RIKULA
RIKULA
Latinski naziv: Eruca sativa L.
Engleski naziv: Rocket
Regionalni naziv: Riga, rokula, rukula, rigula, rigola
Energetska vrijednost rikule iznosi samo 25 kcal na 100 g svježe namirnice.
Uz makronutrijente, rikula je iznimno vrijedan izvor minerala i vitamina: kalcija, magnezija, željeza, kalija, fosfora, vitamina A, K i C, folata te pantotenske kiseline.
Opis i podrijetlo:
Jednogodišnja ili dvogodišnja biljka visine 60 cm, uglaste i u gornjem dijelu razgranate stabljike i lirasto rasperanih listova. Cvjetovi su joj bjelkasti ili žućkasti, a plod je komuška. Danas je vrlo popularna u mnogim svjetskim kuhinjama te se uzgaja i kao kultivirana biljka.
Rikula je mediteranska samonikla lisnata biljka gorkasta okusa koja se upotrebljava u kulinarstvu još od doba Rimljana.
Spada u povrće iz porodice kupusnjača zajedno s brokulom, kupusom, prokulicom, korabom, cvjetačom, keljom i dr.
Ukusno je lisnato povrće koje lako uspijeva i ujedno štiti vrt od nametnika, tako da je višestruko korisna.
Zapisi o ovoj biljci porijeklom sa Sredozemlja mogu se pronaći u Bibliji i Talmudu, gdje je hvaljena njena kulinarska i medicinska uporaba. U drevnom Rimu i Egiptu njenim sjemenkama i lišću pripisivana su afrodizijačka svojstva.
U Vergilijevoj poemi Moretum opisana je kao biljka koja "pobuđuje spolnu želju kod sanjivih ljudi."
Rikula, rukola ili riga po cijeni većini nije dostupna na policama trgovačkih lanaca, ali uz malo truda može se uzgojiti u vlastitom povrtnjaku za osobne potrebe, ali isto tako može biti odličan proizvod koji se lako prodaje po odličnim cijenama. Rikula služi kao pikantni dodatak za tjestenine, rižota, pizze i sličnim jelima.
Zbog sastava glukozinolata i flavonoida rikola ima snažno antioksidativno svojstvo. Njeno uzimanje potiče izlučivanje enzima s antikanceroznim djelovanjem.
Dodatno, rikuli se pripisuje: adstringentno, diuretičko, digestivno, laksativno i protuupalno djelovanje.
Dobra je kao stimulans, tonik i afrodizijak. Nalazi primjenu u proizvodima za poticanje rasta kose, tretiranje masnog vlasištva te kao tonik za kožu lica.
Efikasna je kod suzbijanja blagih bakterijskih i gljivičnih upala, a visoka koncentracija vitamina C djeluje antiskorbutski.
Sadrži vitamin K koji pomaže jačanju i rastu kostiju.
Rikula je prvenstveno kultura Sredozemlja, ali uspješno raste i na kontinentu.
Nekoć je bila neizbježni sastojak sirupa protiv kašlja i lijeka protiv skorbuta, a i danas je popularna u mnogim kuhinjama i kućnim apotekama širom svijeta.
RIKULA - DETALJI
Sastav i ljekovitost rikule:
Rikula je vrijedna namirnica koja u 100 grama sadrži samo deset kalorija, ali obiluje vitaminima A, C, K, riboflavinom i folnom kiselinom te kalcijem, magnezijem, bakrom, željezom, cinkom i kalijem. Jedan obrok rikule donosi 83% preporučene dnevne doze vitamina K te 38% preporučene dnevne doze vitamina A.
Uz makronutrijente rikula je iznimno vrijedan izvor minerala i vitamina: kalcija, magnezija, željeza, kalija, fosfora, vitamina A, vitamina K, vitamina C, folata i pantotenske kiseline.
Odličan je izvor vitamina K (83% od RDA po obroku) i vitamina A (38% od RDA po obroku).
Dobar je izvor kalcija (13% od RDA po obroku), magnezija (10% od RDA po obroku), folata (19% od RDA po obroku) i vitamina C (15% od RDA po obroku).
DOBAR IZVOR – pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10% dnevnih potreba (RDA).
ODLIČAN IZVOR – pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20% dnevnih potreba (RDA).
RDA – Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)
Magnezij i cink najvažniji su sastojci koji čine rikulu moćnim afrodizijakom. Ne samo što štite organizam od stresa, nego pomažu u sintezi spolnih hormona. Zbog njenih blagotvornih učinaka na libido i potenciju, znanstvenici su je prozvali i "ljubavnom drogom". Pa ako vam toga fali probajte s rikulom
Kao i većina zelenog lisnatog povrća, rikula obiluje antioksidantima, čisti jetru i potiče žuč te je idealna za proljetnu detoksikaciju. Kao svo povrće iz obitelji krstašica, rikula stvara glukozinolate, koji se u probavnom traktu pretvaraju u izotiocinate.
Izotiocinati s brojnim antioksidantima iz rikule reguliraju imunološki sustav, sprečavaju makularnu degeneraciju i osteoporozu te aktivno štite od raka. Rikula je bogata klorofilom i sumpornim spojevima koji potpomažu čišćenje organizma na staničnom nivou.
Pogodna je i za kelatnu terapiju, koja se provodi radi izbacivanja teških metala iz organizma. To je dovoljno razloga da ovu vrijednu namirnicu pridodate vašoj obaveznoj prehrani.
Osim obilja hranjivih tvari rikula sadrži i različite biološki aktivne sastojke – fitokemikalije, čija antioksidativna svojstva imaju pozitivan utjecaj na zdravlje smanjujući rizik obolijevanja od raznih bolesti.
Od fitokemikalija rikula sadrži velike količine beta-karotena (1424 µg na 100 g); luteina i zeaksantina (3555 µg na 100 g). Beta-karoten – žuta do narančasto-crvena boja iz voća i povrća, koja uz ostalo ima i ulogu prekursora vitamina A odnosno provitamina A. Beta-karoten ima dvojaku funkciju: on je nutrijent i sredstvo za obogaćivanje namirnica ali i važan aditiv. U posljednje vrijeme dobio je i značajan publicitet u znanstvenoj literaturi zbog višestrukog zaštitnog djelovanja u organizmu.
Beta-karoten blokira formiranje slobodnih radikala i tako direktno sprječava oštećenje stanične DNA strukture te djeluje kao jak antioksidans masti, što znači da sprječava razvitak superoksida i peroksida.
Sadrži i indole koji su učinkoviti u smislu redukcije rizika pojave hormonski ovisnog karcinoma kao što je karcinom dojke. Mogu inaktivirati estrogen, potiču aktivnost glutation-S-transferaze, inhibiraju rast transformiranih stanica.
RIKULA
Rikula u kulinarstvu:
Rikula je doista božanstvena salata, a njezin pomalo gorkasti okus odlično paše gotovo uz sve, od pizze pa sve do rižota, a osim što joj je okus odličan, vrlo je zdrava namirnica.
U kuhinji se rikula priprema kao salata ili se kuha kao povrće, što daje velik izbor za eksperimentiranje. Ona je odličan dodatak miješanim salatama, tjesteninama i pitama te ukusan prilog uz rižu i krumpir.
Njen se oštar okus dobro sjedinjuje s citrusima, kruškama, orasima, rajčicama i robusnim sirevima poput parmezana, kozjeg ili plavog sira.
Njome možete posipavati pizzu i tjesteninu. Na pizzu je stavljajte tek nakon što je izvađena iz pećnice.
Za razliku od ostalih salata, rikula je prava divlja salata jer raste poput korova, a danas se uzgaja i kao kultivirana biljka. Pripada u povrće iz porodice kupusnjača, zajedno s brokulom, kupusom, prokulicom, korabom i cvjetačom.
Postoje dva glavna razloga zašto je rikula danas postala tako popularna i omiljena među brojnim svjetskim kuharima. Jedan od razloga jest njezina robusna tekstura, oblik i okus koji odlično podnose veće temperature.
Tako se hladno lišće rikole može staviti u fritaju ili u rižoto, dodati tjestenini ili pak krumpirima u woku, a može poslužiti i kao odličan ukras pokraj sočnog odreska.
RIKULA - SALATA
Kupovanje i čuvanje:
Rikula se obično kupuje na tržnici od svibnja do listopada, ali je možete naći i u većim trgovačkim centrima pakiranu u plastičnim posudama prekrivenim prozirnom folijom. Listovi trebaju biti svježi i tamno zelene boje.
Možete je čuvati u hladnjaku u dobro pokrivenoj posudi 2-3 dana na temperaturi od 4-8°C, ali je najbolje pripremiti je odmah jer stajanjem čak i na hladnom mjestu gubi velike količine vitamina C.
Uzgoj iz presadnica:
Danas se uzgaja isključivo kao salatna biljka. U priobalju rikula se uzgaja direktnom sjetvom u jesen - klija kod -4 stupnja Celzijeva, a u kontinentalnom području od proljeća do jeseni, na razmak redova od 15 do 35 cm.
Biljke formiraju rozetu lišća, a ovisno o razdoblju, prva se berba može očekivati od 30 do 60 dana nakon sjetve. Rikula se može brati i višekratno, no pri prvoj berbi lišća ne smije se oštetiti vegetacijski vrh kako bi biljke retrovegetirale.
Vrijeme ljetnog povrća polako prolazi. U našem povrtnjaku treba posijati ili posaditi povrće u kojem će naši ukućani uživati tijekom ranog proljeća. Posao oko rikule nije previše zahtjevan.
Bolji način je uzgoj iz presadnica, ali može se proizvoditi i direktnom sjetvom. Po metru četvornom prinos je do dva kilograma. Jedini teži i skuplji posao je berba za koju je potreban veći broj radnika ukoliko se rikula uzgaja u komercijalne svrhe.
Naravno ukoliko se ne raspolaže vlastitom radnom snagom, a ona u najmu je skupa potrebno je u turnusu ići s onolikom proizvodnjom koja se može ubrati.
RIKULA
Ukoliko u vašem povrtnjaku ima slobodnog prostora evo ideje kako ga iskoristiti do proljeća nakon prestanka kišnih dana.
Nuspojave:
Nisu mi poznate.
