TRANSLATOR




KOMORAČ

cvijet
Komorač (foeniculum vulgare mill.).eng: fennel, d: der fenchel, Fr: le fenouit commun. Biljka: porodica: apiaceae (umbelliferae) - štitarke. Ostali nazivi: koromač, morač, slatki kopar, janež, divlja mirođija. Podrijetlo: Komorač je jedna od najstarijih poznatih ljekovitih biljaka što su ih koristili stari Egipćani, Rimljani i Grci. Stanište: Raste na poljima, i neobrađenimlivadama, u vinogradima, na kamenjarima, a uzgaja se u vrtovima i na poljima. Komorač potiče iz Sredozemlja, a dosta se uzgaja i diljem svijeta, uglavnom u Toplijim krajevima Europe i Azije te Africi i Južnoj Americi. Raste po kamenjarima Hrvatskoga Primorja, Dalmacije i Makedonije. U nas ga najviše ima u primorskim krajevima i na otocima. Komorač se danas cijeni kao mirodija za pripremanje kolača i kruha. Zrnca komorača, a još češće mljeveni komorač, miješaju se s brašnom tako da pecivo dobiva izvrstan okus. Komorač se pored toga stavlja u juhe, umake, variva i konzervirano povrće. Svježi, nježni listići komorača, kao i svježi korijen, nasjeckaju se u salate....[...]

Nastavi dalje...

KIM

cvijet
Kim (carum carvi l.). Porodica: umbelliferae (apiaceae) - štitarke. Eng: caraway. D: kummel. fr: le carvi. Drugi nazivi: divlji kim, kumen, kumin. Egipčani ga nazivaju; tapnen. Stari Rimljani: cuminum. A Grci: kyminon. Povijest i pučka medicina: Kim se odavno koristi kao začin i ljekovito sredstvo. Najčešće u pripravcima protiv nadimanja, bolova u trbuhu, ujeda otrovnih životinja, kao oblog kod krvarenja iz nosa, za pospješivanje izlučivanja želučane kiseline i majčina mlijeka te kod kašlja. Sa šećerom i drugim začinima pripravljao se liker od kima. Stari Grci dodavali su ga svim lijekovima kako bi ubrzali njihovo djelovanje.

Droga: carvi fructus - plod kima. Plodovi kima koriste se u različitim ljekovitim pripravcima, a iz njih se dobiva i ljekovito eterično ulje koje se koristi kao djelatna tvar u mnogim farmaceutskim pripravcima. Kao biljka za probavni sustav, kim je doista blagotvoran. Djeluje kao stomahik, stimulirajući lučenje probavnih enzima. Prednost mu je što nije gorak, kao što je slučaj kod drugih biljaka koje se koriste u tu namjenu, poput gorkog pelina ili kičice. Zanimljivo, istodobno ima sposobnost opuštanja glatkog mišićja probavnog sustava, ali i poticanja njegove normalne peristaltike (gibanje). Na taj način sprječava bolne grčeve probavnog sustava, a olakšava proces probave.

Kim je jedna od najdjelotvornijih biljaka karminativnog djelovanja, što znači da djeluje kod nadutosti....[...]

Nastavi dalje...


KESTEN DIVLJI

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. Poznato je stotinu različitih vrsta kestena. Općenito se dijele na pitome i divlje.

Divlji (samonikli rastu u prirodi) su jestivi, a posebna poslastica među njima su lovranski maruni koji su slađi i veći od običnih kestena te posjeduju ljekovita svojstva.. Najčešće se spominje kao pomoć kod varikoznih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih pripravaka.

S druge strane, pitomi kesten, koji nažalost nije za jelo niti nema nikakva ljekovita svojstva. Pitomi (hibridni) se obično sade po parkovima kao ukrasno drvo, a ljudi ih često krivo imenuju u "divlje", jer nisu jestivi. Nziv "divlji" imaju samonikle biljke u prirodi, a "pitome" su one cijepljene ili genetski modificirane. Nažalost pitomi kesten ima lijep veliki plod te prekrasne cvjetove ali nije upotrebljiv osim za ukras....[...]

Nastavi dalje...


ANIS

anis

Plodovi koji se sabiru dvaput u sezoni moraju se očistiti od peteljki i odmah sušiti jer inače pocrne. Korijen se vadi u jesen. Poslije čišćenja korijena od zemlje, reže se na kockice ili rezance te suši na toplom prozračnom mjestu. Iz sjemena se destilacijom dobiva anisovo ulje (oleum anisi). Anis je podrijetlom iz Egipta. Ljekovito djelovanje anisa možda je najbolje opisano u starim zapisima: "ako golubinjak namažemo uljem anisa golubovi će ga sigurno prihvatiti jer obožavaju njegov miris." Sjeme anisa sadrži 1-5 % eteričnog ulja, bjelančevina i šećera do 20 %, masnih ulja do 10 %. željeza; ulje anisa sadrži i do 90 % anetola, zatim metilhavikola, aldehida, estragola, anisove kiseline, anis ketona i anisovog alkohola. U kućanstvu se anis upotrebljava kao začin za razne kolače i razne vrste kruha, te su poznati anisovi kolačići, pereci, prepečenac, kifle, kruh itd.

Ljekoviti dio biljke: plod

Anis je afrodizijak, antispazmatik, aromatik, antidepresiv, diuretik, dispeptik, ekspektorant, holagog, holeretik, galaktagog, karminativ, mikotik, pektoral, sekretolik, stimulans, tonik i vermifug.[...]

Nastavi dalje...


KLINČIĆ

cvijet
Klinčići su zapravo nezreli, neotvoreni cvjetni pupoljci zimzelenog tropskog drveta iz porodice mirta, koji su ružičasti dok su svježi, a sušenjem mijenjaju boju u bakreno smeđu. Dok su svježi ružičasti su, a osušeni mijenjaju boju u hrđavo-smeđu. Duljine su 12 - 16 mm i nalikuju čavlićima (na lat. se i naziva clavus, što znači čavao). Stabljike završavaju istaknutim četverodijelnim cvjetnim pupovima. Miris im je topao, opor i aromatičan, a okus slatkasto-trpak i vrlo jak.

Klinčićevac ili klinčić (Syzygium aromaticum) je malo do srednje visoko, osjetljivo zimzeleno drvo iz tropskih krajeva. Pripada porodici mirta (Mirtaceae), a potječe iz sjevernih Molučkih otoka.

Uspijeva samo u tropskoj morskoj klimi pa se danas uzgaja u Indoneziji, Tanzaniji, Madagaskaru, Šri Lanki i Maleziji.

Drvo klinčićevca ima krošnju u obliku piramide te velike, kožaste i sjajne, jajolike listove koji se javljaju u parovima. Listovi su vrlo aromatični, a ugodan miris imaju i grančice i sitni zvonoliki crveni cvjetovi koji se javljaju u gustim nakupinma u dva razdoblja tijekom vegetacije. Još ružičasti cvjetni pupoljci beru se ručno ili tresu bambusovim štapovima, a zatim se suše na suncu. Nakon sušenja, pupoljci su crvenkastosmeđe boje i nalik čavliću, a pod nazivom klinčić upotrebljavaju se kao začin. Naziv mu dolazi od latinske riječi clavus što znači čavao.

Njegove izuzetno ljekovite tvari koje sadrži ( eugenol, cariofilen, tanin i dr.) imaju jaka anti-mikrobna svojstva te ubijaju sićušne parazite, njihova jajašca i ličinke.

Čudesna svojstva klinčića odavna su poznata liječnicima diljem svijeta pa se od davnina koristi kao lijek kod problema sa probavom te za uništavanje parazita i protiv gljivičnih infekcija. [...]

Nastavi dalje...


KOPAR

cvijet

Mljeveni plodovi kopra u mlincu za kavu uzimali su se kao začin kod svih dijetalnih jela 3 puta na dan na vrhu noža. Miriše ugodno i aromatično i vrlo je sličan komoraču. Kopar je u svojoj dugovječnoj povijesti u narodu izgradio svoju mitsku povijest s legendom o čarobnoj moći a u kuhinjama domaćica sve do današnjeg dana ostao je ljekovita i začinska biljka, čije lišće se koristi kod kiseljenja krastavaca, kod zelenih salata, salate od krumpira i graha, te raznim jelima (variva, juhe, umaci). Bolesti bubrega i urinarnih puteva, digestivnih bolesti, glavobolje, gluhoće, grčeva, gušterače - (za bolji rad), kašlja, nesanice, neuroze, nadutost, skleroze, srčane aritmije zajedno sa komoračem, tumora, varikoznih vena, zatvora, za jače lučenje mlijeka, želučanih bolesti, žutice, izgubljenog apetita, lošeg zadaha iz usta.

U kuhinji kao začin, za pripremu osvježavajućeg čaja, te za ubode insekata.

Eterično ulje kopra rabe kao insekticid.

Tinkturu kopra od sjemena rabe kod gripe, grčeva te poremećaja probave.

Ljekovito djelovanje kopra u pučkoj medicini se dosta razvilo tako da su njegova svojstva nadopunjavali i s ostalim ljekovitim sredstvima kao što su med koji se dodavao čaju od kopra za liječenje plućnih oboljenja.

Zatim vino u kojemu se močio ili kuhao plod kopra za umirenje živaca a ako se popilo prije spavanja kod raznih nesanica. - Ženama je poznato poticajno djelovanje na mliječne žlijezde, poželjno kod dojilja. - Za izazivanje mjesečnog ciklusa. - Kod grčeva koji se javljaju kod dojenčadi jer umiruje i otklanja ih..

O kopru postoji niz starih izreka koje dosta govore o njegovoj moći, onima, koje noću muče strašni snovi, koji nemirno spavaju, hrču ili u polusnu skaču iz kreveta, treba pod glavu staviti svežanj lišća od kopra, bio je jedan od uobičajenih savjeta.[...]

Nastavi dalje...

ZOB

zob
Zob je biljka koja se ubraja u porodicu trava. Klasići zobi sadrže 2 do 6 cvjetića. Nalaze se na raširenoj metlici na vrhu stabljike. Zrna su obavijena pljevom, nesraslom sa zrnom, po čemu se zob razlikuje od drugih žitarica (pšenice, ječma i raži).

Od vitamina mekinje zobi sadrže vitamine B kompleksa, tiamin (1,2 mg), riboflavin (0,2 mg), niacin (1 mg), pantotensku kiselinu (1,5 mg), vitamin B6 (0,1 mg), folna kiselina (31,2 mg, što čini 15% RDA), kolin (32 mg što čini 6% RDA), betain (19,6 mg), vitamin K (3,2 µg). Zobene mekinje na 100 g sadrže 10,6 g dijetalnih vlakana i 180 µg luteina i zeaksnatina.

Za pripremu doručka i raznih slastica najčešće se koriste zobene pahuljice i klice. I na kraju, zob je idealna namirnica za bolesnike i ljude koji se oporavljaju od bolesti, budući da je lako probavljiva, bogata vitaminima (A, B1, B2, B3, B5, B6, E) te uspostavlja ravnotežu elektrolita.

Zob je izvrstan izvor vlakana, omega-3 masnih kiselina, tiamina, željeza, beta glukana i antioksidansa avenantramida. Ova izuzetno zdrava žitarica pomaže u snižavanju lošeg kolesterola, visokog krvnog tlaka i poboljšava imunitet. Redovito konzumiranje zobi može spriječiti dijabetes tipa 2 i rak dojke, posebno u kombinaciji s voćem.

Zob je odličan izvor ugljikohidrata koji pomaže sportašima u izdržljivosti jer povoljno djeluje na metabolizam 45 minuta do 1 sat nakon obroka. Zrna se zobi ponekad prepisuju za razna živčana oboljenja, djeluju kao blagi antidepresivi, lagano podižu razinu energije u slučaju iscrpljenosti kod oboljelih od multipleskleroze, kronične neuralgije i nesanice.[...]

Nastavi dalje...

SEZAM
LJEKOVITOST SJEMENKI

SEZAM

Malene su sjemenke sezama jedan od najstarijih poznatih začina, stoga i ne čudi da su se dodavale pekarskim proizvodima još u vrijeme drevnog Egipta. Sezamu kineska medicina pripisuje ljekovita svojstva, a smatrana je i namirnicom koja usporava starenje.

Sadrže vitamin E koji pomaže u sprječavanju nastanka bora i preranog starenja kože, na što bi pažnju trebale obratiti posebno ovisinice o cigaretama. Sjeme ove biljke bogato je antioksidansima pomoću kojih povlači toksine van iz vašeg organizma.[...]

Nastavi dalje...

MAK DIVLJI

mak

Porijeklom je iz Bugarske i Turske, mak turčinak srodnik je orijentalne vrste maka. U Egipatskim grobnicama nađen je cvijet maka. U Grčkoj i Italiji koristili su se mladi listovi za pripremu salata sve do 16. stoljeća. Mak je jednogodišnja zeljasta biljka s uspravnom stabljikom visine do 60 cm, obrasla gustim dlačicama. Perasto iscijepani listovi su jajoliki.

Cvijet je jarkocrven, svijetlocrven ili bijel, a čim se rascvate i uspravi, odbaci latice. Latice cvjetova se suše i od njih se spremaju sirupi i čajevi, koji se koriste u narodnoj medicini za smirivanje kašlja, pomažu kod prehlade i upale grla, krajnika, pluća, kroničnog bronhitisa i astme. Krunićni listići cvijeta poboljšavaju probavu, smiruju grčeve i bolove u želucu te zajedno sa sjemenkama pomažu kod depresije i nesanice.

Koriste se i za bojenje vina i rakije.

Sjemenje se koristi kao začin za posipanje peciva i kolača, a sjemenke se beru tek kada su čahure potpuno zrele. U narodnoj medicini koriste se za liječenje oboljenja i smetnji sa dišnim organima, želucem i liječenje duševnih bolesti.[...]

Nastavi dalje...

DRAGOLJUB

cvijet

Moda nije rezervirana samo za odjeću. I kod ljubitelja biljaka postoje biljke koje su, ovisno o sezoni, popularne ili manje popularne. Osim ruža koje su, kao i dijamanti, uvijek popularne, ostale biljke s vremena na vrijeme dolaze u modu. Jedna od retro biljaka koje su opet postale in je dragoljub ili potočarka.

Zapadna pučka medicina koristi dragoljub za liječenje: angine, bronhi­tisa, groznice, gljivičnih infekcija, bole­sti bubrega, infekcija respiratornih orga­na, mjehura i mokraćnih putova, infekcija uzrokovanih streptokokom i stafilo­kokom, iritacija kože, prehlade, upalnih stanja usta, za pražnjenje crijeva.

Jestivi delovi biljke su: listovi, cvetovi, pupoljci i semenke. Ovi dijelovi imaju poseban, oštar miris i okus.

Koristi se kao: Afrodizijak, antibakterik, antibiotik, antikarcinomik, antiseptik, antiskorbut, depurativ, diuretik, ekspektorant, emenagog, laksativ, mikocid, stimulans.

Poseban okus daju kajgani i omletu. Mlade sjemeke imaju intenzivniji okus. Usitnjene se mogu dodati tartar sosu, kao zamjena za hren.

U Nemačkoj stavljaju u ocat čvrste cvjetne pupoljke i nedozrele zelene plodove i upotrebljavaju kao pikantan začin.[...]

Nastavi dalje...


MAGNEZIJ

cvijet

Opće je poznato da je magnezij esencijalni sastojak čovječeg i životinjskog organizma te da je potreban za aktivnost oko 300 različitih enzima. Zbog toga, sa pravom se može reći da život bez magnezija ne bi bio moguć, tako da magnezij spada među najznačajnije minerale našeg vremena. Dodatna suplementacija prehrane magnezijem stoga se preporučuje kod prevencije srčanih oboljenja i ateroskleroze, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, živčane napetosti, razdražljivosti i nemira, poremećaja spavanja, trudnoće i dojenja te za prevenciju migrene. .[...]

Nastavi dalje...


CINK

cvijet

Cink je esencijalni mineral koji nalazimo u gotovo svakoj stanici našeg tijela. Smatra se da je količina cinka u tijelu odrasle osobe oko 2 g. Najveću količinu cinka u tijelu nalazimo u retini i muškim reproduktivnim organima, dok ga u znatnoj mjeri nalazimo i u kostima i mišićima. Apsorpcija mu je loša, a glavni dio cinka apsorbira se u jejunumu, tj. u tankom crijevu. Cink sudjeluje u aktivnosti gotovo stotinu enzima, tvari koje omogućavaju odvijanje biokemijskih reakcija u našem tijelu. Cink utječe na osjećaj okusa i na tek. Elementi okusa nalaze se u slini i strukturna su tvar epitelnih stanica sluznice usne šupljine.. Najčešći su simptomi nedostatka cinka suha i ogrubjela koža, beživotna kosa, krhkost i bijele mrlje na noktima, oslabljeni osjeti okusa i mirisa, gubitak teka i tjelesne težine, smanjena prilagodljivost očiju na mrak, proljev, česte infekcije, otežano zacjeljivanje rana, kožne iritacije i poremećaji poput dermatitisa i akni... Mogući su i poremećaji rasta i razvoja, koncentracije i pamćenja, imuniteta i izmjene tvari te impotencija i neplodnost..[...]

Nastavi dalje...


KONOPLJA




KONOPLJA - CANNABIS SATIVA

Narodni nazivi: Konopljika, Marihuana, kanabis.

Konoplja je poznata i po nazivima: kanabis (latinski), gandža (indijski), marihuana (španjolski naziv iz Meksika), trava - žiža (žargonski), itd.



Opis biljke:

Konoplja je jednogodišnja zeljasta biljka. Ima uspravnu stabljiku i prstasto razdijeljene listove. Stabljika doseže visinu od 2 metra. Konoplja je dvodomna biljka. Ženske jedinke su veće i nose brojne neugledne cvjetove u skupinama poput klasova. Muške jedinke su manje i tvore cvatove u obliku metlice.

Plodovi su sitni, jednosjemeni oraščići. Obično se pod nazivom industrijska konoplja podrazumijeva konoplja koja se upotrebljava za proizvodnju tkanina, dok se pod indijskom konopljom podrazumijevaju ženske biljke koje se uživaju zbog opojnog djelovanja.



Povijest:

Konoplja se smatra prvom biljkom koju je čovjek ikad zasadio.

Konoplja (Cannabis sativa L.) je korištena u Kini prije najmanje 10 000 godina. Konopljina ljekovitost poznata je tisućljećima. U drevnom kineskom medicinskom zapisu navedena je kao biljka koja ima vrhunsko ljekovito djelovanje.

No bilo je poznato i djelovanje kolačića s konopljom koji izazivaju "opuštenost i veselje" (grčki liječnik Galen, 200. godina).

Plinije Stariji kao i još neki autori spominju korištenje konoplje za suzbijanje bolova.

Konoplja je bila toliko značajna da je bila uzrok borbe Rima i Kartage koji su se borili za prevlast nad tržištem konoplje. U povijesti se od nje izrađivao papir, kvalitetna posteljina, odjeća, užad, čak i oružje.



Energetska i nutritivna vrijednost:

Konoplja ili cannabis sativa je zaista jedan od čovječanstvu najkorisnijih Božjih darova u biljnom carstvu. Sjeme (koje je izvor bogatog ulja), stabljika i,naravno, cvijeće, imaju brojne osobine od kojih ljudi mogu imati razne koristi. Sjeme konoplje je, nutricionistički, najkompletniji izvor hrane na Zemlji.

Nijedan drugi izvor hrane ne opskrbljuje toliko proteina u tako lako varljivom obliku, niti posjeduje esencijalna ulja u tako savršenom odnosu.

Jedna biljka može proizvesti bar litru (1 dm3) sjemenki, što je 55 miliona sjemenki po hektaru!

Ove sjemenke ne sadrže THC (tetrahidrokanabinol), što znači da se od njih nećete napuhnuti.

Velika nepoznanica je i njeno pozitivno djelovanje na ljudsko zdravlje: bogata je omega 3 i omega 6 masnim kiselinama, proteinima, vitaminima A, D i E te nekolicinom vitamina B.

Ove divne sjemenke sadrže:

22.5% proteina

30% masti

5.7% vode

5.9% pepeo

503 kalorija / 100g

35.8% karbohidrata

vitamini A, B1, B2, B3, B6, C, D, E,

Najveći kvantitet esencijalnih masnih i amino-kiselina nađen u bilo kom dosad poznatom izvoru hrane Esencijalne masne kiseline su organşka jedinjenja od vitalnog značaja za organizam, posebno za aktivnost očiju i mozga.

One su odgovorne i za sjaj vaše kose i kože. Tijelo ove kiseline ne može proizvesti, već ih mora uzimati iz spojnih izvora. Gel koji se koristi za održavanje dredova sadrži ulje iz sjemena konoplje da bi dredovima dao ono što im je neophodno da ostanu zdravi i jaki. Esencijalne masne kiseline pomažu održavanje kose u zdravom stanju, što je posebno značajno za starije dredove koji mogu postati suhi i lomljivi, ili prosto – pokojni.




BILJKA - DETALJI



Protein koji se nalazi u sjemenkama, kvalitetniji je od onog u soji:

Ekologija bi bila na dobitku ako bi se marihuana koristila u industriji na svega nekoliko načina. A ovo je poruka svima koji pokušavaju da prošire dobar glas o ovoj divnoj biljci, kao i onima koji pokušavaju da spasu ono što je ostalo od ove naše jadne, iz zloupotrebljavane planete. Sjeme konoplje vrlo je bogat izvor proteina i ulja. Tijekom povijesti ljudska populacija uzgajala je Marihuanu zbog njezina sjemena te ih je jela kao zobenu kašu (isto tako, sjemenkama konoplje hrane se ptice).

Sjemenke konoplje ne sadrže tvari koje mogu imati djelovanje na Vaše stanje. Protein sjemenke vrlo je sličan onome koji se nalazi u ljudskoj krvi. Sjemenke biljke jedine su sjemenke koje sadrže u sebi ulja sa gotovo niti malo zasićenim mastima. Kao dodatak hrani, ta ulja mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti.

Konzumirajući sjemenke, vegani ili vegeterijanci mogu preživjeti bez konzumiranja zasićenih masti. Puna šaka sjemenki konoplje na dan opskrbiti će odraslog čovjeka primjerenom količinom proteina i bitnih ulja. Biljka ne proizvodi toliko proteina kao soja, no protein koji se nalazi u sjemenkama, kvalitetniji je od onog u soji. Agrikulturalne bi akcije mogle učiniti čitavu biljku – hranom spasa. Uzgoj konoplje vrlo je lagan, ona je otporna na UV-B svjetlost koja je štetna i koju blokira ozonski omotač. Grah soje ne podnosi UV-B svjetlost. Po procjenama znanstvenika, ukoliko se kapacitet ozonskog omotača smanji za 16% (što je vrlo lako moguće), proizvodnja soje pasti će za 25-30%.

Konoplja sjemenke su jedan od najbogatijih izvora proteina, sadrže sve bitne amino kiseline, masne kiseline (omega 3-6-9) u idealnim omjerima za ljudski organizam i visoku razinu antioksidansa, te kao dodatak prehrani jačaju naš imunološki sustav....

65 posto proteina koje sadrži sjeme konoplje su globulini, što znači da ih tijelo može apsorbirati neprerađene. Osnovne aminokiseline u sjemenkama konoplje omogućuju tijelu da proizvodi antitijela za borbu protiv infekcija.

Kada se jede 3g tjedno ili 0,45 grama sjemenki na dan, masne kiseline Omega-3 pomažu radu srca, blagotvorno djeluju na kožu, kosu i oči te čiste krvožilni sustav. Proteini daju tijelu dovoljno aminokiselina za proizvodnju antitijela. GLA je vrlo rijetka kiselina u našoj prehrani koja jača imunološki sustav. Ona također smanjuje mogućnost za bolesti poput ateroskleroze i drugih kardiovaskularnih bolesti.

Sjemenke su bez umjetnih boja, aroma, konzervansa, pesticida i GMO FREE! 100% organski proizvod

Upotreba: Može se koristiti kao dodatak u muesli, s orašastim plodovima, ali i u salatama, frapeima i smoothijima.



SJEMENKE KONOPLJE



Zdravstvene blagodati:

Čuvati na suhom, hladnom i tamnom mjestu. Nakon otvaranja ih je najbolje čuvati u hladnjaku.

Zdravlje srca i snižavanje krvnog tlaka - sjemenke konoplje sadrže esencijalne masne kiseline koje mogu pomoći u regulaciji krvnog tlaka. Upravo zbog toga konzumacija sjemenki prevenira nakupljanje plaka u krvnim žilama koje vodi do srčanog napada i zastoja. Također, omega 3 i omega 6 masne kiseline pomažu u otklanjanju upala koje mogu uzrokovati visok krvni pritisak i slabu cirkulaciju.

Očuvanje mentalnog zdravlja - osim za rad srca, masne kiseline su potrebne i za pamćenje i očuvanje mozga. Pa tako, osim što masne kiseline iz sjemenki konoplje pomažu kod pravilnog rada mozga, štite i od bolesti kao što su Parkinson i Alzheimer. Sjemenke konoplje mogu ublažiti simptome anksioznosti i depresije te popraviti raspoloženje.

Gubitak tjelesne težine - konoplja može pomoći kod gubitka težine jer pomaže u suzbijanju apetita i stvara duži osjećaj sitosti. Dodavanjem samo jedne jušne žlice konopljinog ulja u vaše jelo, moćete znatno smanjiti svoje potrebe za hranom. Također, osjećati ćete više energije i raditi vježbe ili druge aktivnosti za smanjivanje težine.

Probavne smetnje - konoplja sadrži visok udio topivih vlakana koja održavaju vaš probavni trakt zdravim i čistim. Prema tome, upravo se konzumacijom konoplje mogu vrlo lako otkloniti probavne smetnje kao što su konstipacija i nadimanje.

Spriječavanje raka - konoplja sadrži puno biljnog sterola i antioksidansa koji mogu smanjiti rizik od raka debelog crijeva, pluća i prostate.

Dijabetes - Konopljino sjeme također pomaže ako imate rizik od dijabetesa, ili ste dijabetičar, jer ono kontrolira razinu šećera. Ovo je prvesntveno zato što sadrži zdrave masnoće koje pomažu u brzoj apsorbciji glukoze iz krvotoka i njenom pretvaranju u energiju. Dakle, vaša želja za slatkim će se smanjiti, a vaša energija će se povećati.

Dodajte sjemenke konoplje pahuljicama, shakeovima ili ih jedite same idealne su kao međuobrok.



Sjeme konoplje u zdravlju i medicini:

Na području zdravlja i medicine primjena konoplje mogla bi dovesti do dramatičnih poboljšanja u društvu.

Sjeme konoplje jedan je od najbogatijih izvora ALA (alfa-linolenske kiseline), biljnog oblika esencijalne masne kiseline omega-3. ALA ima strukturu od 18 ugljikovih atoma koja se u tijelu produžuje u lanac od 22 ugljikova atoma radi sinteze DHA (dekosaheksaenske kiseline) i EPA (eikosapentaenske kiseline). U tom obliku omega-3 ugrađuju se u mozak, stvarajući ključan dio neuronske membrane.

Omega-3 iz morskih izvora javlja se kao DHA i EPA, a uzimanje omega-3 u tom obliku zaobilazi potrebu za pretvorbom. Međutim, ALA i sama ima blagotvornih učinaka, dok korištenje omega-3 iz morskih izvora predstavlja ozbiljno opterećenje za vodeni okoliš. Osim toga, omega-3 vrlo je reaktivna molekula, pa ih oštri industrijski uvjeti koji se koriste pri ekstrakciji i uklanjanju mirisa ulja ostavljaju sa suboptimalnom aktivnošću i mjerljivim razinama zagađenja, uključujući živu i poliklorirane bifenile (PCB-i) koje je moguće naći u brojnim uzorcima proizvoda na tržištu. Srećom, većina ljudi lako može pretvarati ALA u DHA i EPA u dovoljnim količinama za optimalan razvoj mozga. Dobro je što dvije skupine s pojačanim potrebama za DHA i EPA – trudnice i mala djeca – posebno djelotvorno obavljaju tu pretvorbu. Rad enzima odgovornih za pretvorbu može biti usporen ako postoji višak zasićenih masnih kiselina, zato za optimalne rezultate treba smanjiti njihovu količinu u prehrani.

Postoje dvije vrste esencijalnih masnih kiselina: omega-3 i omega-6. Zovemo ih "esencijalnima" zato što ih tijelo ne može sintetizirati, zbog čega ih je potrebno dobivati iz hrane. Za optimalno zdravlje idealan odnos između unosa omega-3 i omega-6 bio bi jedan dio omega-3 na svaka tri dijela omega-6 (1:3). Industrijalizacija zapadnjačke prehrane i konzumiranje repičinog i drugih inferiornih ulja iz masovne proizvodnje – koja u svakom slučaju imaju nizak udio omega-3 – imali su kritičan učinak ozbiljnog smanjenja unosa omega-3 uz istovremeno dramatično povećanje unosa omega-6.

Tijelo održava homeostazu kroz dinamičnu ravnotežu između suprotstavljenih sila; na primjer, skeletno-mišićni sustav balansira suprotne mišiće za pregibanje i opružanje radi održanja položaja tijela. Biokemijski, tijelo održava svoju unutarnju homeostazu osjetljivim balansiranjem proupalnih i protuupalnih učinaka. Tijelo mora biti u stanju pokrenuti djelotvornu upalnu reakciju kako bi odbilo napad mikroorganizama i kao pomoć kod zarastanja rana, ali potom mora biti u stanju ograničiti tu upalu kako bi spriječilo neželjene kolateralne štete na okolnim tkivima. Općenito govoreći, omega-6 masne kiseline i njihovi derivati djeluju proupalno, dok omega-3 stvaraju medijatore koji obuzdavaju upalnu reakciju. Uz prevladavanje omega-6 i nedostatak omega-3 tijelo je u trajnom stanju suvišne upale.

Oslobađanje upalnih citokina pokreće proces oštećivanja tkiva koji se, potraje li proces dovoljno dugo, manifestira kao bolest poput bolesti krvnih žila, gubitka vida i demencije. Kada su zahvaćeni sinovijalni zglobovi razvija se osteoartritis, uzrokujući jake bolove i patnje velikom postotku stanovništva.

Poput vitezova u sjajnom oklopu, farmaceutske korporacije ponudile su svoj odgovor: nesteroidne protuupalne lijekove (NSPUL). Te kemikalije temelje se na aspirinu, ali su modificirane tako da imaju brži učinak, bolja analgetska svojstva ili neku drugu karakteristiku koja njihovom proizvodu daje tržišno poželjnu prednost nad konkurencijom. NSPUL je stvorio industriju s godišnjim prihodima od više milijardi dolara, usprkos činjenici da je odgovoran za smrt stotina tisuća ljudi na svjetskoj razini. Kao neočekivana dodatna prednost za korporacije, najčešća nuspojava NSPUL-a je nadraženost želuca što često vodi do čira.

Uza sve te skupe lijekove napredovanje bolesti tek se neznatno uspori, a nesretnom pacijentu na kraju je potrebna složena operacija radi osposobljavanja oštećenog zgloba. Je li bilo što od toga zaista nužno?

Ljude koji nastoje održavati povoljnu ravnotežu omega-3 i omega-6 masnih kiselina i ujedno čuvaju svoja tijela od oksidativnog stresa redovitim unosom prirodnih antioksidanata biljnog podrijetla općenito ne muče osteoartritis ili druge degenerativne bolesti. Također, rijetko imaju problema s krvnim tlakom i nemaju potrebu za antidepresivima – dvjema skupinama lijekova koje donose velike prihode farmaceutskim kompanijama.

Čini se da je suvremena farmaceutska industrija čvrsto odlučila slijediti put tretiranja stanovništva lijekovima zbog stanja koja često izvorno uzrokuju njihove sestrinske kompanije iz prehrambene industrije.

Tijekom proteklog stoljeća šećerna je trska od rijetke luksuzne namirnice postala strahovito prekonzumirana opasnost po zdravlje. Kad se u velikim količinama dodaje u bezalkoholna pića i većinu prerađenih namirnica u sjedilačkom tijelu uzrokuje nagle promjene razine šećera u krvi s poremećajima raspoloženja i raširenim oksidativnim stresom, budući da se višak glukoze veže za hemoglobin i tkiva, ili se transportira u masne naslage, gdje povećava opseg struka.

Epidemija dijabetesa tipa II nastavlja se nesmanjenom snagom, dok ključni krivci poput McDonaldsa koriste gurue za odnose s javnošću kako bi se preobrazili u restorane zdrave hrane i dalje prodajući istu toksičnu masu zasićenih i trans-masti i šećera koju nazivaju hranom. Poremećaj prehrane vodi do poremećaja u kemiji krvi, posebno u profilu lipida, s povišenjem razine lipoproteina niske gustoće i ukupnog kolesterola.

Na temelju patoloških studija koje su otkrile kolesterol u ateromima koji začepljuju arterije medicinski i farmaceutski establišment smislili su kolesterolsku teoriju srčanih bolesti, tvrdeći da se visoke razine serumskog kolesterola lijepe za stjenke arterija time uzrokujući bolest.

S kolesterolom kao baukom broj jedan farmaceutska industrija tada je zastrašenoj javnosti predstavila čarobne metke – statinske lijekove – koji sigurno liječe sve njihove probleme. Ti lijekovi uzrokuju ozbiljne nuspojave ali, usprkos tome, statini su narasli u industriju vrijednu milijarde dolara. Ipak, u teoriji o kolesterolu ima mnogo nedostataka, a opažene činjenice mogu se bolje opisati ako oksidativni stres promatramo kao ključni pokretački događaj u stvaranju ateroma.

Oksidativni stres rezultat je djelovanja kisikovih slobodnih radikala. Slobodni radikali nestabilne su molekule s neuravnoteženim elektronskim oblacima koje mogu oštetiti svako tkivo s kojim dođu u dodir. Ti slobodni radikali neizbježan su rezultat biokemijskog disanja. Međutim, oksidativni stres dramatično se povećava izlaganjem otrovnim kemikalijama, aditivima, isparenjima i elektromagnetskom zračenju. Poput iskrica koje lete iz logorske vatre, slobodni radikali mogu uzrokovati štetu na tkivima u kojima se nađu ako ih se ne ugasi. U svom zdravom stanju tijelo je opremljeno impresivnim endogenim antioksidacijskim sustavom, a egzogeni antioksidanti u obilnim se količinama nalaze u voću i bobicama sazrelim na stablu i lozi, kao i u povrću.

Prema teoriji o oksidativnom stresu, bolest nastaje iz upalne reakcije koja se javlja oko mjesta oksidativne štete. Kad se ateromski plak podvrgne pažljivoj biokemijskoj analizi otkriva se da je kolesterol u plaku, koji gutaju imunološke stanice poznate kao pjenasti makrofagi, zapravo užegao. Užeglost je stanje ulja koje je bilo podvrgnuto oksidativnom stresu od izlaganja suvišnoj svjetlosti, toplini ili kemikalijama, uz nedovoljnu količinu zaštitnih antioksidanata. Užeglost ulja, a ne kolesterol sam po sebi, ono je što pokreće upalnu reakciju koja uzrokuje plak. Odgovarajući tretman trebao bi rješavati pitanje oksidacije umjesto što umjetno manipulira razinom kolesterola.

Osim toga, oksidativni stres na membrani trombocita čini ih previše "ljepljivima", stvarajući preduvjet za probleme sa žilama, bilo da se radi o srčanom udaru, moždanom udaru ili ishemiji ekstremiteta. Dok pojedinci ili skupine zbog određenih genetskih karakteristika mogu biti osjetljivi na oksidativni stres na određenom mjestu ili tkivu, temeljna patologija ostaje oksidativni stres.

Bez temeljitih promjena prehrane i načina života zdravlje stanovništva nastavit će se pogoršavati. Ljudi će postajati žrtve raznih kroničnih degenerativnih bolesti sve dok društvo više ne bude u stanju podmirivati troškove potrebne zdravstvene njege. Trenutna neuravnotežena, devitalizirana, demineralizirana i općenito manjkava nacionalna prehrana dovela je do toga da stanja koja se mogu spriječiti zajednici nanose teške socijalne i ekonomske gubitke.

Procjenjuje se da do 90 posto australske školske djece ne dobiva optimalne količine omega-3, pa se može očekivati da će to utjecati na razvoj mozga i intelektualne funkcije.

Idealan unos omega-3 također je potreban za optimalno funkcioniranje imunološkog sustava. Nedostaci se mogu manifestirati kao alergije, autoimune bolesti i drugi izrazi imunološke disfunkcije. Konopljino sjeme nudi jedinstvenu kombinaciju važnih hranjivih tvari, uključujući uravnotežen omjer omega-3 i omega-6, te impresivan raspon vitamina i minerala.

Konopljino sjeme ima posebno visoku razinu vitamina E, snažnog antioksidanta koji štiti omega-3 od užeglosti. Vitamin E, kojega tako često nedostaje u prehrani prerađenim namirnicama, od presudne je važnosti za zdravlje žila zbog toga što održava elastičnost stjenki krvnih žila. Bjelančevine u konoplji uravnotežene su i lako se apsorbiraju.

Važno je porijeklo:

Konoplja je odlična biljka za oporavak tla jer ima sposobnost vezivanja teških metala, osobito nikla i kadmija iz zemlje, ali s druge strane, ta sposobnost može predstavljati problem kada onečišćena konoplja završi na stolu potrošača ili u kozmetičkim proizvodima. Različite biljke u svojim različitim dijelovima pohranjuju teške metale, a konoplja najveći dio sprema unutar strukture lišća, a u sjemenkama se metali mogu naći tek u tragovima. Stoga prilikom kupovine proizvoda od konoplje treba voditi računa o njezinom porijeklu.

Razlika između konoplje i marihuane

Konoplja i marihuana su različiti oblici iste biljke Cannabis sativa i imaju različit sadržaj kanabinoidnih spojeva. Industrijski uzgajane vrste konoplje za dobivanje vlakana za primjerice tekstilnu industriju ili jestiva konoplja prirodno sadrže u malim količinama ili uopće ne sadrže najzanimljiviji kanabinoidni spoj THC (delta-9-tetrahidrokanabinol) koji ima psihoaktivno djelovanje i čija je upotreba zabranjena.

LJEKOVITE SJEMENKE



Ulje sjemena:

Ulje konoplje je bogato višestruko nezasićenim masnim kiselinama.

Na policama trgovina zdrave hrane nalazi se sve više proizvoda od konoplje poput ulja, brašna i napitaka. Postoji nekoliko oblika konoplje (Cannabis sativa L.), a glavne dvije vrste se uzgajaju za proizvodnju vlakana i ulja. Sjemenke konoplje u usporedbi s ostalim sjemenkama imaju izrazito visok udio lako probavljivih proteina i to na 100 grama čak 35 grama.

Ulje sjemena konoplje je jedno od malih čuda prirode. Od stabljike se može napraviti praktično bilo šta, od najjačeg konopa, preko vrlo trajnog i visokokvalitetnog papira do građevinskih materijala (beton, grede, farba, izolacije itd.). Koristi bi bile ogromne.

Sjajnija koža - ulje konoplje se najčešće koristi u proizvodnji kozmetičkih proizvoda kao što su losioni za kožu, sapuni i balzami za usne. Ovo je prvenstveno zato što ovo ulje prodire u unutrašnje slojeve kože i pospješuje brzi rast stanica za glađu i mekšu kožu. Konoplja je također dobra za čišćenje kožnih nepravilnosti kao što su psorijaza, ekcemi i problemi suhe kože.

Uljem konoplje protiv atopijskog dermatitisa

Ulje konoplje je bogato višestruko nezasićenim masnim kiselinama i to poglavito linolnom masnom kiselinom (55-60 posto), zatim alfa-linolenskom (omega – 3 masnom kiselinom) (17-20 posto), oleinskom masnom kiselinom koja je karakteristična za maslinovo ulje (10-15 posto) i GLA (gama-linolenskom omega – 6 masnom kiselinom, 2-4 posto). Višestruko nezasićene masne kiseline djeluju blagotvorno na zdravlje no vrlo su osjetljive na visoke temperature i kisik, stoga se ulje konoplje preporučuje konzumirati primjerice u salati, jogurtu i drugim hladnim jelima, ako se dodaje u topla jela treba paziti da temperatura jela ne prelazi 100 stupnjeva Celzijevih.



LIST I ULJE



NUSPOJAVE:

Konopljino se vlakno i zrno, za razliku od hašišne ili indijske konoplje, ne mogu zloupotrebljavati za proizvodnju droge zbog niskog sadržaja psihoaktivne komponente (THC). Niska koncentracija THC-a (0,3%) u industrijskoj konoplji omogućava sasvim legalnu upotrebu zrna i ulja konoplje.

Ne postoji niti jedna dokumentirana smrt povezana s predoziranjem marihuanom ili THC-om. Nije dokazano da uzrokuje fizičku ovisnost, pa čak ni kod dugogodišnjih konzumenata. Druga stvar je psihička ovisnost, ali po tom pitanju duhan je opasniji. Čak i lako dostupni alkohol je štetniji od marihuane.



molimo pročitati izjavu