|
TRANSLATOR
Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...] Nastavi dalje...
BOKVICA DODATAK PRIPRAVKA
Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]
Nastavi dalje...
Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene...[...] Nastavi dalje...
LIPA DODATAK PRIPRAVKA
Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...] Nastavi dalje...
KAMILICA DODATAK PRIPRAVKA
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...] Nastavi dalje...
PERŠIN DODATAK PRIPRAVKA
Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]
Nastavi dalje...
CIKORIJA DODATAK PRIPRAVKA
Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]
Nastavi dalje...
PELIN DODATAK PRIPRAVKA
Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]
Nastavi dalje...
Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]
Nastavi dalje...
LUK DODATAK PRIPRAVKA
Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...] Nastavi dalje...
ČEŠNJAK DODATAK PRIPRAVKA
Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...] Nastavi dalje...
LIMUN DODATAK PRIPRAVKA
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]
Nastavi dalje...
|
VILINO SITO
Lat: Carlina acaulis L.
Sinonimi: Carlina caulescens Lam., Carlina chamaeleon Vill., Carlina grandiflora Moench., Carlina subacaulis DC.
Narodni nazivi: Beli trn, bodič, djedovina, kravinac, kravjak, kravojac, kragujac, kraljevac, krmski koren, krovačac, oslobad, prostriljčica, protak, pupavac, rešetka sikavac, veliko sito, vražji stric.
Ono što je u Mongoliji vansemberuu to je kod nas vilinsko sito…
VILINO SITO
Ova uočljiva biljka poznat je i u prirodi dosta rasprostranjena. Dolazi i u našim krajevima na suhim i siromašnim livadama i pašnjacima a i na vrištinama. To je niska, posve uz tlo prilegla trajna biljka s vrlo kratkom stabljikom, s jako rascijepljenim i bodljikavim listovima. Velike, sjajnobijele i zvjezdaste cvjetne glavice razvijaju se pojedinačno.
Opis biljke:
Čim je u izgledu kišovito vrijeme ili gusta magla, srebrno se bijeli i bodljikavi ovojni listovi zatvaraju pa se u to njezino svojstvo predskazanja vremena može pouzdati.
Opis biljke:
Duboki stupasti korijen svinje rado izruju i jedu. Korijen je izvana smeđi, iznutra svjetliji i raspucan, mirisa sladunjava, nalik na miris gljiva, a okusa je oštro aromatičnog.
Koristi se u narodnoj medicini kao:
diuretik, dijaforetik, spazmolitik, holagog, sedativ, tonik.
VILINO SITO
Korijen (Radix Carlinae) koji se kopa rano u proljeće (ožujak, travanj) ili u jesen.
Korijen je sklon plijesnima pa se mora naglo osušiti i čuvati na suhom mjestu. Mesnati i debeli dijelovi cvjetnih glavica mogu služiti i kao hrana.
Ljekovite i djelotvorne tvari:
Utvrđeno je eterično ulje, nadalje inulin, tanin i jedan sirišni enzim.
Biljka se koristi kao sredstvo za izlučivanje vode, čišćenje crijeva i izlučivanje mokraće. Vilino sito upotrebljava se samo u pučkoj medicini i radi sadržaja tanina u korijenu hvaljeno je sredstvo koje tjera vodu, čisti crijeva i pospješuje izlučivanje mokraće Uspješno se koristi kao sredstvo za suzbijanje raznih crijevnih nametnika.
Čaj od korijena koristi se za ispiranje usta te izvana za liječenje teško zacjenjivanje rana i čireva. Ovo brzo otklanja zubobolju i upalu pokosnice. Ovako pripremljeno sredstvo služi i za čišćenje rana. Pomoću čaja korijena, pripremljenog na način da se korijen opari jakim bijelim vinom, liječe se pranjem ili stavljanjem vlažnih i toplih obloga teško zacjeljive rane, duboki čirevi i zlokobni lišaji.
Dobar jaki vinski ocat može se također upotrijebiti za pripremu takvog oparka.
Vrlo cijenjeno sredstvo brdskih stanovnika je tzv. žesta ili tinktura od vilinog sita koja se dobiva na način da se 2-3 korijena stave na močenje kroz 8-10 dana u pola litre dobre rakije.
To je prokušani prirodni lijek kod svih želučanih smetnji, a uzima se 1-2 puta na dan po 1 rakijska čašica.
VILINO SITO
Brdski stanovnici i pastiri peru rane i otvorene čireve domaćih životinja tinkturom ili vinskim oparkom od vilinog sita. Također se daje protiv crijevnih nametnika kod domaćih životinja bilo u obliku čajnog oparka korijena ili razrijeđene tinkture.
Pastiri iskapaju korijen vilina sita na gorskim pašnjacima, suše ga, sitno ga izrežu i pomiješaju sa stočnom hranom, što životinje održava zdravima.
VILINO SITO - DETALJI
Nisu poznate.
|
