KONOPLJA
KONOPLJA - CANNABIS SATIVA
Narodni nazivi: Konopljika, Marihuana, kanabis.
Konoplja je poznata i po nazivima: kanabis (latinski), gandža (indijski), marihuana (španjolski naziv iz Meksika), trava - žiža (žargonski), itd.
Opis biljke:
Konoplja je jednogodišnja zeljasta biljka. Ima uspravnu stabljiku i prstasto razdijeljene listove. Stabljika doseže visinu od 2 metra. Konoplja je dvodomna biljka. Ženske jedinke su veće i nose brojne neugledne cvjetove u skupinama poput klasova. Muške jedinke su manje i tvore cvatove u obliku metlice.
Plodovi su sitni, jednosjemeni oraščići. Obično se pod nazivom industrijska konoplja podrazumijeva konoplja koja se upotrebljava za proizvodnju tkanina, dok se pod indijskom konopljom podrazumijevaju ženske biljke koje se uživaju zbog opojnog djelovanja.
Povijest:
Konoplja se smatra prvom biljkom koju je čovjek ikad zasadio.
Konoplja (Cannabis sativa L.) je korištena u Kini prije najmanje 10 000 godina. Konopljina ljekovitost poznata je tisućljećima. U drevnom kineskom medicinskom zapisu navedena je kao biljka koja ima vrhunsko ljekovito djelovanje.
No bilo je poznato i djelovanje kolačića s konopljom koji izazivaju "opuštenost i veselje" (grčki liječnik Galen, 200. godina).
Plinije Stariji kao i još neki autori spominju korištenje konoplje za suzbijanje bolova.
Konoplja je bila toliko značajna da je bila uzrok borbe Rima i Kartage koji su se borili za prevlast nad tržištem konoplje. U povijesti se od nje izrađivao papir, kvalitetna posteljina, odjeća, užad, čak i oružje.
Energetska i nutritivna vrijednost:
Konoplja ili cannabis sativa je zaista jedan od čovječanstvu najkorisnijih Božjih darova u biljnom carstvu. Sjeme (koje je izvor bogatog ulja), stabljika i,naravno, cvijeće, imaju brojne osobine od kojih ljudi mogu imati razne koristi. Sjeme konoplje je, nutricionistički, najkompletniji izvor hrane na Zemlji.
Nijedan drugi izvor hrane ne opskrbljuje toliko proteina u tako lako varljivom obliku, niti posjeduje esencijalna ulja u tako savršenom odnosu.
Jedna biljka može proizvesti bar litru (1 dm3) sjemenki, što je 55 miliona sjemenki po hektaru!
Ove sjemenke ne sadrže THC (tetrahidrokanabinol), što znači da se od njih nećete napuhnuti.
Velika nepoznanica je i njeno pozitivno djelovanje na ljudsko zdravlje: bogata je omega 3 i omega 6 masnim kiselinama, proteinima, vitaminima A, D i E te nekolicinom vitamina B.
Ove divne sjemenke sadrže:
22.5% proteina
30% masti
5.7% vode
5.9% pepeo
503 kalorija / 100g
35.8% karbohidrata
vitamini A, B1, B2, B3, B6, C, D, E,
Najveći kvantitet esencijalnih masnih i amino-kiselina nađen u bilo kom dosad poznatom izvoru hrane Esencijalne masne kiseline su organşka jedinjenja od vitalnog značaja za organizam, posebno za aktivnost očiju i mozga.
One su odgovorne i za sjaj vaše kose i kože. Tijelo ove kiseline ne može proizvesti, već ih mora uzimati iz spojnih izvora. Gel koji se koristi za održavanje dredova sadrži ulje iz sjemena konoplje da bi dredovima dao ono što im je neophodno da ostanu zdravi i jaki. Esencijalne masne kiseline pomažu održavanje kose u zdravom stanju, što je posebno značajno za starije dredove koji mogu postati suhi i lomljivi, ili prosto – pokojni.
Način upotrebe:
Sjemenke konoplje ne sadrže tvari koje mogu imati djelovanje na Vaše stanje. Protein sjemenke vrlo je sličan onome koji se nalazi u ljudskoj krvi. Sjemenke biljke jedine su sjemenke koje sadrže u sebi ulja sa gotovo niti malo zasićenim mastima. Kao dodatak hrani, ta ulja mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti.
Konzumirajući sjemenke, vegani ili vegeterijanci mogu preživjeti bez konzumiranja zasićenih masti. Puna šaka sjemenki konoplje na dan opskrbiti će odraslog čovjeka primjerenom količinom proteina i bitnih ulja.
Biljka ne proizvodi toliko proteina kao soja, no protein koji se nalazi u sjemenkama, kvalitetniji je od onog u soji. Agrikulturalne bi akcije mogle učiniti čitavu biljku – hranom spasa. Uzgoj konoplje vrlo je lagan, ona je otporna na UV-B svjetlost koja je štetna i koju blokira ozonski omotač. Grah soje ne podnosi UV-B svjetlost. Po procjenama znanstvenika, ukoliko se kapacitet ozonskog omotača smanji za 16% (što je vrlo lako moguće), proizvodnja soje pasti će za 25-30%.
Konoplja sjemenke su jedan od najbogatijih izvora proteina, sadrže sve bitne amino kiseline, masne kiseline (omega 3-6-9) u idealnim omjerima za ljudski organizam i visoku razinu antioksidansa, te kao dodatak prehrani jačaju naš imunološki sustav....
65 posto proteina koje sadrži sjeme konoplje su globulini, što znači da ih tijelo može apsorbirati neprerađene. Osnovne aminokiseline u sjemenkama konoplje omogućuju tijelu da proizvodi antitijela za borbu protiv infekcija.
Kada se jede 3g tjedno ili 0,45 grama sjemenki na dan, masne kiseline Omega-3 pomažu radu srca, blagotvorno djeluju na kožu, kosu i oči te čiste krvožilni sustav. Proteini daju tijelu dovoljno aminokiselina za proizvodnju antitijela. GLA je vrlo rijetka kiselina u našoj prehrani koja jača imunološki sustav. Ona također smanjuje mogućnost za bolesti poput ateroskleroze i drugih kardiovaskularnih bolesti.
Sjemenke su bez umjetnih boja, aroma, konzervansa, pesticida i GMO FREE! 100% organski proizvod
Upotreba: Može se koristiti kao dodatak u muesli, s orašastim plodovima, ali i u salatama, frapeima i smoothijima.
SJEMENKE KONOPLJE
Zdravstvene blagodati:
Čuvati na suhom, hladnom i tamnom mjestu. Nakon otvaranja ih je najbolje čuvati u hladnjaku.
Zdravlje srca i snižavanje krvnog tlaka - sjemenke konoplje sadrže esencijalne masne kiseline koje mogu pomoći u regulaciji krvnog tlaka. Upravo zbog toga konzumacija sjemenki prevenira nakupljanje plaka u krvnim žilama koje vodi do srčanog napada i zastoja. Također, omega 3 i omega 6 masne kiseline pomažu u otklanjanju upala koje mogu uzrokovati visok krvni pritisak i slabu cirkulaciju.
Očuvanje mentalnog zdravlja - osim za rad srca, masne kiseline su potrebne i za pamćenje i očuvanje mozga. Pa tako, osim što masne kiseline iz sjemenki konoplje pomažu kod pravilnog rada mozga, štite i od bolesti kao što su Parkinson i Alzheimer. Sjemenke konoplje mogu ublažiti simptome anksioznosti i depresije te popraviti raspoloženje.
Gubitak tjelesne težine - konoplja može pomoći kod gubitka težine jer pomaže u suzbijanju apetita i stvara duži osjećaj sitosti. Dodavanjem samo jedne jušne žlice konopljinog ulja u vaše jelo, moćete znatno smanjiti svoje potrebe za hranom. Također, osjećati ćete više energije i raditi vježbe ili druge aktivnosti za smanjivanje težine.
Probavne smetnje - konoplja sadrži visok udio topivih vlakana koja održavaju vaš probavni trakt zdravim i čistim. Prema tome, upravo se konzumacijom konoplje mogu vrlo lako otkloniti probavne smetnje kao što su konstipacija i nadimanje.
Spriječavanje raka - konoplja sadrži puno biljnog sterola i antioksidansa koji mogu smanjiti rizik od raka debelog crijeva, pluća i prostate.
Dijabetes - Konopljino sjeme također pomaže ako imate rizik od dijabetesa, ili ste dijabetičar, jer ono kontrolira razinu šećera. Ovo je prvesntveno zato što sadrži zdrave masnoće koje pomažu u brzoj apsorbciji glukoze iz krvotoka i njenom pretvaranju u energiju. Dakle, vaša želja za slatkim će se smanjiti, a vaša energija će se povećati.
Dodajte sjemenke konoplje pahuljicama, shakeovima ili ih jedite same idealne su kao međuobrok.
Sjeme konoplje u zdravlju i medicini:
Na području zdravlja i medicine primjena konoplje mogla bi dovesti do dramatičnih poboljšanja u društvu.
Sjeme konoplje jedan je od najbogatijih izvora ALA (alfa-linolenske kiseline), biljnog oblika esencijalne masne kiseline omega-3. ALA ima strukturu od 18 ugljikovih atoma koja se u tijelu produžuje u lanac od 22 ugljikova atoma radi sinteze DHA (dekosaheksaenske kiseline) i EPA (eikosapentaenske kiseline). U tom obliku omega-3 ugrađuju se u mozak, stvarajući ključan dio neuronske membrane.
Omega-3 iz morskih izvora javlja se kao DHA i EPA, a uzimanje omega-3 u tom obliku zaobilazi potrebu za pretvorbom. Međutim, ALA i sama ima blagotvornih učinaka, dok korištenje omega-3 iz morskih izvora predstavlja ozbiljno opterećenje za vodeni okoliš. Osim toga, omega-3 vrlo je reaktivna molekula, pa ih oštri industrijski uvjeti koji se koriste pri ekstrakciji i uklanjanju mirisa ulja ostavljaju sa suboptimalnom aktivnošću i mjerljivim razinama zagađenja, uključujući živu i poliklorirane bifenile (PCB-i) koje je moguće naći u brojnim uzorcima proizvoda na tržištu.
Srećom, većina ljudi lako može pretvarati ALA u DHA i EPA u dovoljnim količinama za optimalan razvoj mozga. Dobro je što dvije skupine s pojačanim potrebama za DHA i EPA – trudnice i mala djeca – posebno djelotvorno obavljaju tu pretvorbu. Rad enzima odgovornih za pretvorbu može biti usporen ako postoji višak zasićenih masnih kiselina, zato za optimalne rezultate treba smanjiti njihovu količinu u prehrani.
Postoje dvije vrste esencijalnih masnih kiselina: omega-3 i omega-6. Zovemo ih "esencijalnima" zato što ih tijelo ne može sintetizirati, zbog čega ih je potrebno dobivati iz hrane. Za optimalno zdravlje idealan odnos između unosa omega-3 i omega-6 bio bi jedan dio omega-3 na svaka tri dijela omega-6 (1:3). Industrijalizacija zapadnjačke prehrane i konzumiranje repičinog i drugih inferiornih ulja iz masovne proizvodnje – koja u svakom slučaju imaju nizak udio omega-3 – imali su kritičan učinak ozbiljnog smanjenja unosa omega-3 uz istovremeno dramatično povećanje unosa omega-6.
Tijelo održava homeostazu kroz dinamičnu ravnotežu između suprotstavljenih sila; na primjer, skeletno-mišićni sustav balansira suprotne mišiće za pregibanje i opružanje radi održanja položaja tijela. Biokemijski, tijelo održava svoju unutarnju homeostazu osjetljivim balansiranjem proupalnih i protuupalnih učinaka. Tijelo mora biti u stanju pokrenuti djelotvornu upalnu reakciju kako bi odbilo napad mikroorganizama i kao pomoć kod zarastanja rana, ali potom mora biti u stanju ograničiti tu upalu kako bi spriječilo neželjene kolateralne štete na okolnim tkivima.
Općenito govoreći, omega-6 masne kiseline i njihovi derivati djeluju proupalno, dok omega-3 stvaraju medijatore koji obuzdavaju upalnu reakciju. Uz prevladavanje omega-6 i nedostatak omega-3 tijelo je u trajnom stanju suvišne upale.
Oslobađanje upalnih citokina pokreće proces oštećivanja tkiva koji se, potraje li proces dovoljno dugo, manifestira kao bolest poput bolesti krvnih žila, gubitka vida i demencije. Kada su zahvaćeni sinovijalni zglobovi razvija se osteoartritis, uzrokujući jake bolove i patnje velikom postotku stanovništva.
Poput vitezova u sjajnom oklopu, farmaceutske korporacije ponudile su svoj odgovor: nesteroidne protuupalne lijekove (NSPUL). Te kemikalije temelje se na aspirinu, ali su modificirane tako da imaju brži učinak, bolja analgetska svojstva ili neku drugu karakteristiku koja njihovom proizvodu daje tržišno poželjnu prednost nad konkurencijom. NSPUL je stvorio industriju s godišnjim prihodima od više milijardi dolara, usprkos činjenici da je odgovoran za smrt stotina tisuća ljudi na svjetskoj razini. Kao neočekivana dodatna prednost za korporacije, najčešća nuspojava NSPUL-a je nadraženost želuca što često vodi do čira.
Uza sve te skupe lijekove napredovanje bolesti tek se neznatno uspori, a nesretnom pacijentu na kraju je potrebna složena operacija radi osposobljavanja oštećenog zgloba. Je li bilo što od toga zaista nužno?
Ljude koji nastoje održavati povoljnu ravnotežu omega-3 i omega-6 masnih kiselina i ujedno čuvaju svoja tijela od oksidativnog stresa redovitim unosom prirodnih antioksidanata biljnog podrijetla općenito ne muče osteoartritis ili druge degenerativne bolesti. Također, rijetko imaju problema s krvnim tlakom i nemaju potrebu za antidepresivima – dvjema skupinama lijekova koje donose velike prihode farmaceutskim kompanijama.
Čini se da je suvremena farmaceutska industrija čvrsto odlučila slijediti put tretiranja stanovništva lijekovima zbog stanja koja često izvorno uzrokuju njihove sestrinske kompanije iz prehrambene industrije.
Tijekom proteklog stoljeća šećerna je trska od rijetke luksuzne namirnice postala strahovito prekonzumirana opasnost po zdravlje. Kad se u velikim količinama dodaje u bezalkoholna pića i većinu prerađenih namirnica u sjedilačkom tijelu uzrokuje nagle promjene razine šećera u krvi s poremećajima raspoloženja i raširenim oksidativnim stresom, budući da se višak glukoze veže za hemoglobin i tkiva, ili se transportira u masne naslage, gdje povećava opseg struka.
Epidemija dijabetesa tipa II nastavlja se nesmanjenom snagom, dok ključni krivci poput McDonaldsa koriste gurue za odnose s javnošću kako bi se preobrazili u restorane zdrave hrane i dalje prodajući istu toksičnu masu zasićenih i trans-masti i šećera koju nazivaju hranom. Poremećaj prehrane vodi do poremećaja u kemiji krvi, posebno u profilu lipida, s povišenjem razine lipoproteina niske gustoće i ukupnog kolesterola.
Na temelju patoloških studija koje su otkrile kolesterol u ateromima koji začepljuju arterije medicinski i farmaceutski establišment smislili su kolesterolsku teoriju srčanih bolesti, tvrdeći da se visoke razine serumskog kolesterola lijepe za stjenke arterija time uzrokujući bolest.
S kolesterolom kao baukom broj jedan farmaceutska industrija tada je zastrašenoj javnosti predstavila čarobne metke – statinske lijekove – koji sigurno liječe sve njihove probleme. Ti lijekovi uzrokuju ozbiljne nuspojave ali, usprkos tome, statini su narasli u industriju vrijednu milijarde dolara. Ipak, u teoriji o kolesterolu ima mnogo nedostataka, a opažene činjenice mogu se bolje opisati ako oksidativni stres promatramo kao ključni pokretački događaj u stvaranju ateroma.
Oksidativni stres rezultat je djelovanja kisikovih slobodnih radikala. Slobodni radikali nestabilne su molekule s neuravnoteženim elektronskim oblacima koje mogu oštetiti svako tkivo s kojim dođu u dodir. Ti slobodni radikali neizbježan su rezultat biokemijskog disanja. Međutim, oksidativni stres dramatično se povećava izlaganjem otrovnim kemikalijama, aditivima, isparenjima i elektromagnetskom zračenju.
Poput iskrica koje lete iz logorske vatre, slobodni radikali mogu uzrokovati štetu na tkivima u kojima se nađu ako ih se ne ugasi. U svom zdravom stanju tijelo je opremljeno impresivnim endogenim antioksidacijskim sustavom, a egzogeni antioksidanti u obilnim se količinama nalaze u voću i bobicama sazrelim na stablu i lozi, kao i u povrću.
Prema teoriji o oksidativnom stresu, bolest nastaje iz upalne reakcije koja se javlja oko mjesta oksidativne štete. Kad se ateromski plak podvrgne pažljivoj biokemijskoj analizi otkriva se da je kolesterol u plaku, koji gutaju imunološke stanice poznate kao pjenasti makrofagi, zapravo užegao. Užeglost je stanje ulja koje je bilo podvrgnuto oksidativnom stresu od izlaganja suvišnoj svjetlosti, toplini ili kemikalijama, uz nedovoljnu količinu zaštitnih antioksidanata. Užeglost ulja, a ne kolesterol sam po sebi, ono je što pokreće upalnu reakciju koja uzrokuje plak. Odgovarajući tretman trebao bi rješavati pitanje oksidacije umjesto što umjetno manipulira razinom kolesterola.
Osim toga, oksidativni stres na membrani trombocita čini ih previše "ljepljivima", stvarajući preduvjet za probleme sa žilama, bilo da se radi o srčanom udaru, moždanom udaru ili ishemiji ekstremiteta. Dok pojedinci ili skupine zbog određenih genetskih karakteristika mogu biti osjetljivi na oksidativni stres na određenom mjestu ili tkivu, temeljna patologija ostaje oksidativni stres.
Bez temeljitih promjena prehrane i načina života zdravlje stanovništva nastavit će se pogoršavati. Ljudi će postajati žrtve raznih kroničnih degenerativnih bolesti sve dok društvo više ne bude u stanju podmirivati troškove potrebne zdravstvene njege. Trenutna neuravnotežena, devitalizirana, demineralizirana i općenito manjkava nacionalna prehrana dovela je do toga da stanja koja se mogu spriječiti zajednici nanose teške socijalne i ekonomske gubitke.
Procjenjuje se da do 90 posto australske školske djece ne dobiva optimalne količine omega-3, pa se može očekivati da će to utjecati na razvoj mozga i intelektualne funkcije.
Idealan unos omega-3 također je potreban za optimalno funkcioniranje imunološkog sustava. Nedostaci se mogu manifestirati kao alergije, autoimune bolesti i drugi izrazi imunološke disfunkcije. Konopljino sjeme nudi jedinstvenu kombinaciju važnih hranjivih tvari, uključujući uravnotežen omjer omega-3 i omega-6, te impresivan raspon vitamina i minerala.
Konopljino sjeme ima posebno visoku razinu vitamina E, snažnog antioksidanta koji štiti omega-3 od užeglosti. Vitamin E, kojega tako često nedostaje u prehrani prerađenim namirnicama, od presudne je važnosti za zdravlje žila zbog toga što održava elastičnost stjenki krvnih žila. Bjelančevine u konoplji uravnotežene su i lako se apsorbiraju.
Važno je porijeklo:
Konoplja je odlična biljka za oporavak tla jer ima sposobnost vezivanja teških metala, osobito nikla i kadmija iz zemlje, ali s druge strane, ta sposobnost može predstavljati problem kada onečišćena konoplja završi na stolu potrošača ili u kozmetičkim proizvodima. Različite biljke u svojim različitim dijelovima pohranjuju teške metale, a konoplja najveći dio sprema unutar strukture lišća, a u sjemenkama se metali mogu naći tek u tragovima. Stoga prilikom kupovine proizvoda od konoplje treba voditi računa o njezinom porijeklu.
Razlika između konoplje i marihuane
Konoplja i marihuana su različiti oblici iste biljke Cannabis sativa i imaju različit sadržaj kanabinoidnih spojeva. Industrijski uzgajane vrste konoplje za dobivanje vlakana za primjerice tekstilnu industriju ili jestiva konoplja prirodno sadrže u malim količinama ili uopće ne sadrže najzanimljiviji kanabinoidni spoj THC (delta-9-tetrahidrokanabinol) koji ima psihoaktivno djelovanje i čija je upotreba zabranjena.
LJEKOVITE SJEMENKE
Ulje sjemena:
Ulje konoplje je bogato višestruko nezasićenim masnim kiselinama.
Na policama trgovina zdrave hrane nalazi se sve više proizvoda od konoplje poput ulja, brašna i napitaka. Postoji nekoliko oblika konoplje (Cannabis sativa L.), a glavne dvije vrste se uzgajaju za proizvodnju vlakana i ulja. Sjemenke konoplje u usporedbi s ostalim sjemenkama imaju izrazito visok udio lako probavljivih proteina i to na 100 grama čak 35 grama.
Ulje sjemena konoplje je jedno od malih čuda prirode. Od stabljike se može napraviti praktično bilo šta, od najjačeg konopa, preko vrlo trajnog i visokokvalitetnog papira do građevinskih materijala (beton, grede, farba, izolacije itd.). Koristi bi bile ogromne.
Sjajnija koža - ulje konoplje se najčešće koristi u proizvodnji kozmetičkih proizvoda kao što su losioni za kožu, sapuni i balzami za usne. Ovo je prvenstveno zato što ovo ulje prodire u unutrašnje slojeve kože i pospješuje brzi rast stanica za glađu i mekšu kožu. Konoplja je također dobra za čišćenje kožnih nepravilnosti kao što su psorijaza, ekcemi i problemi suhe kože.
Uljem konoplje protiv atopijskog dermatitisa
Ulje konoplje je bogato višestruko nezasićenim masnim kiselinama i to poglavito linolnom masnom kiselinom (55-60 posto), zatim alfa-linolenskom (omega – 3 masnom kiselinom) (17-20 posto), oleinskom masnom kiselinom koja je karakteristična za maslinovo ulje (10-15 posto) i GLA (gama-linolenskom omega – 6 masnom kiselinom, 2-4 posto). Višestruko nezasićene masne kiseline djeluju blagotvorno na zdravlje no vrlo su osjetljive na visoke temperature i kisik, stoga se ulje konoplje preporučuje konzumirati primjerice u salati, jogurtu i drugim hladnim jelima, ako se dodaje u topla jela treba paziti da temperatura jela ne prelazi 100 stupnjeva Celzijevih.
Brašno od konoplje:
Nutritivne vrijednosti i uporaba:
Brašno od konoplje je najčešće nus-produkt proizvodnje ulja konoplje iz sjemenki. Sjemenke konoplje se prešaju te ovojnica i ostatak sjemenke idu na mljevenje čime se dobiva krajnji proizvod – 100% brašno konoplje.
Brašno od konoplje:
Odličan izvor proteina, sadrži esencijalne amino kiseline, bogato je Omega-3 i Omega-6 masnim kiselinama, bez glutena, bez laktoze, jednostavno probavljivo, veganski prihvatljivo.
Brašno konoplje jedno je od nutritivno najbogatijih namirnica u svijetu brašna, a u svome sastavu sadrži 40% masti, preko 30 % proteina i više od 10% ugljikohidrata. Također, sadrži visoki postotak dijetnih vlakana te željezo, magnezij, cink, kalcij, fosfor i kalij.
Samo jedna žlica konopljinih sjemenki ili brašna u obroku osigurava polovicu dnevnih potreba tijela za nekolicinom minerala, posebice kad su u pitanju magnezij i fosfor.
Brašno od konoplje i "zdrave" masne kiseline:
Brašno od konoplje sadrži vitamine A, B1 i B2 te vitamin B6 te vitamin E, polinezasićene masne kiseline i esencijalne masne kiseline te alfalinolensku i linolensku kiselinu.
Ove masne kiseline uključuju poznate Omega-3 i Omega-6 masne kiseline koje se mogu dobiti isključivo iz hrane. Za njih je poznato da imaju anti-kancerogeni učinak te da djeluju protuupalno.
Osam aminokiselina koje konoplja i konopljino brašno sadrže, tijelo ne može samo proizvesti, dok dvije koje tijelo samo proizvodi – ne može proizvesti u dovoljnim količinama. Konoplja je uz to jedna od rijetkih biljaka koja sadrži cjelovite proteine.
Brašno od konoplje i potreba za šećerom:
Konzumacijom brašna od konoplje može se smanjiti želja za slatkim, budući da je brašno konoplje bogato dijetalnim vlaknima. Time će se razina šećera u krvi uravnotežiti u normalne razine. Ako razina šećera u krvi nije stabilna dolazi do naglog pada energije i iznenadne potrebe za šećerom.
Mršavljenje uz brašno od konoplje:
Mršavljenje često podrazumjeva neutritivno nedostatnu prehranu s krivim omjerom makronutrijenata čime ljudi gube i mišićno i masno tkivo. Konzumiranjem brašna od konoplje sprječava se nutritivni deficit i postiže se “zdravo” mršavljenje, posebice ukoliko se uz to koristi i CBD ulje.
Dodavanjem brašna konoplje u prehranu smanjit će glikemijski indeks pripremljene hrane i obogatiti će se biljnim proteinima i vlaknima.
Vegani koriste sjeme i brašno konoplje radi uravnoteženja razine proteina u organizmu, a izrazito je dobro jer ne sadrži gluten i lako je probavljivo te ga mogu koristiti osobe koje imaju osjetljivu probavu.
Recept za kruh od konopljinog brašna:
Konopljino brašno može zamijeniti druga brašna u omjeru 1:5. Okusom će podsjetiti na suncokretove sjemenke, a može se koristiti uz jogurt, u juhama ili u pahuljicama zbog krupne granulacije.
Sastojci za kruh s konopljinim brašnom:
4 šalice namjenskog brašna koje inače koristite
1 čajna žličica soli
1 čajna žličica suhog kvasca
2 jušne žlice brašna od konoplje
2 šalice vode
za posip jedna jušna žlica brašna od konoplje
Postupak pripreme:
U jednoj posudi pomiješati sve suhe sastojke. Nakon što su dobro promiješani dodati vodu sobne temperature i zamijesiti. Tijesto pokriti i ostaviti na toplom jedan sat. Nakon toga pećnicu upaliti i zagrijati na 180 ‘C.
Podlogu za pečenje obložiti papirom za pečenje i kruh staviti na papir. Posuti žlicom brašna od konoplje i peći 30 minuta ovisno o pećnici.
Bio protein konoplje:
Protein konoplje bez dodanog šećera bogat je nezasićenim masnim kiselinama (omega 3-6-9), vlaknima, željezom, magnezijem, kalcijem i kalijem.
Osnažite se ovim biljnim izvorom bjelančevina u shakeu ili svom omiljenom napitku.
Proteinski prah konoplje je lako probavljiv proizvod koji sadrži otprilike 50% bjelančevina. Sa svojim blago orašastim okusom trenutačno je najpopularniji protein među veganima i vegetarijancima. Nakon berbe, sjemenke se analiziraju i čiste se od stranih tijela. Potom se sortiraju da se maknu nezdrave sjemenke i pritišću se da se izvuče ulje. Zelene je boje, blago orašastog okusa i mirisa. Protein od konoplje dobivamo hladnim prešanjem, filtriranjem i odmašćivanjem sjemenki konoplje. Pulpa vlakana i proteina, "konopljina torta", se melje. Potom se odvajaju vlakna od proteina i to se skuplja kao prah i pakira.
Ekologija bi bila na dobitku ako bi se marihuana koristila u industriji na svega nekoliko načina. A ovo je poruka svima koji pokušavaju da prošire dobar glas o ovoj divnoj biljci, kao i onima koji pokušavaju da spasu ono što je ostalo od ove naše jadne, iz zloupotrebljavane planete. Sjeme konoplje vrlo je bogat izvor proteina i ulja. Tijekom povijesti ljudska populacija uzgajala je Marihuanu zbog njezina sjemena te ih je jela kao zobenu kašu (isto tako, sjemenkama konoplje hrane se ptice). Protein koji se nalazi u sjemenkama, kvalitetniji je od onog u soji
Proteinski prah koristite kao svježe pripremljen napitak. Možete ga dodati u vodu, svježi sok od voća ili povrća, mlijeko, jogurt, kefir, musle, žitarice, kaše, guste juhe i slično.
Konopljin proteinski prah je najbolje izbalansiran biljni protein i sadrži svih 20 aminokiselina! Treba ga svakodnevno konzumirati kao svježe pripremljen napitak. Zelene je boje, blago orašastog okusa i mirisa. Protein od konoplje dobivamo hladnim prešanjem, filtriranjem i odmašćivanjem sjemenki konoplje.
To je jedini biljni protein koji sadrži idealan omjer omega- 3 i omega-6 višestruko nezasićenih esencijalnih masnih kiselina, GLA, gama linolensku višestruko nezasićenu esencijalnu masnu kiselinu i SDA, stearidonsku višestruko nezasićenu masnu kiselinu, sve aminokiseline, vitamine skupine B (osim B12), provitamin A (betakaroten), vitamin E (tokoferol), minerale (željezo, cink, bakar, mangan, magnezij, fosfor, kalij i kalcij) i netopiva dijetalna vlakna. Ne sadrži gluten, laktozu, niti tripsin što znači da je lako probavljiv i ne uzrokuje nadutost.
Svakodnevnom konzumacijom proteina od konoplje omogućit ćete izgradnju i obnavljanje mišićne mase, brže sagorijevanje masnih naslaga i brže mršavljenje.
Prosječne hranjive vrijednosti na 100 g/ml
Energetska vrijednost 1453 kJ / 347 kcal
Masti 8.2 g
..od kojih zasićene masne kiseline 1.0 g
Ugljikohidrati 8.1 g
..od kojih šećeri 4.0 g
Bjelančevine 48.3 g
Bez dodanog šećera. Sadrži prirodno prisutne šećere.
Organski. Raw food. Pogodno za vegane.
Način upotrebe:
20-30 grama proteina konoplje (jedna mjerica) pomiješati s 3 dcl vode, soka ili mlijeka po izboru u shakeru. Također se može dodati u smoothie, jogurt, granola pločice, puding ili kolač kako bi dobili kompletan i bogat nutritivni obrok.
LIST I ULJE
NUSPOJAVE:
Konopljino se vlakno i zrno, za razliku od hašišne ili indijske konoplje, ne mogu zloupotrebljavati za proizvodnju droge zbog niskog sadržaja psihoaktivne komponente (THC).
Niska koncentracija THC-a (0,3%) u industrijskoj konoplji omogućava sasvim legalnu upotrebu zrna i ulja konoplje.
Ne postoji niti jedna dokumentirana smrt povezana s predoziranjem marihuanom ili THC-om.
Nije dokazano da uzrokuje fizičku ovisnost, pa čak ni kod dugogodišnjih konzumenata.
Druga stvar je psihička ovisnost, ali po tom pitanju duhan je opasniji. Čak i lako dostupni alkohol je štetniji od marihuane.