TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Timijan - lat. Thynus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke. [...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi.

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. [...]

Nastavi dalje...

LIPA
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
LJEKOVITO BILJE

cvijet
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti.[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi Sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje. [...]

Nastavi dalje...

LIMUN
LJEKOVITO BILJE

limun
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Čičak (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix). Čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi. [...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
LJEKOVITO BILJE

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

BAMIJA U CVATU



BAMIJA

Lat: Hibiscus esculentus l

Eng: Okra / lady's fingers, musk mallow,

D: Die okra / gemüse-eibisch, essbarer eibisch.

Fr: Le gombo

Druga imena bamije su: Gombo, gumbo, grčki rog.

O biljci:

Vrijeme cvatnje: 5-6 mjesec

Miris i okus: Bez naročitog mirisa te gorkog okusa

Uzgaja se u vrtovima, na plantažama itd.

Branje i prerada:

Listovi i stabljika za pripremu čaja, a nedozreli plod za jelo.

Iz sjemenki dobivamo ulje.

Ljekoviti sadržaj:

Na 100g svježe bamije ima 140 kj ili 33 kal, u plodovima ima dosta dušičnih spojeva, eteričnih ulja, masti, vitamina itd. listovi stabljike sadrže dosta sluzi.

Bamiju možemo konzervirati u soku od rajčica kao kiselo povrće. Sušenu bamiju kuhamo za razna jela.




BAMIJA - DETALJI



Opis biljke:

Bamija pripada obitelji sljezova (familiae malvaceae).

Prirodni je aromatik, afrodizijak, antispazmodik, digestiv, diaforetik, diuretik, insekticid, kolorant, mucilaginoz, stimulant, vitaminozant.

Bamija je podrijetlom iz Abesinije i istočne Indije, ali neki podaci govore i o plantažnom uzgajanju u 12. stoljeću prije rođenja Isusa Krista u Egiptu, točnije na području Etiopije, od koje su se rabile sjemenke za kavu i ulje kao i za jelo.

Rasprostranjena je u jugoistočnoj Aziji i sjeveroistočnoj Africi i Europi (Grčka, Bugarska, Makedonija itd).

Bamija se danas uzgaja kao povrće, iako po botaničkim osobinama ne spada u povrće, već u voće.

Bamija je trajni drvenasti grm, visine i do jednog metra.

Listovi su dlanasto nazubljeni i smješteni na ograncima stabljike. Cvjetovi su svjetložute boje, koji nakon kratke cvatnje razvijaju šestobridnu mahunu svjetlozelene do žuto-zelene boje, ispunjenu bijelim mekanim sjemenkama.

Cijela biljka je dlakava.

Plod je tobolac pun sjemenki.

Zapadna pučka medicina rabi bamiju kao: afrodizijak, antispazmodik, aromateraput. Koristi se i za liječenje zadaha, za jačanje muške potencije, grčeva, jačanje slabog želuca, slabih živaca, za jelo itd. u Egiptu sjeme bamije rabe za liječenje želuca, živaca, za jačanje muške potencije te kao insekticid.



BAMIJA



Priprema:

Čaj: (za oboljenja želuc i kod probavnih smetnji)

Priprema:

List bamije isjeckamo u količini jedne žlice i prelijemo s 2dcl. kipuće vode, poklopimo, pustimo da odstoji pola sata i procijedimo. Pijemo 3 puta dnevno po šalicu čaja.

Iz kulinarstva:

Bamija se često koristi u susjednoj bosni i hercegovini, a na našim tržnicama može se pronaći najčešće u sušenom obliku. Od sušene bamije možete pripremati gotovo sva jela kao i od svježe, a potrebno ju je prethodno namočiti - procedura je otprilike jednaka onoj ma sušenim gljivama.

Budući da je sezona u kojoj se bamija može nabaviti svježa dosta kratka, sušena bamija dođe kao izvandredna zamjena.



BAMIJA



Ljekovita svojstva bamije

Ljekovito djelovanje bamije kod oboljenja želuca i crijeva pokazuje vidljive rezultate te je kao jelo preporučena u raznim redukcijskim dijetama za obnavljanje probavnog sustava.

Pojačava tek i potiče funkcioniranje želuca. Zbog bogatstva raznim vitaminima dobro djeluje na oboljenja uzrokovana pomanjkanjem vitamina.

Bamija je poznati kolorant koji se u kulinarstvu koristi za bojanje jela (riža, umaci). sjemenke su dobar antispazmodik za umirenje grčeva. Korijen bamije sadrži veće količine sluzi te se rabi za vanjsku uporabu kod liječenja bolesti kože, a ekstrakt - infuz za liječenje sifilisa.

Nedozreli plod kojeg se rado jede rabi se i za liječenje:

- kataralnih infekcija (gonoreje, disurije)

- za jače mokrenje (diuretik)

- za jačanje muške potencije.

-sjeme bamije rabi se za liječenje:

- grčeva u probavnom sustavu (antispazmodik)

- stimuliranje probavnog sustava

- kao surogat za kavu

- za jačanje srca

Bamije - recepti:

Bamija s rižom;

250 g. bamija, 150 g. riže, 150 g. paradajz-pirea, 30 g. maslaca, 30 g. margarina, 1-1/2 l. temeljca od povrća, Prstohvat šafrana, sjeckani peršin, sol, papar.

u zdjeli zagrijte margarin i na njemu popirjajte nasjeckani luk.

Dodajte očišćene i oprane bamije i pirjajte poklopljeno, dolijevajući po potrebi temeljac. Kad je povrće napola gotovo, dodaje temeljcem razrijeđen paradjz-pire.

Poprašite šećerom i pirjajte dalje dok bamije sasvim ne omekšaju a tekućina ispari. U preostalom temeljcu zakuhajte opranu rižu.

Kuhajte ju 20 minuta, zatim ju maknite s vatre i ostavite po strani da do kraja omekša. Procijedite rižu pa u posebnoj zdjeli otopite maslac, dodajte rižu, poprašite šafranom, te dobro izmješajte. Manji kalup za nabujak namažite maslacem, natisnite u njega rižu i za nekoliko minuta iskrenite rižu na zagrijani pladanj.

Pazite da se ne raspadne već da zadrži oblik kalupa.

Bamiju složite okolo, a rižu ukrasiteperšinovim listom.



Bamije s rajčicama

Bamije s rajčicama:

500 g. svježih bamija, 250 g. rajčice, 1 češanj češnjaka, 4 žlice maslinovog ulja 2 žlice octa, 1 vezica peršina, mljevena slatka paprika, papar, sol, sok od 1 limuna.

Bamije dobro oprati i ocijediti, peteljke odrezati.

U loncu zakuhajte 1-1,5 litre posoljene vode, dodajte malo octa, istresite bamije i pokriveno kuhajte oko 15 minuta, pa ih procijedite. Rajčice narežite na sitne komadiće, zagrijte maslinovo ulje, dodajte rajčice i bamije, te zdrobljeni češnjak. promiješajte i pirjajte.

Kad je napola gotovo dodajte sjeckani peršin. Osolite i popaprite po ukusu, poprašite mljevenom paprikom i zakiselite limunovim sokom.

Kuhajte još nekoliko minuta pa iskrenite u porculansku zdjelu i ohladite.



BAMIJA VIJENAC



Bamija s jajima i kajmakom

Bamije s jajima i kajmakom:

750 g. bamija, 60 g. maslaca, 1 manja glavica luka, 1 češanj češnjaka, 1 žlica paradajz-pirea, 4 dcl. juhe od povrća, 1 čaša jogurta, 1 limun, 3 tvrdo kuhana jaja, 200 g. kajmaka, sol, papar.

Narežite bamije na polovice, poprijeko, te ih popirjajte na polovici maslaca oko 5 minuta.

Bamiju ocijedite a u zdjeli na preostalom maslacu popirjajte nasjeckani luk, dodajte bamiju i zdrobljeni češnjak pa zalijte vručom juhom u koju ste umiješali paradajz-pire. Pirjajte dok sva tekućina ne ispari.

Osolite i popaprite po ukusu, pa na kraju umiješajte jogurt.

Vatrostalnu zdjelu namažite margarinom, naspite u nju bamije, odozgo poslažite ploške tvrdo kuhanih jaja, te prelijte kajmakom (razmutite ga ostatkom vruće juhe) .

Zapecite jelo u vrućoj pečnici, poslužite vruće.



TELETINA SA BAMIJOM



Nuspojave

Meni nisu poznate

Molimo pročitati izjavu