|
TRANSLATOR
Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum.Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke. [...] Nastavi dalje...
BOKVICA DODATAK PRIPRAVKA
Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi. Nastavi dalje...
Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. [...] Nastavi dalje...
LIPA DODATAK PRIPRAVKA
Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...] Nastavi dalje...
KAMILICA DODATAK PRIPRAVKA
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...] Nastavi dalje...
PERŠIN DODATAK PRIPRAVKA
Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti.[...] Nastavi dalje...
CIKORIJA DODATAK PRIPRAVKA
Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi Sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...] Nastavi dalje...
PELIN DODATAK PRIPRAVKA
Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...] Nastavi dalje...
Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Obitelj: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje. [...] Nastavi dalje...
LIMUN DODATAK PRIPRAVKA
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]
Nastavi dalje...
ČIČAK DODATAK PRIPRAVKA
Čičak (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix). Čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi. [...] Nastavi dalje...
Stolisnik. asteraceae - glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...] Nastavi dalje...
|
BETONIKA
Latinski naziv: Betonica officinalis L. (Stachys officinalis, syn.)
Engleski naziv: Betony
Drugi nazivi: Klas, betunika, čistac, crvena metvica, gusar, petonika, ranilist, ranjak, bukvica.
Obitelj: Lamiaceae (Stachys)
Betonika je višegodišnja, sitna biljka koja naraste od 20 do 80 centimetara, s jajastim i duguljastim lišćem.
Betonika je malena biljka s duguljasto-jajastim listovima na krajevima nazubljeno. Ima više cvjetića veličine od tri pa do šest centimetara.
Ti cvjetići su povezani u jedan cvat veličine 10 centimetara.
Cvijetovi su skupljeni u 10 cm dugački cvat sa ružićasto-plavkastim cvjetićima.
STANIŠTE: betonika ili klaš raširena je po celoj Europi, a nalazi se na vlažnim livadama, svetlim prozračnim šumama, zatim, na suhim šumskim livadama, sunčanim obroncima i brdskim livadama.
Betonika cvate od srpnja do listopada.
Sadrži gorke tvari, tanine.
BETONIKA - DETALJI
Za lijek skupljaju se listovi i korijen, i to za vrijeme cvatnje.
Suši se na sjenovitom i prozračnom mjestu.
Ova biljka liječi najteže rane - one koje teško zacjeljuju!
Njeno visočanstvo Betonika officinalis je zaista moćna "čistačica" organizma, koju s pravom zovu čeličnom metlom. Tko ju upotrebljava taj se ne treba bojati ničega znanog i neznanog što se bolesti tiče, jer čisti organizam uzduž i poprijeko, izvana i iznutra.
Obiluje specifičnim taninima koji će zaustaviti svako unutrašnje krvarenje ili pljuvanje krvi kako su to naši stariji govorili, sanirati i izliječiti mnoge unutrašnje rane. "Što ne može obična metla to može čelična".
Trebate ju nabrati kad upravo počinje cvasti od srpnja do listopada, na našim šumskim krčevinama, putevima i čistinama, pored jarkova i potoka i osušiti dovoljne količine za uvjek neizvjesnu zimu. Zlu ne trebalo, nikad se ne zna kome može zatrebati.
Možete je koristiti i u svježem stanju. Ubrati 2-3 biljke i to vršne dijelove sa cvjetovima i dva reda listova i preliti sa šalicom kipuće vode, poklopiti, ohladiti, procijediti i piti, zaslađeno ili nezaslađeno jer nije previše gorka biljka. Piti ujutro i uvečer po jednu šalicu čaja do prestanka određene tegobe.
Osim detoksikacije organizma i zaustavljanja krvarenja raznih vrsta i uzroka, odlična je i za sve "trbušne" tegobe.
BETONIKA
Pučka medicina rabi čaj od lišća i cvijeta za liječenje:
bolesti želuca i crijeva (raznog trovanja, slabog rada želuca, katara, nadutosti, žgaravice, jake želučane kiseline, čira na želucu, proljeva),
bolesti kože, plućne bolesti (astma, kašalj, bronhitis, tuberkuloza, magareći kašalj, iskašljavanje krvi),
bolesti grla, jetre i žuči, bolesti živaca (relaksant živaca, tonik za živce),
neuralgije, bolesti slezene, uha, oka, epilepsije, vrtoglavice, bolesti mjehura, reume i gihta, ženskih bolesti, cirkulacije mozga i glave, slabe memorije, vrtoglavice, slabog imuniteta i to naročito kod djece koja mršave.
Tradicionalno se koristi za glavobolje, neuralgije, bolove u glavi i licu, žgaravicu, probavne smetnje, grčeve u trbuhu, žuticu, paralizu, konvulzije, giht, grčeve, bolove, vodenu bolest, gripu, tuberkulozu, delirij, ugrize otrovnih zmija i insekata.
John Gerard (1597) je rekao da je "tko ju koristi piše mu se dobro." Dok Nicholas Culpeper navodi da "... to čuva jetru i tijela muškaraca od opasnosti od epidemijski bolesti, a i od uroka također" i "... ovo je dragocjena biljka, dobro vrijedi imati ju u kući." On također navodi da Betonka astrološki vladaju Jupiter i Ovan
Listovi betonike služe u liječenju rastrojenih i slabih živaca, padavica, žutice, astme, za čišćenje pluća, protiv povraćanja krvi, žgaravice, vodene bolesti, reumatskih bolesti, uloga (gihta) i želučanog katara.
Korijen se koristi kod povraćanja i otrovanja.
Betonika sadrži tanine kao ljekovite tvari, pa se može upotrebljavati i za liječenje rana, za zaustavljanje proljeva i za grgljanje kod upale grla, a pomaže i kod prejakih menstrualnih krvarenja, te kod upala želuca i crijeva.
Betonika (bukvica), biljka za liječenje rana, poznata je svim starim civilizacijama.
U srednjem vijeku bukvica bilježi nove primjene u liječenju unutarnjih oboljenja (žutica, kašalj, proljev), a danas ne postoji veći interes znanstvene medicine za njezinu primjenu.
Nesumnjivo, betonika je biljka za liječenje rana, reume, živaca i krvi, a iz tijela izlučuje sluz, vodu i vjetrove te jača i umiruje tijelo.
Liječi najteže rane koje teško zacjeljuju, u pučkoj medicini rabi se za ispiranje rana i obloge kod proširenih vena, gnojnih rana, gnojne zanoktice i čireva, ugriza životinja i insekata.
BETONIKA
Prašak od betonike liječi neurasteniju, neuralgiju, histeriju, nesanicu, bol lica, Parkinsovu bolest, migrenu, glavobolju, padavicu, tuberkulozu, bolesti jetre, kronični reumatizam s išijasom, reumu glave.
Prašak pomiješan s medom dobro je sredstvo za liječenje plućnih bolesti, a s vinom za grgljanje i bolesti zubnog mesa i grla.
Suhi korijen betonike u narodu se rabi za izazivanje povraćanja (emetik) kod raznih trovanja, a u obliku čaja kao detoksikant želuca, crijeva i jetre.
Kod jake glavobolje pomažu suhi listovi koji se puše kao cigareta.
BETONIKA
ČAJ:
Jedan od najboljih njenih proizvoda je čaj koji se priprema tako da se stave dvije žlice betonike u čajnik i prelije se kipućom vodom. Čaj mora odstajati 20 minuta uz povremeno miješanje. Nakon 20 minuta bi ga trebalo procijediti i zatim popiti. Možemo zasladiti medom.
Uputa za uporabu: Pijemo svaki sat po 1 žlicu čaja.
Napomena: Prelijemo li bilje vinom, pijemo 3 puta dnevno po 1 čajnu žličicu poslije jela. Za vanjsku uporabu za ispiranje rana i pripremu obloga bilja treba tri puta više.
PRAŠAK:
Priprema: Suhi list i cvijet kratko meljemo u mlincu za kavu. Uputa za uporabu: uzimamo 3-4 puta dnevno na vrh noža ili miješamo s medom i vinom.
TINKTURA:
Priprema: Korijen kratko prokuhamo u vodi, poklopimo, neka odstoji 15 minuta pa procijedimo.
Uputa za uporabu: Pola decilitra 3-4 puta dnevno.
Napomena: Moramo se pridržavati količine jer, ako je povećamo, izazivamo povraćanje.
BETONIKA - ČAJ
Kontraindikacije nisu poznate. Nemojteuzimati betoniku ako saznate da ste u drugom stanju ili dojite. Nemojte ju uzimati ni ako idete na operaciju tijekom dva tjedna.
|
