TRANSLATOR




KOMORAČ

cvijet
Komorač (foeniculum vulgare mill.).eng: fennel, d: der fenchel, Fr: le fenouit commun. Biljka: porodica: apiaceae (umbelliferae) - štitarke. Ostali nazivi: koromač, morač, slatki kopar, janež, divlja mirođija. Podrijetlo: Komorač je jedna od najstarijih poznatih ljekovitih biljaka što su ih koristili stari Egipćani, Rimljani i Grci. Stanište: Raste na poljima, i neobrađenimlivadama, u vinogradima, na kamenjarima, a uzgaja se u vrtovima i na poljima. Komorač potiče iz Sredozemlja, a dosta se uzgaja i diljem svijeta, uglavnom u Toplijim krajevima Europe i Azije te Africi i Južnoj Americi. Raste po kamenjarima Hrvatskoga Primorja, Dalmacije i Makedonije. U nas ga najviše ima u primorskim krajevima i na otocima. Komorač se danas cijeni kao mirodija za pripremanje kolača i kruha. Zrnca komorača, a još češće mljeveni komorač, miješaju se s brašnom tako da pecivo dobiva izvrstan okus. Komorač se pored toga stavlja u juhe, umake, variva i konzervirano povrće. Svježi, nježni listići komorača, kao i svježi korijen, nasjeckaju se u salate....[...]

Nastavi dalje...

KIM

cvijet
Kim (carum carvi l.). Porodica: umbelliferae (apiaceae) - štitarke. Eng: caraway. D: kummel. fr: le carvi. Drugi nazivi: divlji kim, kumen, kumin. Egipčani ga nazivaju; tapnen. Stari Rimljani: cuminum. A Grci: kyminon. Povijest i pučka medicina: Kim se odavno koristi kao začin i ljekovito sredstvo. Najčešće u pripravcima protiv nadimanja, bolova u trbuhu, ujeda otrovnih životinja, kao oblog kod krvarenja iz nosa, za pospješivanje izlučivanja želučane kiseline i majčina mlijeka te kod kašlja. Sa šećerom i drugim začinima pripravljao se liker od kima. Stari Grci dodavali su ga svim lijekovima kako bi ubrzali njihovo djelovanje.

Droga: carvi fructus - plod kima. Plodovi kima koriste se u različitim ljekovitim pripravcima, a iz njih se dobiva i ljekovito eterično ulje koje se koristi kao djelatna tvar u mnogim farmaceutskim pripravcima. Kao biljka za probavni sustav, kim je doista blagotvoran. Djeluje kao stomahik, stimulirajući lučenje probavnih enzima. Prednost mu je što nije gorak, kao što je slučaj kod drugih biljaka koje se koriste u tu namjenu, poput gorkog pelina ili kičice. Zanimljivo, istodobno ima sposobnost opuštanja glatkog mišićja probavnog sustava, ali i poticanja njegove normalne peristaltike (gibanje). Na taj način sprječava bolne grčeve probavnog sustava, a olakšava proces probave.

Kim je jedna od najdjelotvornijih biljaka karminativnog djelovanja, što znači da djeluje kod nadutosti....[...]

Nastavi dalje...


KESTEN DIVLJI

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. Poznato je stotinu različitih vrsta kestena. Općenito se dijele na pitome i divlje.

Divlji (samonikli rastu u prirodi) su jestivi, a posebna poslastica među njima su lovranski maruni koji su slađi i veći od običnih kestena te posjeduju ljekovita svojstva.. Najčešće se spominje kao pomoć kod varikoznih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih pripravaka.

S druge strane, pitomi kesten, koji nažalost nije za jelo niti nema nikakva ljekovita svojstva. Pitomi (hibridni) se obično sade po parkovima kao ukrasno drvo, a ljudi ih često krivo imenuju u "divlje", jer nisu jestivi. Nziv "divlji" imaju samonikle biljke u prirodi, a "pitome" su one cijepljene ili genetski modificirane. Nažalost pitomi kesten ima lijep veliki plod te prekrasne cvjetove ali nije upotrebljiv osim za ukras....[...]

Nastavi dalje...


ANIS

anis

Plodovi koji se sabiru dvaput u sezoni moraju se očistiti od peteljki i odmah sušiti jer inače pocrne. Korijen se vadi u jesen. Poslije čišćenja korijena od zemlje, reže se na kockice ili rezance te suši na toplom prozračnom mjestu. Iz sjemena se destilacijom dobiva anisovo ulje (oleum anisi). Anis je podrijetlom iz Egipta. Ljekovito djelovanje anisa možda je najbolje opisano u starim zapisima: "ako golubinjak namažemo uljem anisa golubovi će ga sigurno prihvatiti jer obožavaju njegov miris." Sjeme anisa sadrži 1-5 % eteričnog ulja, bjelančevina i šećera do 20 %, masnih ulja do 10 %. željeza; ulje anisa sadrži i do 90 % anetola, zatim metilhavikola, aldehida, estragola, anisove kiseline, anis ketona i anisovog alkohola. U kućanstvu se anis upotrebljava kao začin za razne kolače i razne vrste kruha, te su poznati anisovi kolačići, pereci, prepečenac, kifle, kruh itd.

Ljekoviti dio biljke: plod

Anis je afrodizijak, antispazmatik, aromatik, antidepresiv, diuretik, dispeptik, ekspektorant, holagog, holeretik, galaktagog, karminativ, mikotik, pektoral, sekretolik, stimulans, tonik i vermifug.[...]

Nastavi dalje...


KLINČIĆ

cvijet
Klinčići su zapravo nezreli, neotvoreni cvjetni pupoljci zimzelenog tropskog drveta iz porodice mirta, koji su ružičasti dok su svježi, a sušenjem mijenjaju boju u bakreno smeđu. Dok su svježi ružičasti su, a osušeni mijenjaju boju u hrđavo-smeđu. Duljine su 12 - 16 mm i nalikuju čavlićima (na lat. se i naziva clavus, što znači čavao). Stabljike završavaju istaknutim četverodijelnim cvjetnim pupovima. Miris im je topao, opor i aromatičan, a okus slatkasto-trpak i vrlo jak.

Klinčićevac ili klinčić (Syzygium aromaticum) je malo do srednje visoko, osjetljivo zimzeleno drvo iz tropskih krajeva. Pripada porodici mirta (Mirtaceae), a potječe iz sjevernih Molučkih otoka.

Uspijeva samo u tropskoj morskoj klimi pa se danas uzgaja u Indoneziji, Tanzaniji, Madagaskaru, Šri Lanki i Maleziji.

Drvo klinčićevca ima krošnju u obliku piramide te velike, kožaste i sjajne, jajolike listove koji se javljaju u parovima. Listovi su vrlo aromatični, a ugodan miris imaju i grančice i sitni zvonoliki crveni cvjetovi koji se javljaju u gustim nakupinma u dva razdoblja tijekom vegetacije. Još ružičasti cvjetni pupoljci beru se ručno ili tresu bambusovim štapovima, a zatim se suše na suncu. Nakon sušenja, pupoljci su crvenkastosmeđe boje i nalik čavliću, a pod nazivom klinčić upotrebljavaju se kao začin. Naziv mu dolazi od latinske riječi clavus što znači čavao.

Njegove izuzetno ljekovite tvari koje sadrži ( eugenol, cariofilen, tanin i dr.) imaju jaka anti-mikrobna svojstva te ubijaju sićušne parazite, njihova jajašca i ličinke.

Čudesna svojstva klinčića odavna su poznata liječnicima diljem svijeta pa se od davnina koristi kao lijek kod problema sa probavom te za uništavanje parazita i protiv gljivičnih infekcija. [...]

Nastavi dalje...


KOPAR

cvijet

Mljeveni plodovi kopra u mlincu za kavu uzimali su se kao začin kod svih dijetalnih jela 3 puta na dan na vrhu noža. Miriše ugodno i aromatično i vrlo je sličan komoraču. Kopar je u svojoj dugovječnoj povijesti u narodu izgradio svoju mitsku povijest s legendom o čarobnoj moći a u kuhinjama domaćica sve do današnjeg dana ostao je ljekovita i začinska biljka, čije lišće se koristi kod kiseljenja krastavaca, kod zelenih salata, salate od krumpira i graha, te raznim jelima (variva, juhe, umaci). Bolesti bubrega i urinarnih puteva, digestivnih bolesti, glavobolje, gluhoće, grčeva, gušterače - (za bolji rad), kašlja, nesanice, neuroze, nadutost, skleroze, srčane aritmije zajedno sa komoračem, tumora, varikoznih vena, zatvora, za jače lučenje mlijeka, želučanih bolesti, žutice, izgubljenog apetita, lošeg zadaha iz usta.

U kuhinji kao začin, za pripremu osvježavajućeg čaja, te za ubode insekata.

Eterično ulje kopra rabe kao insekticid.

Tinkturu kopra od sjemena rabe kod gripe, grčeva te poremećaja probave.

Ljekovito djelovanje kopra u pučkoj medicini se dosta razvilo tako da su njegova svojstva nadopunjavali i s ostalim ljekovitim sredstvima kao što su med koji se dodavao čaju od kopra za liječenje plućnih oboljenja.

Zatim vino u kojemu se močio ili kuhao plod kopra za umirenje živaca a ako se popilo prije spavanja kod raznih nesanica. - Ženama je poznato poticajno djelovanje na mliječne žlijezde, poželjno kod dojilja. - Za izazivanje mjesečnog ciklusa. - Kod grčeva koji se javljaju kod dojenčadi jer umiruje i otklanja ih..

O kopru postoji niz starih izreka koje dosta govore o njegovoj moći, onima, koje noću muče strašni snovi, koji nemirno spavaju, hrču ili u polusnu skaču iz kreveta, treba pod glavu staviti svežanj lišća od kopra, bio je jedan od uobičajenih savjeta.[...]

Nastavi dalje...

ZOB

zob
Zob je biljka koja se ubraja u porodicu trava. Klasići zobi sadrže 2 do 6 cvjetića. Nalaze se na raširenoj metlici na vrhu stabljike. Zrna su obavijena pljevom, nesraslom sa zrnom, po čemu se zob razlikuje od drugih žitarica (pšenice, ječma i raži).

Od vitamina mekinje zobi sadrže vitamine B kompleksa, tiamin (1,2 mg), riboflavin (0,2 mg), niacin (1 mg), pantotensku kiselinu (1,5 mg), vitamin B6 (0,1 mg), folna kiselina (31,2 mg, što čini 15% RDA), kolin (32 mg što čini 6% RDA), betain (19,6 mg), vitamin K (3,2 µg). Zobene mekinje na 100 g sadrže 10,6 g dijetalnih vlakana i 180 µg luteina i zeaksnatina.

Za pripremu doručka i raznih slastica najčešće se koriste zobene pahuljice i klice. I na kraju, zob je idealna namirnica za bolesnike i ljude koji se oporavljaju od bolesti, budući da je lako probavljiva, bogata vitaminima (A, B1, B2, B3, B5, B6, E) te uspostavlja ravnotežu elektrolita.

Zob je izvrstan izvor vlakana, omega-3 masnih kiselina, tiamina, željeza, beta glukana i antioksidansa avenantramida. Ova izuzetno zdrava žitarica pomaže u snižavanju lošeg kolesterola, visokog krvnog tlaka i poboljšava imunitet. Redovito konzumiranje zobi može spriječiti dijabetes tipa 2 i rak dojke, posebno u kombinaciji s voćem.

Zob je odličan izvor ugljikohidrata koji pomaže sportašima u izdržljivosti jer povoljno djeluje na metabolizam 45 minuta do 1 sat nakon obroka. Zrna se zobi ponekad prepisuju za razna živčana oboljenja, djeluju kao blagi antidepresivi, lagano podižu razinu energije u slučaju iscrpljenosti kod oboljelih od multipleskleroze, kronične neuralgije i nesanice.[...]

Nastavi dalje...

SEZAM
LJEKOVITOST SJEMENKI

SEZAM

Malene su sjemenke sezama jedan od najstarijih poznatih začina, stoga i ne čudi da su se dodavale pekarskim proizvodima još u vrijeme drevnog Egipta. Sezamu kineska medicina pripisuje ljekovita svojstva, a smatrana je i namirnicom koja usporava starenje.

Sadrže vitamin E koji pomaže u sprječavanju nastanka bora i preranog starenja kože, na što bi pažnju trebale obratiti posebno ovisinice o cigaretama. Sjeme ove biljke bogato je antioksidansima pomoću kojih povlači toksine van iz vašeg organizma.[...]

Nastavi dalje...

MAK DIVLJI

mak

Porijeklom je iz Bugarske i Turske, mak turčinak srodnik je orijentalne vrste maka. U Egipatskim grobnicama nađen je cvijet maka. U Grčkoj i Italiji koristili su se mladi listovi za pripremu salata sve do 16. stoljeća. Mak je jednogodišnja zeljasta biljka s uspravnom stabljikom visine do 60 cm, obrasla gustim dlačicama. Perasto iscijepani listovi su jajoliki.

Cvijet je jarkocrven, svijetlocrven ili bijel, a čim se rascvate i uspravi, odbaci latice. Latice cvjetova se suše i od njih se spremaju sirupi i čajevi, koji se koriste u narodnoj medicini za smirivanje kašlja, pomažu kod prehlade i upale grla, krajnika, pluća, kroničnog bronhitisa i astme. Krunićni listići cvijeta poboljšavaju probavu, smiruju grčeve i bolove u želucu te zajedno sa sjemenkama pomažu kod depresije i nesanice.

Koriste se i za bojenje vina i rakije.

Sjemenje se koristi kao začin za posipanje peciva i kolača, a sjemenke se beru tek kada su čahure potpuno zrele. U narodnoj medicini koriste se za liječenje oboljenja i smetnji sa dišnim organima, želucem i liječenje duševnih bolesti.[...]

Nastavi dalje...

MAGNEZIJ

cvijet

Opće je poznato da je magnezij esencijalni sastojak čovječeg i životinjskog organizma te da je potreban za aktivnost oko 300 različitih enzima. Zbog toga, sa pravom se može reći da život bez magnezija ne bi bio moguć, tako da magnezij spada među najznačajnije minerale našeg vremena. Dodatna suplementacija prehrane magnezijem stoga se preporučuje kod prevencije srčanih oboljenja i ateroskleroze, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, živčane napetosti, razdražljivosti i nemira, poremećaja spavanja, trudnoće i dojenja te za prevenciju migrene. .[...]

Nastavi dalje...


CINK

cvijet

Cink je esencijalni mineral koji nalazimo u gotovo svakoj stanici našeg tijela. Smatra se da je količina cinka u tijelu odrasle osobe oko 2 g. Najveću količinu cinka u tijelu nalazimo u retini i muškim reproduktivnim organima, dok ga u znatnoj mjeri nalazimo i u kostima i mišićima. Apsorpcija mu je loša, a glavni dio cinka apsorbira se u jejunumu, tj. u tankom crijevu. Cink sudjeluje u aktivnosti gotovo stotinu enzima, tvari koje omogućavaju odvijanje biokemijskih reakcija u našem tijelu. Cink utječe na osjećaj okusa i na tek. Elementi okusa nalaze se u slini i strukturna su tvar epitelnih stanica sluznice usne šupljine.. Najčešći su simptomi nedostatka cinka suha i ogrubjela koža, beživotna kosa, krhkost i bijele mrlje na noktima, oslabljeni osjeti okusa i mirisa, gubitak teka i tjelesne težine, smanjena prilagodljivost očiju na mrak, proljev, česte infekcije, otežano zacjeljivanje rana, kožne iritacije i poremećaji poput dermatitisa i akni... Mogući su i poremećaji rasta i razvoja, koncentracije i pamćenja, imuniteta i izmjene tvari te impotencija i neplodnost..[...]

Nastavi dalje...


LJEŠNJAK




LJEŠNJAK - JEZGRA

Latinski naziv: Corylus avellana L.

Engleski: Hazelnut

Hrvatskoj je poznat i pod nazivima lesjak, jezgrica, lišnik, olešnik, lijeska.

Lješnjaci se mogu konzumirati ili koristiti u pripremi jela u svježem obliku ili blago popečeni na tavi bez dodatka ulja.

Nasjeckani se koriste u pripremi tijesta za slastice ili kao posip na tijestu, dok se fino mljeveni lješnjak koristi za pripremu biskvita ili meringuea.

Lješnjak se uzgaja plantažno u različitim sortama. Nekada je pokrivao velika prostranstva Europe i Azije, a danas je prilično rasprostranjen i u Italiji, Turskoj, Švicarskoj i Njemačkoj.

U kultiviranom obliku uzgajaju se razne sorte lješnjaka koje se razlikuju po veličini i kvaliteti plodova i lješnjaci su vrlo traženi na tržištu.



Opis biljke:

Lijeska od davnina raste na područjima Europe i Azije u pojasu umjerene klime.

Ova grmolika biljka koja doseže 3-8 m visine ima obrnuto jajaste listove dužine 6-12 cm prekrivene malim dlačicama.

Cvjetovi se stvaraju rano u proljeće, prije listova. Svaki cvijet može biti muški ili ženski. Muški je cvijet žut i dugačak 5-12 cm, a ženski vrlo mali, velikim dijelom skriven u pupoljku, samo s kratkim svijetlocrvenim laticama (1-3 mm) koje izlaze van.

Plod je orašasto voće (lješnjak) koje sazrijeva u malim grozdovima, oko 1-5 komada u svakom, plodovi se beru u kolovozu i rujnu te spremaju u ljusci. On je sa svih strana zaobljen, 15-25 mm dugačak i 12-20 mm širok, žutosmeđe boje s malo bljeđim urezom na sredini.

Lješnjak spada u skupinu orašastih plodova i zahvaljujući svojoj velikoj popularnosti diljem svijeta zastupljen je u mnogim receptima i proizvodima. Koliko je popularan govori nam činjenica da se u svijetu svake godine proizvede preko 800 tisuća tona lješnjaka.




LJEŠNJAK



Povijest:

Kelti su povezivali lješnjak s mudrosti i pjesničkom inspiracijom. Prema legendi, devet lijeski je raslo pored svetog jezera. Privučen magičnom jezeru, losos je pojeo plodove lješnjaka i tako postao Losos Mudrosti. Upecavši ga, jedan stari druid je naredio svom učeniku Fionnu mac Cumhaillu da skuha lososa, ali mu je rekao da ga ne smije okusiti. Slučajno opekavši prst sokom od kuhanja, Fionn je instinktivno stavio prst u usta i tako dobio svu lososvu mudrost – od tada je znao svu prošlost, sadašnjost i budućnost Irske, te je postao najpoznatiji heroj i vođa.

Druidi su vjerovali da energija lješnjaka podiže naš duh i tako nam omogućava odbacivanje starog i prihvaćanje novog. Lijeska i njeni plodovi su simbolizirali učenje i moć iscjeljivanja, te se smatralo da se iznenadna ispiracija, uvid ili intuicija događa pod čarobnim djelovanjem lješnjaka.

Od drva lješnjaka oduvijek su se radili razni štapovi – ritualni druidski štapovi, srednjovjekovni štapovi za borbu, pastirski štapovi ili uobičajeni štapovi za hodanje.

Zanimljivo je da se lijeska koristila za izradu čarobnih štapića, jer je navodno izvrstan vodič okultnih energija. Takvi štapići su se često koristili u borbi protiv crne magije.

Osim toga, lijeska je najčešći materijal za izradu rašlji koje najradije koriste rašljari u potrazi za vodom, ali i za skrivenim blagom i raznim energijama Zemlje.



LIJESKIN CVAT



Energetska i nutritivna vrijednost:

Za njegovu popularnost ponajviše je zaslužan njegov specifičan slatkasti okus kao i visoke nutricionističke vrijednosti.

Lješnjak je bogat zdravim mononezasićenim i polinezasićenim mastima, koje čine daleko najveći udio u njegovim ukupnim masnoćama.

Energetska vrijednost 100 g svježih lješnjaka iznosi 628 kcal/2629 kJ.

Od toga sadrži 61% masti, 17% ugljikohidrata i 15% proteina.

Od minerala u lješnjaku se nalaze kalcij (114 mg), magnezij (163 mg), fosfor (290 mg), željezo (4,7 mg), cink (2,5 mg), bakar (1,8 mg), mangan (6 mg) i selen (2,4 mcg).

Od vitamina lješnjak sadrži vitamin C (6,3 mg), tiamin (0,6 mg), riboflavin (0,1 mg), niacin (1,8 mg), pantotensku kiselinu (1 mg), vitamin B6 (0,5 mg), kolin (45,6 mg), betain (0,4 mg), vitamin E (15 mg), folnu kiselinu (68 mcg) i vitamin K (14 mg).

Lješnjak u 100 g sadrži 10 g dijetalnih vlakana i 92 mcg luteina+zeaksantina.

Fitosteroli su biološki aktivni steroidni alkoholi biljnog porijekla.

Cijenjeni su zbog svoje sposobnosti sprječavanja kardiovaskularnih bolesti i tumora.

Oleinska masna kiselina je još jedan izvrstan ljekoviti nutrijent koji sadrže lješnjaci.

Oleinska kiselina djeluje na smanjenje krvnog tlaka kao i na prevenciju srčanog i moždanog udara. Još jedno znamenito svojstvo ove masne kiseline je njeno djelovanje na moždanu aktivnost i pamćenje.

Istraživanja su pokazala da redovan unos oleinske masne kiseline može znatno poboljšati pamćenje.

Konzumiranje lješnjaka najbolje je između obroka i ne bi trebalo pojesti više od količine koja stane u dlan.

Lješnjaci sadrže vitamin B koji doprinosi živčanoj stabilnosti te zajedno s lipidima i masnim kiselinama poboljšavaju rad mozga.

Ublažavaju i kronične tegobe jer sadrže prekursore hormona sreće serotonina, koji smanjuju osjetljivost na bol.



SLASTICA OD LJEŠNJAKA



Ljekovitost:

Ako želite dramatično smanjiti rizik od pojave raka, srčanih oboljenja ili dijabetesa, usporiti starenje, poludite za lješnjacima i orašastim plodovima. Studije preporučuju konzumiranje između 30 i 60 g orašastih plodova dnevno kako bi se maksimalno iskoristila ljekovita svojstva. Lješnjak može biti izvrsna alternativa vašem uobičajenom snacku između obroka. Šaka sirovih lješnjaka je zasitna i zdrava, tome u prilog svjedoče brojna ispitivanja.

Najviše istraživanja bavilo se ljekovitim djelovanjem orašastih plodova, ubrajajući i lješnjak, na zdravlje krvožilnog sustava. Redovitim konzumiranjem lješnjaka organizmu osiguravate ljekovite tvari koje snižavaju razinu kolesterola u krvi, šire krvne žile, štite srčani mišić, snižavaju krvi tlak te smanjuju rizik od angine i srčanog udara i štite od anemije.

Iako se iz nutritivnih podataka uočava da je sadržaj masti visok, treba naglasiti da se u najvećem postotku radi o mono i polinezasićenim mastima. Polinezasićene masti spadaju u grupu omega-3 i omega-6 masnih kiselina, koje djeluju na snižavanje ukupnog i LDL kolesterola i inhibiraju nakupljanje masti na stjenkama arterija.

Radi što bolje iskoristivosti ljekovitih tvari lješnjake preporučujemo konzumirati sirove, neoljuštene jer se prženjem znatno umanjuje njihovo ljekovito djelovanje. Tako primjerice tanka kožica na površini ploda sadrži polifenole koji reduciraju rizikod srčanih oboljenja.

Orašasti plodovi sadrže antikancerogene tvari. Fitinska kiselina primjerice, prirodno prisutna u orašastim plodovima i sjemenkama, snažan je antioksidant koji štiti od upalnih procesa te može smanjiti rizik od pojave raka debelog crijeva. Fitosteroli smanjuju pojavu raka dojke i prostate.

Lješnjak je bogat argininom koji inhibira rast tumora i potiče imunološki sustav.

Lješnjak također može reducirati pojavu dijabetesa što se pripisuje sastavu masnih kiselina koje potiču strukturu i funkciju membrana stanice.

Nadalje pomaže kod usporavanja pojave demencije, makularne degeneracije i žučnih kamenaca. Redovitim konzumiranjem lješnjaka organizmu osiguravate ljekovite tvari koje snižavaju razinu kolesterola u krvi, šire krvne žile, štite srčani mišić, snižavaju krvi tlak te smanjuju rizik od angine i srčanog udara i štite od anemije

Iz svega nabrojanog vidljivo je da su lješnjaci, zajedno s ostalim orašastim plodovima, jako zdrava i vrijedna namirnica. Ona, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu, pomaže u:

• sprječavanju kardiovaskularnih bolesti

• smanjivanju rizika od nastanka tumora

• borbi protiv slobodnih radikala

• poboljšavanju pamćenja i mentalnih sposobnosti

• smanjivanju lošeg kolesterola

• jačanju imuniteta

• zdravom razvoju fetusa



Zdravstvene blagodati - Lijeska:

Lijeska – lijek za vene i želudac

S obzirom na to da se sirovi ili pečeni dosta koriste i da su mnogobrojni oni koji obožavaju njihov okus i aromu, ne čudi što su lješnjaci prva asocijacija na lijesku (Corylus avellana). Ipak, zbog ljekovitih svojstava, dobri travari ne zaboravljaju da se zbog ljekovitosti cijene i mladi listovi i kora ovog gustog šiblja.

Lijeska raste svuda, a posebno po rubovima šuma, livada i pašnjaka, kao i po živicama. Osim po lješnjaku, koji je zapravo sjemenka ove biljke, lijeska je prepoznatljiva i po glatkoj kori na savitljivim granama. Listovi su ovalni, krupni, u osnovi srcasto urezani, a na vrhu šiljasti.

Stručnjaci kažu da u kori lijeske ima katehinskog tanina, malo smole, etarskog ulja i flavonskih heterozida (derivati miricetola) od kojih potječe žućkasta boja kore. List je sličnog kemijskog sastava, ali sadrži i vitamin C, oko 120 miligrama u 100 grama svježeg lista.

I kora i list lijeske upotrebljavaju se kao zamjena za američki hamamelis, jer katehinski tanin koji lijeska sadrži steže krvne žile. Ljekoviti preparati pripremljeni od lista i/li kore lijeske izvana se, kao oblozi, koriste za liječenje varikoznih ulceracija odnosno rana na venama. Ovi oblozi se pripremaju kuhanjem usitnjenih listova i kore lijeske na tihoj vatri, a u ljekarnama se priprema ekstrakt, također za liječenje ulkusa vena.

Preparati od lijeske se, također, koriste za čišćenje kože. Osim toga, mast-melem od listova i kore lijeske koristi se za liječenje vanjskih hemoroida.

U narodnoj medicini, jak, koncentriran čaj od lijeske, stoljećima se koristi kao učinkovit lijek za liječenje proljeva, kao i za zaustavljanje velikih odljeva krvi tijekom menstruacije.

Kada ujesen sazri, lješnjak obiluje bjelančevinama, a sadrži i puno masnog ulja koje se uglavnom sastoji od glicerida nezasićenih masnih kiselina, najviše oleinske i linolne. Poznato je da je hranjiva vrijednost lješnjaka velika, jer je na našem području lješnjak najmasniji plod. Cijeđenjem lješnjaka dobiva se ulje lješnjaka koje je vrlo cijenjeno i prepoznatljivog ugodnog okusa.

Dobri poznavatelji bilja znaju da kod nas kao drvo raste i bijela lijeska (Corylus colurna) čiji su list i kora vrlo sličnog kemijskog sastava kao i lijeskini, ali se ne upotrebljavaju često, a njihov učinak nije dovoljno ispitan.

RECEPTI:

Da vas ne bole noge!

šaka svježih listova lijeske, litra vode

Listove usitnite, prelijte proključalom vodom i poklopite. Nakon pola sata procijedite i popijte u četiri doze tijekom dana. Istovremeno, s malo čaja natopite lanenu krpu, stavite oblogu na bolnu venu i mijenjajte svaki drugi sat.

Izliječite hemoroide

10 ml tekućeg ekstrakta lista i kore lijeske, 25 g masti od pupoljaka topole, 10 g lanolina

Ekstrakt, mast i lanolin dobro promiješajte i ovim melemom mažite hemoroide nekoliko puta dnevno. Melem čuvajte na hladnom i tamnom mjestu.

Protiv proljeva

Šaka svježih listova lijeske, litra vode

Listove usitnite, prelijte proključalom vodom, poklopite, pričekajte 20 minuta i procijedite. Pijte pet puta po dva decilitra čaja dnevno.

Očistite kožu

Šaka svježe ubranih listova lijeske, litra vode

Sitno isjeckane listove prelijte proključalom vodom, poklopite i pričekajte pola sata. Procijeđen čaj, potom, pijte četiri puta dnevno po dva i po decilitra.



Kupovanje i čuvanje:

U rinfuzi lješnjake možete kupiti u ljusci, dok ćete očišćene lješnjake naći u pakiranjima od 100 i 200 g.

Optimalna temperatura čuvanja lješnjaka je od 0-7°C, a relativna vlaga treba biti 60-75%. U tim uvjetima lješnjaci u ljusci čuvaju se do godinu dana, a bez ljuske samo 6 mjeseci. Isto tako lješnjaci se mogu zamrznuti i čuvati do dvije godine. Odmrzavajte ih u hladnjaku, a zatim ih prebacite na sobnu temperaturu kako biste izbjegli kondenzaciju.

Od lješnjaka se dobiva i vrlo cijenjeno ulje koje čuvajte na hladnom mjestu do 3 mjeseca.

Kulinarska primjena:

Lješnjaci su prava delicija i u salatama. Ako slanoj salati dodate neko voće, bit će to pravo osvježenje, a hrskavost će joj dati upravo krupno nasjeckani orasi, lješnjaci, bademi ili kikirikiji, koji ujedno povećavaju i hranjivost.

Osim u raznim kremama, kolačima i tortama, lješnjaci se mogu koristiti i u juhama, nadjevima, tjesteninama, sladoledima, umacima.

Ako želite dobiti najviše dobrobiti od lješnjaka, namočite ih preko noći da biste aktivirali enzime, a zatim ih pojedite sirove, bez termičke obrade.

U jednom obroku dovoljno je uzeti 15-20 lješnjaka.



JEZGRA LJEŠNJAKA



ULJE:

Od ploda se dobiva jestivo masno ulje.

Biljno ulje lješnjaka (Coryllus avellana) bogato je proteinima i nezasićenim masnim kiselinama, sadrži tiamin (vitamin B1), vitamin B6, kao i manje količine ostalih vitamina B, te vitamin E. Zbog svog sastava ulje lješnjaka ima smisla uzimati oralno, mada to nije uobičajeno - osim u egzotičnijem kulinarstvu.

Ulje lješnjaka se prvenstveno preporuča u dermalnom korištenju zbog svojeg izuzetnog djelovanja na kožu: vrlo se brzo upija i ne ostavlja masan trag na koži, djeluje adstringentno i potiče cirkulaciju u koži. Iz tog razloga ulje lješnjaka je prvi izbor kod njege masne i mješovite kože.

Ako imate masnu i problematičnu kožu, ulje lješnjaka vam može pomoći. Ovo ulje vrlo se brzo upija u kožu i ne ostavlja mastan trag. Zbog toga je odlično rješenje za njegu masne i mješovite kože.

Pomaže i kod proširenih vena, akni, ispucalih kapilara, strija, ožiljaka i celulita.

Pokazalo se da ima sličan sastav kao i maslinovo ulje, s visokim udjelom omega-9 i omega-6.

Ulje lješnjaka smatra se vrijednim sastojkom kozmetičkih preparata. S obzirom da se lako upija, pokazalo se da je učinkovito u zatezanju kože, pomaže kod obnavljanja stanica i učvršćivanju kapilara, hidratizira, smiruje i opušta kožu, pa se često koristi i u spa salonima.

Masaža djece uljem od lješnjaka pokazala se učinkovita protiv problema dišnih puteva.

Otkriveno je da ulje od lješnjaka ima svojstvo filtriranja zraka sunca pa se često upotrebljava u kozmetici za zaštitu od sunca.

Ulje lješnjaka najpoznatije je biljno ulje za njegu masne i mješovite kože, nekomedogeno i lako se upija.

Zbog unikatnog sastava fitosterola regulira lučenje masnoće, omekšava i vlaži kožu. Obično je i ugodnog i blagog mirisa ploda lješnjaka iz kojeg se i dobiva, no neki tipovi ulja, ovisno o sorti lješnjaka, imaju posve neutralan miris.

Osim ulja za njegu lica i tijela, koristi se i za izradu hranjivih krema za mješovitu kožu. Koristi se i kod masaža za ljude masne kože koja ne trpi druga biljna ulja.

Macerati

Jednostavnim rječnikom rečeno, macerati su različiti pripravci koji se dobivaju potapanjem dijelova biljaka u biljnim uljima. Tim se postupkom dobivaju pripravci u kojima se nalaze ljekovite komponente biljaka, topive u uljima. Zbog toga nimalo ne čudi da ljekoviti macerati zauzimaju važno mjesto u prirodnoj kozmetici.

Macerat lješnjaka ima gotovo istu kvalitetu kao ulje.

Izvor: novosti.rs, dipl. ing. agr. Mirjana Moulis, coolinarika.com

NUSPOJAVE:

Nisu mi poznate

U jednom obroku dovoljno je uzeti 15-20 lješnjaka.



molimo pročitati izjavu