva.
Zapadna pučka medicina rabi ga kao: adstrigent, antiskorbut, dermetik, kontraceptiv, laksativ, za liječenje bolesti kože, bolesti jetre, gihta, izostale mjesečnice, krvi koju pročišćava, kožnih infekcija, kamenaca mjehura, karcinoma, kašlja, kronične konstipacije, kroničnih kožnih bolesti, tumora, ugriza škorpiona, žutice, kao kontracepcijsko sredstvo, za osvježenje, kao i zamjena za brašno od sjemenki itd.
Zloraba ljekovitog učinka korijena je uporaba u obliku jačeg čaja kojim izazivamo kontracepcijski učinak.
Plod se upotrebljava u obliku čaja protiv proljeva.
Listovi se uzimaju protiv slabokrvnosti jer u sebi zadržavaju vitamine A i C, a ima željeza i fosfora.
Čaj od listova koristi se u liječenju žuljeva i za bolju probavu.
Listovi imaju sličan učinak kao i korijen te se rabi kod:
- bolesti krvi (malokrvnosti, za proljetno čišćenje organizma, detoksikaciju krvi itd)
- kožnih bolesti (za ispiranje raznih rana, erupcija kože, osipa, upaljenih mjesta na koži itd)
- korijen štavelja ima mnogo tanina te se rabi kao adstrigent i detoksikant krvi, te ga rabimo za liječenje:
- bolesti jetre, žutice, te za detoksikaciju
- grčevitog kašlja
- krvarenja iz crijeva
- a kod djece za ispiranje kožnih erupcija i kožnih nečistoća.
Pošto su veće količine čaja od korijena toksične, ne bi se smjelo rabiti u liječenju.
ŠTAVELJ
(za navedena oboljenja) 1 čajna žličica listova ili korijena, 2 dl vode
Uputa za pripremu: Vrućom vodom prelijemo bilje, poklopimo da odstoji 15 minuta i procijedimo.
Uputa za uporabu: Uzimamo 2-3 šalice čaja na dan.
ŠTAVELJ
(za navedena oboljena) 200 grama usitnjenih listova, 1 litra 50% alkohola
Uputa za pripremu: Usitnjene listove močimo 3 tjedna u alkoholu uz povremeno mućkanje. Procijedimo.
Uputa za uporabu: Uzimamo 3 puta na dan po 5 kapi sa čašom vode ili čaja.
Proljeće: Mladi listovi i mlade stabljike su dobra i ukusna vitaminska hrana za pripremu juha, variva, savijača itd.
Jesen: Sabiremo sjeme koje se može jesti sirovo i kuhano a ako ga sušimo možemo dobiti brašno za kruh.
ŠTAVELJ
Kod unutarnje uporabe korijena zahtijeva se oprez jer se može izazvati mučnina, povraćanje te teško trovanje.
|
