TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene...[...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani.[...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima.[...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]

Nastavi dalje...

LUK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...]

Nastavi dalje...

ČEŠNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca

Rusomača- Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

KOPAR





Hrvatsko ime: KOPAR

Latinski naziv: Anethum graveolens l.

Engleski: Dill.

Njemački: Dill (pflanze)

Francuski: L*aneth, aneth odorant.

Talijanski: Aneto

Ostali nazivi: mirodija, dil, koper, koprić, mirođija, sldki janež, sladki januž.

Začin:

Mljeveni plodovi kopra u mlincu za kavu uzimali su se kao začin kod svih dijetalnih jela 3 puta na dan na vrhu noža.

Miriše ugodno i aromatično i vrlo je sličan komoraču.


KOPAR



Zanimljivosti

Pradomovina kopra je Perzija i istočna Indija.

Dobro poznata biljka svim starim civilizacijama, pa i Egipćanima kod kojih je pronađeno u grobnicama kod tebe iz vremena 1500 g.p.n.e. U glinenoj posudi zrna žita i grančica s plodom kopra.

Gajili su ga i stari Židovi u Palestini te se spominje i u novom zavjetu.

Grci su ga koristili kao lijek i začin isto kao i Arapi i Rimljani.

Karlo Veliki (812 g.n.e.) Preporučuje uzgoj kopra.

U staroj pučkoj medicini kopar je bio sastavni dio terijaka protiv raznih trovanja te niza drugih bolesti.

O kopru postoji niz starih izreka koje dosta govore o njegovoj moći, onima, koje noću muče strašni snovi, koji nemirno spavaju, hrču ili u polusnu skaču iz kreveta, treba pod glavu staviti svežanj lišća od kopra, bio je jedan od uobičajenih savjeta.

Tko ga nosi uza se na goloj koži, vjerovali su naši stari, bit će očuvan od djelovanja čarolija.

Smatralo se da će muž žene koja ima kopra u cipeli, raditi što mu žena želi.

Tako su mladenke kad su išle u crkvu na vjenčanje, obavezno stavljale lišće kopra u cipelu.

Kopar je u svojoj dugovječnoj povijesti u narodu izgradio svoju mitsku povijest s legendom o čarobnoj moći a u kuhinjama domaćica sve do današnjeg dana ostao je ljekovita i začinska biljka, čije lišće se koristi kod kiseljenja krastavaca, kod zelenih salata, salate od krumpira i graha, te raznim jelima (variva, juhe, umaci).




KOPAR - DETALJI



Opis:

Kopar je jednogodišnja mirodijska biljka, visine do 1 metar koja ima okruglu glatku, tamnozelenu, bijelkasto-prugastu i nježno plavkastu pjegastu stabljiku.

Dvostruko perasti listovi su plavkasto-zelene boje.

Cvjetni štitac je žut, veliki i plosnat bez povojnih listića.

Plodovi su jajoliki i rebrasti, smeđe boje.

Kopar cvate u srpnju i kolovozu.

Aromatičnog je mirisa i okusa, a uzgaja se u vrtovima i na poljima. List i cvjetovi sabiru se za vrijeme cvatnje, a plod se sabire u rujnu.

Zapadna pučka medicina rabi kopar kao:

Antispazmodik, diuretik, karminativ, laksativ, narkotik, stimulans, sedativ, stomahik,

Za ljiečenje:

Bolesti bubrega i urinarnih puteva, digestivnih bolesti, glavobolje, gluhoće, grčeva, gušterače - (za bolji rad), kašlja, nesanice, neuroze, nadutost, skleroze, srčane aritmije zajedno sa komoračem, tumora, varikoznih vena, zatvora, za jače lučenje mlijeka, želučanih bolesti, žutice, izgubljenog apetita, lošeg zadaha iz usta.

U kuhinji kao začin, za pripremu osvježavajućeg čaja, te za ubode insekata.

Eterično ulje kopra rabe kao insekticid.

Tinkturu kopra od sjemena rabe kod gripe, grčeva te poremećaja probave.

Ljekovito djelovanje kopra u pučkoj medicini se dosta razvilo tako da su njegova svojstva nadopunjavali i s ostalim ljekovitim sredstvima kao što su med koji se dodavao čaju od kopra za liječenje plućnih oboljenja.

Zatim vino u kojemu se močio ili kuhao plod kopra za umirenje živaca a ako se popilo prije spavanja kod raznih nesanica.

KOPAR



Ljekovita svojstva i primjena:

Ljekovito djelovanje:

Kopar je kućni lijek za niz oboljenja s dugogodišnjom tradicijom korištenja u kojoj je najpoznatija ženska uporaba kopra:

- Ženama je poznato poticajno djelovanje na mliječne žlijezde, poželjno kod dojilja-

- Za izazivanje mjesečnog ciklusa.

- Kod grčeva koji se javljaju kod dojenčadi jer umiruje i otklanja ih.

- Izvrstan je lijek ako ga uzimamo samog ili s ostalim njemu srodnim karmativnim biljkama kao što su komorač, kim, aniš kod oboljenja kao što su meteroizam, aerofagija, nadutost, kao i kod oboljenja crijeva, želuca, jetre, bubrega i žgaravice (dovoljno je u ustima žvakati kavenu žličicu sjemena i gutati slinu).

- Detoksikant koji čisti krv i jača srce (uzimamo kao začin ili čaj kod pročišćavanja krvi i organizma).

- Srčani tonik, jer jača i krijepi srčani mišić.

- Kao dijaforetik i diuretik (ako pijemo vruć čaj, izaziva jače znojenje i mokrenje, te njegovo ljekovito svojstvo i djelovanje koristimo kod prehlade, gripe i nazeba te raznih upalnih stanja kod kojih je potrebno pojačati izbacivanje svih štetnih tvari iz organizma.

- Tonik za jetru (kod oslabljenog rada i kod žutice).

- Digestivno djelovanje kopra koristimo kao začin koji dodajemo raznim dijetalnim jelima, a svrha je da potiču rad želuca i crijeva.

- Sredstvo koje brzo umiruje jaku štucavicu i sklonost povraćanju.



KOPAR - SJEMENKE



U kulinarstvu:

Sjeckano svježe lišće kopra stavlja se u zelenu salatu, salatu od krastavaca i rajčica, a posebno je ukusno sa salatom od krumpira, s maslacem ili majonezom. Najviše se upotrebljava prilikom kiseljenja povrća, a ponekad i u kiselom zelju. S vrhnjem ili jogurtom upotrebljava se u varivu od graha, krastavaca i krumpira, a dodaje se i jajima, kravljem siru i juhama. Sitno zrnje kopra lakše se može zdrobiti sa malo soli.

Kopar umak:

Svežanj lišča od kopra sitno nasjeckati, na maslacu upržiti 2 žlice brašna, dodati kopar, kratko promiješati zatim preliti sa 2 dcl mlijeka, opet promiješati te dodati po ukusu vrhnje za kuhanje ili mileram, posoliti, (netko i pošečeri) poslužiti uz pire od krumpira, rižu ili tjesteninu.

Recepti:

Čaj: (za miran san)

Izmiješati 25 g kopra, matičnjaka, hmelja i valerijane. Po 1 jušnu žlicu koju poparimo s 2,5 dl kipuće vode, poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo.

Pijemo 1 sat prije spavanja zaslađeno s medom.

Univerzalni recept:

1 čajnu žličicu mljevenog kopra prelijemo s 2,5 dl kipuće vode i poklopimo da odstoji 15-30 minuta, te procijedimo.

Uzimamo kod svih opisanih oboljenja 3 puta na dan iza jela i pijemo u gutljajima nezslađeno kod oboljenja želuca, crijeva a zaslađeno kod oboljenja pluća.

Vinska tinktura:

Močimo 3g. Ploda kopra pet dana u 1 dcl vina bijelog i procijedimo. Uzimamo po 1 malu čašicu iza jela kod slabog rada želuca, crijeva itd.

KOPAR



Kontraindikacije.

Trudnice ne uzimaju kopar ni kao začin ni kao lijek, no kontraindikacije nisu poznate osim onih koji ukazuju na pretjeranost u uzimanju kopra te se javljaju razne tegobe.

molimo pročitati izjavu