BAGREM U CVATU
Bagrem - Agacija
Lat: Robinia pseudocacia l.
Eng: Black locust
D: Gewöhnliche robinie
Fr: Robinier faux-acacia
Obitelj: Fabaceae - Mahunarke
Rod: Robinia
Ostali nazivi: acacija senegal willd, agacija, pukac ili u množini pukci i "cviće ko se ide" ("cvijeće koje se jede") a zabilježeni su i nazivi medar i medica.
Opis:
Visoko drvo koje naraste 20-30 m. Svijetle kore, trnovitih grana i rijetke krošnje. Listovi su neparno perasti, jajasti, cijelog ruba, dugi do30 cm. s 9-21 listića, jajoliki. Bijeli mirišljivi cvjetovi, njih 15-20 koji izbijaju iz pazuha listova, tvore velike viseće grozdove. Plod je duguljasta mahuna plosnatog oblika duga 5-10 cm. i široka 1-2 cm. u kojoj je 4-10 sjemenki sličnih grahu.
Miris i okus:
Cvijet je izrazito mirisan, po bagremu, slatkog okusa.
Vrijeme cvatnje: Svibanj-lipanj
BAGREM - DETALJI
Staništa:
Sadi se na čistinama, nasipima, i drvoredima, živicama i rubovima poljoprivrednih zemljišta te na zemljištima gdje treba spriječiti eroziju tla.
Branje i prerada:
Sabiremo mlade listove u proljeće, cvjetove neposredno prije otvaranja cvijeta. sušenje listova i cvjetova obavlja se na toplom i zračnom mjestu.
Ljekoviti sadržaj:
Cvjetovi sadrže oko 40 mg. vitamina C, eterično ulje, 2 mg. šećera, smolu, tanin, sirinogin, otrovne bjelančevine fasin, robin i benzoaldehid, sjemenke sadrže oko 38 posto bjelančevina, 13 mg. masnog ulja, vlakna, ugljikohidrate, vitamine A, B1, B2, B6, C, magnezij, fosfor, željezo, cink, kalij, natrij, kalcij, a svježe mahune 15 posto bjelančevina, 6 posto masti, 22 posto probavljivih ugljikohidrata, u korijenu ima asparagina.
Toksičnost:
robin, robitin, robinin, fazin itd.. otrovni dijelovi biljke su kora, list, sirovo sjeme.
BAGREM - SJEME (Mahune)
Čaj:
1 čajnu žlicu suhih cvjetova na 2 dcl. vode.
Preliti kipućom vodom, poklopiti i nakon pola sata procijediti, piti 1-3 šalice dnevno.
Po potrebi zasladiti medom te uzeti nekoliko kapi limuna.
Homeopatija:
Homeopatski lijek:
Robinia je izvrsna za liječenje hiperaciditeta, kad je pečenje u želucu intenzivno, te za žgaravicu koja se javlja noću za vrijeme spavanja.
Cvjetovi bagrema u homeopatiji predstavljaju lijek za liječenje migrene, neuralgije živca lica itd.
Kontraindikacije:
Konzumiranje svježih cvjetova može izazvati povraćanje i proljev.
Bagrem
Bagrem pripada obitelji leptirnjača (familiae fabaceae), a koristi se kao antineuralgik, antipiretik, antispazmatik, antiviral, ekspektorant, emetik, holagog, laksativ, narkotik, purgativ i tonikum.
Poznat je i pod imenima akacija, bijeli bagrem, kraljevo drvo i kapinka.
Porijeklom iz Amerike, bagrem se u Europi udomaćio tek u 17. stoljeću, a donio ga je Jean Robin, vrtlar na Francuskom dvoru, po kojemu je bagrem dobio latinski naziv.
Unutarnja kora bagrema rabi se za izazivanje jakog povraćanja i čišćenja crijeva, a kora korijena za liječenje mučnine.
Komadić kore, ako se drži u ustima, liječi zubobolju.
Plod bagrema jak je narkotik.
Od cvjetova bagrema izgrađuje se eterično ulje koje se rabi u kozmetici, a ulje iz sjemenki za tehničku uporabu.
Ljekovito djelovanje:
Zapadna pučka medicina rabi bagrem za liječenje antivirusnih oboljenja, grčeva, kožnih bolesti, probavnih tegoba, za izazivanje povraćanja, za smanjenje visoke temperature, za jače izlučivanje mokraće.
Iz svježih listova cijedi se sok i koristi u liječenju virusnih infekcija.
Najpoznatija i najraširenija uporaba cvjetova bagrema za jelo su pohani cvjetovi te kuhane bagremove mahune koje se priređuju kao i zelene mahune. Mogu se konzervirati ili sušiti.
Od suhih sjemenki bagrema priprema se jelo slično grahu.
Jedu se i pržene sjemenke te melju za kavu. Od suhih sjemenki dobiva se brašno gorka okusa što mu daje ulje. Iz sjemenki stoga najprije treba odstraniti ulje.
Za uporabu se miješaju s drugim brašnom.
U pučkoj medicini osušeni cvjetovi bagrema koriste se:
- za iskašljavanje, protiv grčeva u trbuhu, za lakše pražnjenje crijeva i mokrenje, za skidanje visoke tjelesne temperature, u liječenju tumora, za liječenje prehlade, gripe, upalnih stanja dišnih putova te bolesti srca i za jače izlučivanje žuči.
- Kuhani cvjetovi dobri su kao hrana u liječenju bolesti oka, a svježe ili suhe kuhane mahune djeluju purgativno.
BAGREM - ČAJ
Bagremov med:
Bagremov med izrazito je svijetle žute boje, blaga ugodna mirisa i okusa, lagan i ukusan, preporučuje se djeci i rekonvalescentima. Zbog svojih osobina ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Pomaže kod nesanice, umiruje previše nadraženi živčani sustav i otklanja posljedice nagomilanog stresa.
Mjesecima ostaje u tekućem stanju i vrlo sporo kristalizira, zato što u sastavu sadrži više fruktoze od glukoze. Same pčele dobro i uspješno prezimuju, ako im se osigura zimovanje na bagremovu medu. Preporuča se uzimanje s čajem od kamilice, jer se tako pojačava djelovanje meda i čaja. Također je preporučljivo uzimanje navečer prije spavanja. Jakih i obilnih bagremovih paša za pčele nalazimo gotovo u svim kopnenim krajevima Hrvatske u kojima je nekad sađen ili se proširio prirodnim putem kao vrlo prilagodljiva biljka.
Na bagremu nije otrovan samo cvijet. Ta što je bagrem otrovan možda je bilo presudno za sprječavanje njegovog širenja izvan naseljenog područja. Naime, životinje su se mogle otrovati ako bi jele bagremovu koru ili listove. No, ljudi su za jelo koristili samo bagremovo cvijeće, a ono nije otrovno. Tamo gdje ima bagrema ima i bagremovog meda, a bagremov med se od davnina smatra ljekovitim. Poznato je da se u nekim zemljama bagremov med koristi kao sredstvo za smirenje i za liječenje nesanice
BAGREM - VARIJACIJE
Bagremov cvijet:
Cvijeće bagrema se bralo u vrijeme kada se počelo razvijati iz pupova jer je tada bilo sočno i vrlo slatko. Već nekoliko dana nakon cvata, cvijeće bagrema postaje oporo i gorko. Cvijeće bagrema se jelo u velikim količinama i na različite načine. Najčešće se jelo sirovo, svježe, odmah nakon branja. Od bagremovog cvijeća se radila salata ili je bagremovo cvijeće bilo dodatak miješanim salatama. Na nekim dijelovima Hrvatske bagremovo cvijeće se pohalo. Za pohanje se najčešće odvajalo cvjetove od stabljike, stavljalo ih se u vodu, zatim bi se dobro procijedilo, zgnječilo rukama u kuglice ili u plošne oblike i pohalo. Bagremovo cvijeće se koristilo i kao dodatak prženim jajima.
Marmelada od cvijetova bagrema:
Sastojci: cca 200 g cvijeta od akacije (bagrema) koji su tek procvali -cca 30 do 40 grozdova cvijeta
100 g šećera
1/2 jabuke
250 ml vode
Priprema:
Uberite cvijetove akacije (kad procvatu, mladi snježno bijeli pupoljci). Pažljivo ih protresite tako da odstranite bube ako ih ima. Operite u vodi cvijetove ako su prašnjavi.
Pažljivo odvojite cvijetove (samo bijeli dio) od stabljike – istrgnite ih (vidi sliku). Ako je bilo potrebno oprati cvijetove ostavite ih da se ocijede od viška vode.
Ogulite jabuku. Nasjeckajte polovicu jabuke na komade i stavite je kuhati u 150 ml vode. Kuhajte dok voda gotovo ne ispari, a jabuka ne postane kašasta.
U drugu posudu stavite 100 gr šećera i 100 ml vode i zakuhajte da dobijete šećerni sirup. Zatim dodajte cvijetove akacije i kašicu od jabuke. Sve dobro izmješajte. Kuhajte 5 minuta. Skinite s vratre i usitnite štapnim mikserom dok ne dobijete kompaktnu smjesu. Kuhajte još 10ak minuta da višak vode ne ispari ili dok ne dobijete željenu gustoću marmelade.
Dobit ćete malu količinu marmelade…pola male teglice , ali dovoljnu za dodatak nekom laganom desertu. Za lakše odvajanje cvijetića od peteljki neka vam posluži mali trik; prstima brzo povucite cvijetiće tako da vam peteljke ostanu u drugoj ruci.
Osobno jako volim bagrem, bilo pohani ili čaj, a marmeladu posebno. Oduševila je mene i sve koji su je probali.
BAGREM - SUŠENJE
Toksičnost:
Svi dijelovi bagrema su otrovni, osim cvjetova. Kora je posebno otrovna. Posebno je otrovan za konje. Ako konj pojede dijelove bagrema, nakon sat vremena, javljaju se simptomi proljeva, slabosti, srčane aritmije, abdomenalni bolovi i depresija. Potrebno je hitno pozvati veterinara.