KOKOTAC
KOKOTAC - MELILOTUS OFFICINALIS (MED.) LAM.
Lat: Melilotus officinalis L.
Eng: Yellow Sweet-clover
Poznat kao Melilot ili slatka djetelina, je rod u obitelji Fabaceae (mahunarke) .
Sinonimi: Melilotus arvensis Wallr., Melilotus difussa Koch., Melilotus pallida Bess., Melilotus rugosus Gilib.
Ostali nazivi: divlja detela, kokotac žuti, konjska ditelina, nokata trava, noktec, orlov nokat, pitoma detelina, pšeničnica, svinduh, trolista detelina, velika djetelina, vodnika, ždraljika, žućka.
Opis:
Kokotac je dvogodišnja biljka koja naraste do metar visine, s jakom uglastom golom i dlakavom stabljikom.
Listovi su duguljasti, eliptični, na rubovima oštro nazubljeni i trolisnati.
Cvjetovi žute boje oblikuju uspravni grozdasti cvat na vrhu grana, žute su boje te nakon cvatnje postaju bljeđi.
Plod je mahuna sa sjemenkama.
Cvate od svibnja do rujna.
Miris i okus: Aromatičnog je mirisa po medu, vrlo ugodnog, a gorka i ljuta okusa, sluzava.
Stanište: vrlo je česta biljka koja raste gotovo svugdje u srednjoj Evropi, te se dijelom i uzgaja. Raste na zapuštenim livadama uz rub polja, vinograda, putova, uza zidove i pruge te na zapuštenom zemljištu.
Ljekoviti dijelovi biljke:
Sabiru se cvjetovi (Flores Meliloti) kao i čitava biljka u cvatu (Herba Meliloti) s time što se deblji dijelovi stabljike prije sušenja odstranjuju pa se cvjetovi i biljka suše u hladu na prozračnom mjestu.
Za vrijeme sušenja razvija se aroma biljke te suha biljka lijepo miriše.
Listovi za sušenje mogu se brati i nakon cvatnje.
Truli kokotac sadrži dikumoral koji izaziva krvarenje te se ne smije rabiti ni u kojem obliku.
Ljekovite i djelotvorne tvari: eterično ulje, kumarin, melilotova kiselina, tanin, smola, melilotal i mnoge soli.
KOKOTAC - DETALJI
Povijest:
U starom vijeku bila je poznata ljekovitost ove biljke, što su je nazivali još i imenima orlov nokat, velika djetelina, ždraljika i žuti kokotac, a rabili su je kao ljekovito sredstvo koje steže, omekšava, tjera znoj i vodu te ublažava bolove.
Srodne vrste:
Crvena djetelina (Trifolium pratense L.) srodnik je žutog kokotca. Osušeni cvjetovi kao i cvjetovi vrsta s bijelim cvjetovima često se koriste u narodnoj medicini, kod reume i uloga, kašlja, jetrenih tegoba, za jačanje i čišćenje krvi. Droga sadrži trjeslovine, izoflavone i druge fenolne spojeve. Flavoni su osobito važni zbog estrogenog djelovanja.
Ranjenik (Anthyllis vulneraria L.) je rasprostranjen posvuda. Osušeni cvjetovi koriste se u narodnoj medicini. Već i latinski naziv "vulneraria" govori da se kod ljudi i životinja koristila za liječenje rana. Čaj i danas koristimo za ispiranje rana i obloge. Djelotvorna je i mješavina s listovima trpuca. Iznutra je koristimo kod slabog želuca.
KOKOTAC
Ljekovito djelovanje:
Djeluje antiflogistički, sprječava nastanak edema i potiče cirkulaciju krvi i limfe. Koristimo ga kod svih tegoba koje su posljedica kronično slabog rada vena, kao što su noćni grčevi u listovima, otežale noge, svrbež i otekline nogu. Osim toga, koristimo ga kao dodamo sredstvo pri liječenju upala krvnih žila, nakon tromboze, kod hemoroida i zastajanja limfe. Uz kumarine djeluju i flavonoidi koji utječu na oštećene stjenke žila.
Dikumarol, koji u drogama koje sadrže kumarine nastaje pod utjecajem bakterija, sprječava nastanak protrombina i drugih čimbenika za zgrušavanje krvi te smanjuje nastanak krvnih ugrušaka (trombova). Poznato je da kumarin iz enzimskog kompleksa izbacuje vitamin K i tako posredno djeluje antikoagulativno (suprotno od heparina). Pripravke od žutog kokotca koristimo izvana kod tupih ozljeda, uganuća i potkožnih modrica. Čaj i obloge koristimo i kod upala žlijezda, prsa, upala zglobova i reumatskih bolova, čireva i otvorenih rana na koži te za ispiranje rana. Učinkovito djeluje i kao diuretik. Svojim karakterističnim mirisom ta biljka uspješno tjera iz ormara moljce i druge insekte.
KOKOTAC
Primjena u pučkoj medicini:
Zapadna pučka medicina koristi ga u liječenju apscesa, arterioskleroze, bolesti očiju, embolije, gastritisa, hemoroida, kožnih bolesti, krvarenja, kašlja, rana, respiratornoh katara, traheitisa, upale usta, grla, jednjaka, upale crijeva, vaskularnih bolesti, varikoznih vena, a koristi se i za izradu flastera, cigareta, u kuhanju te u homeopatskom liječenju kod glavobolja, migrena i krvarenja iz nosa.
Kokotac ima svojstvo da steže, omekšava, tjera znoj i vodu, smiruje i ublažuje bol te čisti organizam. Koristi se za vanjsku, a manje za unutarnju uporabu.
Primjena u kućanstvu: prije no što su nastala kemijska sredstva za uništavanje moljaca, kokotac se upotrebljavao u tu svrhu.
Recepti:
Čaj od žutog kokotca: Dvije čajne žličice droge spravljamo kao oparak koji treba odstajati pokriven 10-15 minuta. Pijemo po dvije do tri šalice na dan. Takav je čaj dobar dodatni lijek kod svih navedenih tegoba, a možemo ga koristiti i za ispiranje rana.
Mast od žutog kokotca: Mast spravljamo kao dodatak čaju za sprječavanje upala proširenih vena i kod modrica.
Kupelji od žutog kokotca: 100 g suhe droge spravljamo kao oparak koji treba odstajati 15 minuta. Iscrpinu dodajemo kupelji u kadi. Kad ga koristimo kod bolesti vena, pazimo da kupelj nije prevruća. Osvježava i okrjepljuje.
Za čišćenje crijeva od toksina koji se skupljaju u crijevima pučka medicina preporučuje klistir od lagano prokuhane biljke.
Kod nesanice treba primijeniti hladni pripravak droge: 1 čajna žlica droge za 1 šalicu čaja namače se 8 do 10 sali, procijedi se i procijeđeni čaj ugrije. Taj se čaj pije u gutljajima 1 sat prije spavanja.
Tinktura od cvjetova upotrebljava se za masažu kod reumatskih bolova u zglobovima.
Izvana se kokotac upotrebljava kao mokri i topli oblog za omekšavanje oteklina, čireva i mliječnih čvorova te za omekšavanje stvrdnutih i upaljenih prsiju.
Kod bolesti uha, naročito kod probadanja u ušima i upale srednjeg uha pusti se da djeluju na uho vruće pare od čaja pripremljenog prekuhavanjem droge.
U starijoj bilinarskoj literaturi kokotcu se pripisuje dobro ljekovito djelovanje u obliku vlažnih i toplih obloga kod kožnih čireva nalik na rak.
Kokotac se, konačno, upotrebljava kao dodatak biljnim kupeljima naročito ako se od tih biljnih kupelji očekuje osvježenje i jačanje.
Čajni oparak, za kojeg se uzima po pola čajne žlice droge za 1 šalicu čaja, pije se u gutljajima 2 do 3 šalice kod bronhalnog katara, bolesti želuca i mjehura te kod teškoća u utrobi. Doza se ne smije prekoračiti jer veće količine izazivaju povraćanje.
KOKOTAC
Napomena:
Melilotus altissimus Thuill., sličan je prvoj vrsti, samo je visok do 1,5 m i raste na više močvarnim livadama i čistinama te mnogo jače miriše na kumarin. Ovaj je kokotac slabijeg djelovanja, inače mu je način upotrebe isti. Kod prekomjerne upotrebe mogu, radi veće količine kumarina, nastupiti jake glavobolje, pa čak i pojave klijenuti centralnog živčanog sistema. Ovaj kokotac je inače vrlo dobra pčelinja paša i još jače sredstvo za uništavanje moljaca.
Bijeli kokotac (melilotus alba):
Kokotac ili lat. meliloti herba u prijevodu medonosna biljka. Kao ljekovita biljka vrlo je učinkovita, ali se uglavnom koristi za vanjsku upotrebu. Ova biljka ima svojstvo stezanja, pa se koristi kao mast, tonik... za vene, a i glavni je sastojak pripravka za bolne zglobove.
Nedostatak ove vrste je što sadrži gorke i mirisne tvari osobito kada se nalazi u suhom stanju, što uzrokuje da ga domaće životinje odbijaju pri prehrani.
Inače biljka ima snažni učinak na centralni nervni sustav i jako ''lupi'' kako bi to mladi rekli Bijeli zajedno sa žutim daje kvalitetan period medenja od 30 dana. Med je smećkasto-prljave boje i ima specifičnu lijepu aromu! Zimovanje pčela na medu kokotca je"besprijekorno".
Sjemenke imaju vrlo čvrstu opnu. Sjeme se ne zasijeca,nego se rasporede na gazu ili krpu i potope u toplo slatko mlijeko par dana . Nakon ovog kiseljenja će imati neugodan miris ili smrdjeti ali će i proklijati rasporediti ga lagano na pripremljeno zemljište. Tada se mora čekati da nikne i da se biljke razvijaju i cvjetaju.
Znanstvena istraživanja (Melilotus officinalis, Melilotus albus – bijeli kokotac) potvrđuju djelovanje kokotca na središnji živčani sustav, u kojem izaziva umirujuće i narkotičko djelovanje; regenerira stanice jetre, djeluje na koštanu srž, sudjeluje u stvaranju leukocita, poboljšava opće stanje bolesnika nakon radioaktivnog zračenja, djeluje na unutrašnji dio krvnih i limfnih sudova i žila.
Kokotac u prosjeku sadrži 17 % sirovihproteina, 13 % probavljivih sirovih proteina, 3 % masti, 30 % sirove vlaknine, 42 % NET-a i 8 % pepela. Sadrži dosta karotina, masti, fosfora i kalcija te se smatra vrlo hranjivom biljnom vrstom.
KOKOTAC
Kontraindikacije:
Kokotac ni u kojem obliku ne bi smjele uzimati osobe sa slabim želucem i jetrom u akutnim stanjima, s problemima žuči te osobe sklone glavoboljama. Kod primjene se treba držati točno navedenih količina.
Toksičnost
Kumarin i kumarinski spojevi uvrštavaju se u kancerogene spojeve pa u većim količinama mogu izazvati jake glavobolje, kolaps ili klijenut živčanog sustava te se danas ova biljka koristi uglavnom za vanjsku uporabu.
