TRANSLATOR

















KOMORAČ

cvijet
Komorač (foeniculum vulgare mill.).eng: fennel, d: der fenchel, Fr: le fenouit commun. Biljka: porodica: apiaceae (umbelliferae) - štitarke. Ostali nazivi: koromač, morač, slatki kopar, janež, divlja mirođija. Podrijetlo: Komorač je jedna od najstarijih poznatih ljekovitih biljaka što su ih koristili stari Egipćani, Rimljani i Grci. Stanište: Raste na poljima, i neobrađenimlivadama, u vinogradima, na kamenjarima, a uzgaja se u vrtovima i na poljima. Komorač potiče iz Sredozemlja, a dosta se uzgaja i diljem svijeta, uglavnom u Toplijim krajevima Europe i Azije te Africi i Južnoj Americi. Raste po kamenjarima Hrvatskoga Primorja, Dalmacije i Makedonije. U nas ga najviše ima u primorskim krajevima i na otocima. Komorač se danas cijeni kao mirodija za pripremanje kolača i kruha. Zrnca komorača, a još češće mljeveni komorač, miješaju se s brašnom tako da pecivo dobiva izvrstan okus. Komorač se pored toga stavlja u juhe, umake, variva i konzervirano povrće. Svježi, nježni listići komorača, kao i svježi korijen, nasjeckaju se u salate....[...]

Nastavi dalje...

KIM

cvijet
Kim (carum carvi l.). Porodica: umbelliferae (apiaceae) - štitarke. Eng: caraway. D: kummel. fr: le carvi. Drugi nazivi: divlji kim, kumen, kumin. Egipčani ga nazivaju; tapnen. Stari Rimljani: cuminum. A Grci: kyminon. Povijest i pučka medicina: Kim se odavno koristi kao začin i ljekovito sredstvo. Najčešće u pripravcima protiv nadimanja, bolova u trbuhu, ujeda otrovnih životinja, kao oblog kod krvarenja iz nosa, za pospješivanje izlučivanja želučane kiseline i majčina mlijeka te kod kašlja. Sa šećerom i drugim začinima pripravljao se liker od kima. Stari Grci dodavali su ga svim lijekovima kako bi ubrzali njihovo djelovanje.

Droga: carvi fructus - plod kima. Plodovi kima koriste se u različitim ljekovitim pripravcima, a iz njih se dobiva i ljekovito eterično ulje koje se koristi kao djelatna tvar u mnogim farmaceutskim pripravcima. Kao biljka za probavni sustav, kim je doista blagotvoran. Djeluje kao stomahik, stimulirajući lučenje probavnih enzima. Prednost mu je što nije gorak, kao što je slučaj kod drugih biljaka koje se koriste u tu namjenu, poput gorkog pelina ili kičice. Zanimljivo, istodobno ima sposobnost opuštanja glatkog mišićja probavnog sustava, ali i poticanja njegove normalne peristaltike (gibanje). Na taj način sprječava bolne grčeve probavnog sustava, a olakšava proces probave.

Kim je jedna od najdjelotvornijih biljaka karminativnog djelovanja, što znači da djeluje kod nadutosti....[...]

Nastavi dalje...


KESTEN DIVLJI

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. Poznato je stotinu različitih vrsta kestena. Općenito se dijele na pitome i divlje.

Divlji (samonikli rastu u prirodi) su jestivi, a posebna poslastica među njima su lovranski maruni koji su slađi i veći od običnih kestena te posjeduju ljekovita svojstva.. Najčešće se spominje kao pomoć kod varikoznih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih pripravaka.

S druge strane, pitomi kesten, koji nažalost nije za jelo niti nema nikakva ljekovita svojstva. Pitomi (hibridni) se obično sade po parkovima kao ukrasno drvo, a ljudi ih često krivo imenuju u "divlje", jer nisu jestivi. Nziv "divlji" imaju samonikle biljke u prirodi, a "pitome" su one cijepljene ili genetski modificirane. Nažalost pitomi kesten ima lijep veliki plod te prekrasne cvjetove ali nije upotrebljiv osim za ukras....[...]

Nastavi dalje...


ANIS

anis

Plodovi koji se sabiru dvaput u sezoni moraju se očistiti od peteljki i odmah sušiti jer inače pocrne. Korijen se vadi u jesen. Poslije čišćenja korijena od zemlje, reže se na kockice ili rezance te suši na toplom prozračnom mjestu. Iz sjemena se destilacijom dobiva anisovo ulje (oleum anisi). Anis je podrijetlom iz Egipta. Ljekovito djelovanje anisa možda je najbolje opisano u starim zapisima: "ako golubinjak namažemo uljem anisa golubovi će ga sigurno prihvatiti jer obožavaju njegov miris." Sjeme anisa sadrži 1-5 % eteričnog ulja, bjelančevina i šećera do 20 %, masnih ulja do 10 %. željeza; ulje anisa sadrži i do 90 % anetola, zatim metilhavikola, aldehida, estragola, anisove kiseline, anis ketona i anisovog alkohola. U kućanstvu se anis upotrebljava kao začin za razne kolače i razne vrste kruha, te su poznati anisovi kolačići, pereci, prepečenac, kifle, kruh itd.

Ljekoviti dio biljke: plod

Anis je afrodizijak, antispazmatik, aromatik, antidepresiv, diuretik, dispeptik, ekspektorant, holagog, holeretik, galaktagog, karminativ, mikotik, pektoral, sekretolik, stimulans, tonik i vermifug.[...]

Nastavi dalje...


KLINČIĆ

cvijet

Klinčići su zapravo nezreli, neotvoreni cvjetni pupoljci zimzelenog tropskog drveta iz porodice mirta, koji su ružičasti dok su svježi, a sušenjem mijenjaju boju u bakreno smeđu. Dok su svježi ružičasti su, a osušeni mijenjaju boju u hrđavo-smeđu. Duljine su 12 - 16 mm i nalikuju čavlićima (na lat. se i naziva clavus, što znači čavao). Stabljike završavaju istaknutim četverodijelnim cvjetnim pupovima. Miris im je topao, opor i aromatičan, a okus slatkasto-trpak i vrlo jak.

Klinčićevac ili klinčić (Syzygium aromaticum) je malo do srednje visoko, osjetljivo zimzeleno drvo iz tropskih krajeva. Pripada porodici mirta (Mirtaceae), a potječe iz sjevernih Molučkih otoka.

Uspijeva samo u tropskoj morskoj klimi pa se danas uzgaja u Indoneziji, Tanzaniji, Madagaskaru, Šri Lanki i Maleziji.

Drvo klinčićevca ima krošnju u obliku piramide te velike, kožaste i sjajne, jajolike listove koji se javljaju u parovima. Listovi su vrlo aromatični, a ugodan miris imaju i grančice i sitni zvonoliki crveni cvjetovi koji se javljaju u gustim nakupinma u dva razdoblja tijekom vegetacije. Još ružičasti cvjetni pupoljci beru se ručno ili tresu bambusovim štapovima, a zatim se suše na suncu. Nakon sušenja, pupoljci su crvenkastosmeđe boje i nalik čavliću, a pod nazivom klinčić upotrebljavaju se kao začin. Naziv mu dolazi od latinske riječi clavus što znači čavao.

Njegove izuzetno ljekovite tvari koje sadrži ( eugenol, cariofilen, tanin i dr.) imaju jaka anti-mikrobna svojstva te ubijaju sićušne parazite, njihova jajašca i ličinke.

Čudesna svojstva klinčića odavna su poznata liječnicima diljem svijeta pa se od davnina koristi kao lijek kod problema sa probavom te za uništavanje parazita i protiv gljivičnih infekcija. [...]

Nastavi dalje...


KOPAR

cvijet

Mljeveni plodovi kopra u mlincu za kavu uzimali su se kao začin kod svih dijetalnih jela 3 puta na dan na vrhu noža. Miriše ugodno i aromatično i vrlo je sličan komoraču. Kopar je u svojoj dugovječnoj povijesti u narodu izgradio svoju mitsku povijest s legendom o čarobnoj moći a u kuhinjama domaćica sve do današnjeg dana ostao je ljekovita i začinska biljka, čije lišće se koristi kod kiseljenja krastavaca, kod zelenih salata, salate od krumpira i graha, te raznim jelima (variva, juhe, umaci). Bolesti bubrega i urinarnih puteva, digestivnih bolesti, glavobolje, gluhoće, grčeva, gušterače - (za bolji rad), kašlja, nesanice, neuroze, nadutost, skleroze, srčane aritmije zajedno sa komoračem, tumora, varikoznih vena, zatvora, za jače lučenje mlijeka, želučanih bolesti, žutice, izgubljenog apetita, lošeg zadaha iz usta.

U kuhinji kao začin, za pripremu osvježavajućeg čaja, te za ubode insekata.

Eterično ulje kopra rabe kao insekticid.

Tinkturu kopra od sjemena rabe kod gripe, grčeva te poremećaja probave.

Ljekovito djelovanje kopra u pučkoj medicini se dosta razvilo tako da su njegova svojstva nadopunjavali i s ostalim ljekovitim sredstvima kao što su med koji se dodavao čaju od kopra za liječenje plućnih oboljenja.

Zatim vino u kojemu se močio ili kuhao plod kopra za umirenje živaca a ako se popilo prije spavanja kod raznih nesanica. - Ženama je poznato poticajno djelovanje na mliječne žlijezde, poželjno kod dojilja. - Za izazivanje mjesečnog ciklusa. - Kod grčeva koji se javljaju kod dojenčadi jer umiruje i otklanja ih..

O kopru postoji niz starih izreka koje dosta govore o njegovoj moći, onima, koje noću muče strašni snovi, koji nemirno spavaju, hrču ili u polusnu skaču iz kreveta, treba pod glavu staviti svežanj lišća od kopra, bio je jedan od uobičajenih savjeta.[...]

Nastavi dalje...


MAGNEZIJ

cvijet

Opće je poznato da je magnezij esencijalni sastojak čovječeg i životinjskog organizma te da je potreban za aktivnost oko 300 različitih enzima. Zbog toga, sa pravom se može reći da život bez magnezija ne bi bio moguć, tako da magnezij spada među najznačajnije minerale našeg vremena. Dodatna suplementacija prehrane magnezijem stoga se preporučuje kod prevencije srčanih oboljenja i ateroskleroze, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, živčane napetosti, razdražljivosti i nemira, poremećaja spavanja, trudnoće i dojenja te za prevenciju migrene. .[...]

Nastavi dalje...

SEZAM



SEZAM

Latinski naziv: Sesamum indicum L.

Engleski: Semsem, gingelly

Njemački: Sesam, Vanglo

Talijanski: Sesamo

Francuski: Sésame, teel, till

Pripada obitelji sezamovki (Familia Pedaliaceae),

a ljekarnički mu je naziv Semen Sesami (olio sesami).



Opis biljke:

Sezam (Sesamum indicum) biljna je vrsta iz taksonomije kritosjemenjača. Jednogodišnja je biljka koja doseže do 2 metra visine. Sezam je visoka, uspravna, jednogodišnja biljka koja ima ovalne listove s dubokim žilama i bijelim ili ružičastim cvjetovima. U periodu od 3 do 5 mjeseci uzgoja dostigne visinu do 2 metra. Plod su mahune koje sadrže veliku količinu sjemena.

Sjemenke kad sazriju ispadaju iz komuški. Beru se dok još nisu zrele i suše. Sjemenka je vrlo malena s jedne strane, a s druge strane nutritivno vrlo bogata.

Uzgaja se diljem svijeta i vjerojatno je jedna od najstarijih uljarica. Mnogi divlji srodnici pronađeni su u Africi, a manji broj u Indiji.

Uzgaja se radi sjemena najviše u Kini, Indiji, Sudanu itd. Sjeme sadrži 45-60% ulja koje se upotrebljava za kuhanje, pripremanje salata i za proizvodnju margarina. Sjeme je također bogato proteinima i jedna je od omiljenih namirnica u orijentalnim i sjevernoafričkim zemljama.

Upotrebljava se u pekarstvu za posipanje peciva.




SEZAM NA PEKARSKIM PROIZVODIMA



Povijest:

Za sezam kažu da je najstariji začin na svijetu, a zasigurno je i najstarija biljka koja se sistematski uzgajala radi dobivanja ulja.

Kulture sezama prostirale su se uz obale Eufrata i Tigrisa, po zapisima koji datiraju od 3500. g. pr. n. e. Najstariji dokazi o postojanju sezama nalaze se u Britanskom muzeju, gdje su ploče ispisane klinastim pismom iz 2000 g. pr. n. e., a na njima je zabilježen babilonski ep o stvaranju svijeta "Enuma eliš" gdje Herodot piše: U Asiriji i Babiloniji nema maslinovog ulja; ondje troše ulje dobiveno od sezama.

Ta biljka dosegne do visine stabla.

Slavna čarobna rečenica "Sezame, otvori se" potječe iz "Tisuću i jedne noći", priče o Ali-babi i četrdeset razbojnika. U islamskim se zemljama od sezama priređuju razna jela, a sezam je za njih predstavljao izvor života.



Energetska i nutritivna vrijednost:

Energetski sadržaj 100 g osušenih sjemenki sezama iznosi 573 kcal / 2397 kJ. Od toga 49,7% masti, 23,5% ugljikohidrata, 17,7% proteina.

Odličan je izvor bakra (4 mg što čini 444% RDA), mangana (2,5 mg što čini 123% RDA), kalcija (975 mg što čini 120% RDA), magnezija (351 mg što čini 117% RDA), željeza (14,55 mg što čini 104% RDA), fosfora (629 mg što čini 78,6% RDA), cinka (7,75 mg što čini 52% RDA) i dobar je izvor selena (5,7 µg što čini 13% RDA).

Od vitamina je izvrstan izvor tiamina B1 (0,8 mg što čini 57% RDA), piridoksina B6 (0,8mg što čini 40% RDA), niacina (4,5 mg što čini 25% RDA), folne kiseline (58,2 mg što čini 29% RDA), a dobar izvor riboflavina (0,25mg što čini 15% RDA). U sastavu sezama nalazi se i 11,8 g dijetalnih vlakana i 714 mg fitosterola.



Sezamove sjemenke:

Malene su sjemenke sezama jedan od najstarijih poznatih začina, stoga i ne čudi da su se dodavale pekarskim proizvodima još u vrijeme drevnog Egipta. Sezamu kineska medicina pripisuje ljekovita svojstva, a smatrana je i namirnicom koja usporava starenje.

Sadrže vitamin E koji pomaže u sprječavanju nastanka bora i preranog starenja kože, na što bi pažnju trebale obratiti posebno ovisinice o cigaretama. Sjeme ove biljke bogato je antioksidansima pomoću kojih povlači toksine van iz vašeg organizma.

Polovicu sadržaja sjemenki sezama čine ulja čija se vrijednost očituje visokim udjelom oleinske i linolne masne kiseline, dok oko petinu sadržaja čine proteini visoke biološke vrijednosti. Sezamove su sjemenke vrlo dobar izvor bakra i mangana, a ističu se i sadržajem magnezija, kalcija, željeza, vitamina B1, zinka te prehrambenih vlakana. Sjemenke sezama sadrže i dva jedinstvena spoja iz skupine lignana: sezamin i sezamolin. Lignani su fitokemikalije koje se odlikuju brojnim pozitivnim svojstvima, među ostalim imaju svojstvo snižavanja kolesterola i krvnog tlaka. Osim toga, svrstavaju se i u skupinu fitoestrogena koji se pod utjecajem enzimskog sustava u našim crijevima pretvaraju u tvari slične hormonima i na taj način pružaju zaštitu od tumora osjetljivih na hormone, primjerice karcinoma dojke. Dodatno, pokazalo se da sezamin štiti jetru od oksidativnih oštećenja.

SEZAM CRNI I BIJELI



Sjemenke sezama sadrže elemente koji pomažu u očuvanju krvnih žila, zdravlja kostiju, te sprječavanju pojave karcinoma. Osim toga, jačaju imunološki sustav i sprječavaju nastanak malignih bolesti. Ujedno su vrlo korisne i za održavanje zdrave i čiste kože.



Zdravstvene blagodati:

Sezam je prirodni adstrigent, antioksidans, antifungal, antianemik, bakterocid, diuretik, digestiv, dijetik, insekticid, hepatik, laksativ, kozmetik, revitalizant, stimulans i tonik, a izvrstan je u preventivi karcinoma.

Pozitivno djelovanje lignana kao fitoestrogena nije rezervirano samo na zaštitni učinak od karcinoma dojke. Upravo zbog djelovanja sličnim hormonima, rezultati brojnih istraživanja ukazala su na njihovo svojstvo ublažavanja tegoba povezanih uz menopauzu.

Osim toga, sjemenke sezama nude još cijeli niz blagodati. Tako, primjerice, bakar pomaže ublažiti bolove i upale koje izaziva reumatoidni artritis, a magnezij može biti od koristi pri snižavanju visokog krvnog tlaka i prevenciji napadaja migrene. Iako se kalcij ovdje ne nalazi u visoko iskoristivom obliku kao u mlijeku i mliječnim proizvodima, njegov visok sadržaj ipak može biti od koristi u očuvanju gustoće koštane mase i prevenciji nastanka osteoporoze, osobito u vegana. Zbog vrlo dobrog udjela cinka, poželjno je da se sjemenke sezama što češće nađu na jelovniku svakog muškaraca.

Naime, cink ima važnu ulogu u održanju zdravlja spremija i plodnosti u muškaraca.

Studija objavljena u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry proučavala je sadržaj fitosterola prisutnih u orašastom voću i sjemenkama. Rezultati su pokazali da se, od promatranih namirnica, sezamove sjemenke odlikuju najvećom količinom fitosterola, biljnih sastojaka kemijske strukture slične kolesterolu. U adekvatnoj količini fitosteroli ometaju apsorpciju kolesterola te na taj način pomažu pri sniženju povišene razine kolesterola.



Kupovanje i čuvanje:

Vjerojatno nema osobe koja se na spomen priče o "Alibabi i 40 razbojnika" ne sjeti poznate rečenice "Sezame, otvori se!" Iako dječja mašta smatra da se radi o čarobnoj rečenici koja otvara vrata špilje s blagom, ona se zapravo odnosi na odliku mahuna sezama da se kada u potpunosti sazriju otvaraju vrlo "eksplozivno", pri čemu sjemenke sezama "izlete" van.

Iako postoje različite boje sezamovih sjemenki, od bijelih preko žutih do crnih, u trgovinama ćete najčešće pronaći oljuštene ili neoljuštene sjemenke bijelog sezama, pakirane u celofanskim ili plastičnim vrećicama. Izvan mahuna sjemenke sezama sklone su tome da se užegnu pa ih je dobro čuvati u hladnjaku ili zamrzivaču.

Proizvodi sezamovih sjemenki su tahini pasta i sezamovo ulje. Tahini se dobiva od mljevenih oljuštenih ili neoljuštenih sjemenki sezama pomiješanih sa sezamovim uljem u gustu pastu. Od sezama može se napraviti i mlijeko.

SEZAM CRNI I BIJELI



Kulinarska primjena:

Dragocjeni sastojci sezamovih sjemenki se bolje apsorbiraju ako se one zgnječe i samelju. Ukoliko se samljevene sjemenke pomiješaju sa sezamovim uljem dobije se namaz tahini. Tahini se može umiješati u razne umake, namazati na kruh umjesto maslaca, ali koristiti i u pripremi kolača i keksa. Tahini se dobiva od mljevenih oljuštenih ili neoljuštenih sjemenki sezama pomiješanih sa sezamovim uljem u gustu pastu.

Na Bliskom se istoku sezamove sjemenke koriste za dobivanje vrlo popularne slastice halve. Hladnim prešanjem prženih sezamovih sjemenki dobiva se cijenjeno tamno ulje sezama. Može se koristiti za pirjanje, pečenje, prženje, ali i za pripremu umaka i salatnih preljeva.

Vrlo popularan začin Gomashio dobit ćemo tako da jednu žličicu soli pomiješamo sa 18 žličica mljevenog zrna sezama, a potom ga možemo dodati u juhe, variva, salate i razna druga jela.

U nas sezamove sjemenke najčešće svoj put do stola pronalaze na kruhu i raznim pecivima, no njihova je primjena u kulinarstvu gotovo neograničena. Odlično se slažu sa tjesteninom i rižom, pa slobodno pospite već gotovo jelo s malo sezama.

Žlica sezamovih sjemenki može se dodati i omiljenim žitaricama za doručak ili jogurtu. Kombinacijom rižinog octa, tamarija (umak od soje), zgnječenog češnjaka i pečenih sjemenki sezama dobiva se salatni preljev koji će poživiti svaku salatu.

Sjemenke sezama s malo limunovog soka pristaju povrću kuhanom na pari. Kod pripreme pohanih (paniranih) jela mogu se dodati krušnim mrvicama. Sezamove se sjemenke mogu dodati i raznim marinadama ili posuti po sushiju dajući novu dimenziju već prokušanim jelima.

Sezam dobro pristaje povrću poput mrkve ili celera u obliku juhe ili namaza. Obična kuhana ili parena blitva, kupus ili raštika dobit će sasvim novi doživljaj preliveni sa žlicom maslinovog ulja i posutim sezamom.

Recepti:

Čaj:

Sastojci: 2 jušne žlice suhih listova, 1/2 litre vode.

Priprema: vrućom vodom prelijemo bilje, poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo.

Upotreba: pijemo tijekom dana umjesto vode, nezaslađeno.

Sjemenke:

Protiv zatvora i konstipacije: uzimamo 2 jušne žlice sjemenki koje pomiješamo s 2 jušne žlice meda i pojedemo.

Uzimamo 2-3 puta tijekom dana.

Protiv osteoporoze: prepržimo 2- 4 jušne žlice sjemenki i jedemo tijekom dana pomiješano s hranom.

SEZAM BILJKA I CVIJET



U kozmetici:

Jedna šaka sezamovih sjemenki sadrži 1.200 mg kalcija i magnezija koji čuvaju vlasište od ispadanja vlasi.

Nekoliko kozmetičkih proizvoda koje možete pronaći na policama specijaliziranih trgovina, sadrže sjeme sezama, koje koriste i farmaceutske tvrtke u izradi svojih pripravaka za vanjsku upotrebu.

Stoga, sljedeći put obratite pozornost i priuštite si takve proizvode.



ULJE:

Sezamovo ulje pomaže u prevenciji mitesera, a kožu čisti od prištića i mrlja.

Osim nepravilnosti na koži, visoka razina cinka u sjemenkama potiče zacijelivanje rana, a primjenjujući se izvana, liječi i ozbiljnije teškoće na koži.

Oblog od sjemenki sezama pomiješanih s toplom vodom može se primijeniti izvana preko čireva ili opeklina.

Isto povoljno djelovanje ima i sezamovo ulje pomiješano s vapnenom vodom.

SEZAM



NUSPOJAVE:

Pojava alergije na sezam predstavlja značajan svjetski problem, jer se sve češće javlja osobito kod djece, ali još ne postoji dovoljna svjesnost o tom tipu alergije.

Znanstvenici s Michigan State University zabilježili su da se kod velikog broja ljudi javlja povećana osjetljivost na sezam, koja je prvi put zabilježena 1950. godine u SAD-u.

Pokazalo se da se kod australske djece sezam nalazi na četvrtom mjestu na ljestvici najčešćih uzročnika alergija iz hrane, te na trećem mjestu kod izraelske djece.

Kod pekara koji su bili u kontaktu sa sezamom pojavila se alergijska reakcija, a sezamovo ulje u injekcijama i ono dodano u kozmetičke preparate uzrokovalo je dermatitis.



molimo pročitati izjavu