TRANSLATOR

















KOMORAČ

cvijet
Komorač (foeniculum vulgare mill.).eng: fennel, d: der fenchel, Fr: le fenouit commun. Obitelj: apiaceae (umbelliferae) - štitarke. Ostali nazivi: koromač, morač, slatki kopar, janež, divlja mirođija. Podrijetlo: Komorač je jedna od najstarijih poznatih ljekovitih biljaka što su ih koristili stari Egipćani, Rimljani i Grci. Stanište: Raste na poljima, i neobrađenimlivadama, u vinogradima, na kamenjarima, a uzgaja se u vrtovima i na poljima. Komorač potiče iz Sredozemlja, a dosta se uzgaja i diljem svijeta, uglavnom u Toplijim krajevima Europe i Azije te Africi i Južnoj Americi. Raste po kamenjarima Hrvatskoga Primorja, Dalmacije i Makedonije. U nas ga najviše ima u primorskim krajevima i na otocima. Komorač se danas cijeni kao mirodija za pripremanje kolača i kruha. Zrnca komorača, a još češće mljeveni komorač, miješaju se s brašnom tako da pecivo dobiva izvrstan okus. Komorač se pored toga stavlja u juhe, umake, variva i konzervirano povrće. Svježi, nježni listići komorača, kao i svježi korijen, nasjeckaju se u salate....[...]

Nastavi dalje...


KIM

cvijet
Kim (carum carvi l.). Porodica: umbelliferae (apiaceae) - štitarke. Eng: caraway. D: kummel. fr: le carvi. Drugi nazivi: divlji kim, kumen, kumin. Egipčani ga nazivaju; tapnen. Stari Rimljani: cuminum. A Grci: kyminon. Povijest i pučka medicina: Kim se odavno koristi kao začin i ljekovito sredstvo. Najčešće u pripravcima protiv nadimanja, bolova u trbuhu, ujeda otrovnih životinja, kao oblog kod krvarenja iz nosa, za pospješivanje izlučivanja želučane kiseline i majčina mlijeka te kod kašlja. Sa šećerom i drugim začinima pripravljao se liker od kima. Stari Grci dodavali su ga svim lijekovima kako bi ubrzali njihovo djelovanje.

Droga: carvi fructus - plod kima. Plodovi kima koriste se u različitim ljekovitim pripravcima, a iz njih se dobiva i ljekovito eterično ulje koje se koristi kao djelatna tvar u mnogim farmaceutskim pripravcima. Kao biljka za probavni sustav, kim je doista blagotvoran. Djeluje kao stomahik, stimulirajući lučenje probavnih enzima. Prednost mu je što nije gorak, kao što je slučaj kod drugih biljaka koje se koriste u tu namjenu, poput gorkog pelina ili kičice. Zanimljivo, istodobno ima sposobnost opuštanja glatkog mišićja probavnog sustava, ali i poticanja njegove normalne peristaltike (gibanje). Na taj način sprječava bolne grčeve probavnog sustava, a olakšava proces probave.

Kim je jedna od najdjelotvornijih biljaka karminativnog djelovanja, što znači da djeluje kod nadutosti....[...]

Nastavi dalje...


ANIS

anis

Plodovi koji se sabiru dvaput u sezoni moraju se očistiti od peteljki i odmah sušiti jer inače pocrne. Korijen se vadi u jesen. Poslije čišćenja korijena od zemlje, reže se na kockice ili rezance te suši na toplom prozračnom mjestu. Iz sjemena se destilacijom dobiva anisovo ulje (oleum anisi). Anis je podrijetlom iz Egipta. Ljekovito djelovanje anisa možda je najbolje opisano u starim zapisima: "ako golubinjak namažemo uljem anisa golubovi će ga sigurno prihvatiti jer obožavaju njegov miris." Sjeme anisa sadrži 1-5 % eteričnog ulja, bjelančevina i šećera do 20 %, masnih ulja do 10 %. željeza; ulje anisa sadrži i do 90 % anetola, zatim metilhavikola, aldehida, estragola, anisove kiseline, anis ketona i anisovog alkohola. U kućanstvu se anis upotrebljava kao začin za razne kolače i razne vrste kruha, te su poznati anisovi kolačići, pereci, prepečenac, kifle, kruh itd.

Ljekoviti dio biljke: plod

Anis je afrodizijak, antispazmatik, aromatik, antidepresiv, diuretik, dispeptik, ekspektorant, holagog, holeretik, galaktagog, karminativ, mikotik, pektoral, sekretolik, stimulans, tonik i vermifug.[...]

Nastavi dalje...


KLINČIĆ

cvijet
Klinčići su zapravo nezreli, neotvoreni cvjetni pupoljci zimzelenog tropskog drveta iz porodice mirta, koji su ružičasti dok su svježi, a sušenjem mijenjaju boju u bakreno smeđu. Dok su svježi ružičasti su, a osušeni mijenjaju boju u hrđavo-smeđu. Duljine su 12 - 16 mm i nalikuju čavlićima (na lat. se i naziva clavus, što znači čavao). Stabljike završavaju istaknutim četverodijelnim cvjetnim pupovima. Miris im je topao, opor i aromatičan, a okus slatkasto-trpak i vrlo jak.

Klinčićevac ili klinčić (Syzygium aromaticum) je malo do srednje visoko, osjetljivo zimzeleno drvo iz tropskih krajeva. Pripada porodici mirta (Mirtaceae), a potječe iz sjevernih Molučkih otoka.

Uspijeva samo u tropskoj morskoj klimi pa se danas uzgaja u Indoneziji, Tanzaniji, Madagaskaru, Šri Lanki i Maleziji.

Drvo klinčićevca ima krošnju u obliku piramide te velike, kožaste i sjajne, jajolike listove koji se javljaju u parovima. Listovi su vrlo aromatični, a ugodan miris imaju i grančice i sitni zvonoliki crveni cvjetovi koji se javljaju u gustim nakupinma u dva razdoblja tijekom vegetacije. Još ružičasti cvjetni pupoljci beru se ručno ili tresu bambusovim štapovima, a zatim se suše na suncu. Nakon sušenja, pupoljci su crvenkastosmeđe boje i nalik čavliću, a pod nazivom klinčić upotrebljavaju se kao začin. Naziv mu dolazi od latinske riječi clavus što znači čavao.

Njegove izuzetno ljekovite tvari koje sadrži ( eugenol, cariofilen, tanin i dr.) imaju jaka anti-mikrobna svojstva te ubijaju sićušne parazite, njihova jajašca i ličinke.

Čudesna svojstva klinčića odavna su poznata liječnicima diljem svijeta pa se od davnina koristi kao lijek kod problema sa probavom te za uništavanje parazita i protiv gljivičnih infekcija. [...]

Nastavi dalje...


KOPAR

cvijet

Mljeveni plodovi kopra u mlincu za kavu uzimali su se kao začin kod svih dijetalnih jela 3 puta na dan na vrhu noža. Miriše ugodno i aromatično i vrlo je sličan komoraču. Kopar je u svojoj dugovječnoj povijesti u narodu izgradio svoju mitsku povijest s legendom o čarobnoj moći a u kuhinjama domaćica sve do današnjeg dana ostao je ljekovita i začinska biljka, čije lišće se koristi kod kiseljenja krastavaca, kod zelenih salata, salate od krumpira i graha, te raznim jelima (variva, juhe, umaci). Bolesti bubrega i urinarnih puteva, digestivnih bolesti, glavobolje, gluhoće, grčeva, gušterače - (za bolji rad), kašlja, nesanice, neuroze, nadutost, skleroze, srčane aritmije zajedno sa komoračem, tumora, varikoznih vena, zatvora, za jače lučenje mlijeka, želučanih bolesti, žutice, izgubljenog apetita, lošeg zadaha iz usta.

U kuhinji kao začin, za pripremu osvježavajućeg čaja, te za ubode insekata.

Eterično ulje kopra rabe kao insekticid.

Tinkturu kopra od sjemena rabe kod gripe, grčeva te poremećaja probave.

Ljekovito djelovanje kopra u pučkoj medicini se dosta razvilo tako da su njegova svojstva nadopunjavali i s ostalim ljekovitim sredstvima kao što su med koji se dodavao čaju od kopra za liječenje plućnih oboljenja.

Zatim vino u kojemu se močio ili kuhao plod kopra za umirenje živaca a ako se popilo prije spavanja kod raznih nesanica. - Ženama je poznato poticajno djelovanje na mliječne žlijezde, poželjno kod dojilja. - Za izazivanje mjesečnog ciklusa. - Kod grčeva koji se javljaju kod dojenčadi jer umiruje i otklanja ih..

O kopru postoji niz starih izreka koje dosta govore o njegovoj moći, onima, koje noću muče strašni snovi, koji nemirno spavaju, hrču ili u polusnu skaču iz kreveta, treba pod glavu staviti svežanj lišća od kopra, bio je jedan od uobičajenih savjeta.[...]

Nastavi dalje...


MASLINA

cvijet

Priča o maslinovu listu kreće od drevnih Egipćana koji su ga upotrebljavali prilikom mumificiranja faraona.

Poslije se otkrilo da pomaže u liječenju malarije i gripe te ima dobra svojstva u borbi protiv različitih infekcija i bolesnih stanja.

Spominje se u Bibliji, opisana je u djelima drevne egipatske civilizacije, a veliku ulogu imala je i u grčkoj mitologiji, gdje se spominje da je maslina nastala kada je božica Atena u nadmetanju s Posejdonom bacila kap vode na klisuru, na kojoj je potom izrasla maslina.

Od antičkih vremena maslinovo drvo osiguravalo je hranu, koristilo se za ogrjev i građu, a plod se koristio u liječenju mnogih bolesti. Smatrana je simbolom mira i mudrosti.

Maslinovim uljem kao zaštitom od sunca već stoljećima se služe ribari, a posljednja istraživanja govore o njegovim ljekovitim svojstvima u slučaju opeklina od sunca. [...]

Nastavi dalje...


MAGNEZIJ

cvijet

Opće je poznato da je magnezij esencijalni sastojak čovječeg i životinjskog organizma te da je potreban za aktivnost oko 300 različitih enzima. Zbog toga, sa pravom se može reći da život bez magnezija ne bi bio moguć, tako da magnezij spada među najznačajnije minerale našeg vremena. Dodatna suplementacija prehrane magnezijem stoga se preporučuje kod prevencije srčanih oboljenja i ateroskleroze, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, živčane napetosti, razdražljivosti i nemira, poremećaja spavanja, trudnoće i dojenja te za prevenciju migrene. .[...]

Nastavi dalje...


CINK

cvijet

Cink je esencijalni mineral koji nalazimo u gotovo svakoj stanici našeg tijela. Smatra se da je količina cinka u tijelu odrasle osobe oko 2 g. Najveću količinu cinka u tijelu nalazimo u retini i muškim reproduktivnim organima, dok ga u znatnoj mjeri nalazimo i u kostima i mišićima. Apsorpcija mu je loša, a glavni dio cinka apsorbira se u jejunumu, tj. u tankom crijevu. Cink sudjeluje u aktivnosti gotovo stotinu enzima, tvari koje omogućavaju odvijanje biokemijskih reakcija u našem tijelu. Cink utječe na osjećaj okusa i na tek. Elementi okusa nalaze se u slini i strukturna su tvar epitelnih stanica sluznice usne šupljine.. Najčešći su simptomi nedostatka cinka suha i ogrubjela koža, beživotna kosa, krhkost i bijele mrlje na noktima, oslabljeni osjeti okusa i mirisa, gubitak teka i tjelesne težine, smanjena prilagodljivost očiju na mrak, proljev, česte infekcije, otežano zacjeljivanje rana, kožne iritacije i poremećaji poput dermatitisa i akni... Mogući su i poremećaji rasta i razvoja, koncentracije i pamćenja, imuniteta i izmjene tvari te impotencija i neplodnost..[...]

Nastavi dalje...


AVOKADO

ULJE AVOKADA

Latinski naziv: Persea gratissima Oil

Ulje avokada

Naziv dolazi od grčke riječi "Persea" – stablo i latinske riječi "Gratissima" – vrlo ugodno, zadovoljavajuće.

Ime "Avokado" potječe od španjolske riječi "aguecate" koja pak vuče korijen iz starog aztečkog naziva "ahuacatl" što znači testis (zbog oblika ploda).

Ulje koja se ne smije piti (uzimati oralno)!

Avokado potječe iz tropskih i subtropskih područja Južne i Sjeverne Amerike. U 15.st. otkrili su ga španjolski osvajači te se od tada do danas biljka raširila diljem svijeta. Tako se avokado danas uzgaja u Španjolskoj, srednjoj i južnoj Africi, Indoneziji, Sjedinjenim Državama, Kini i Izraelu.

Največi proizvođač avokada je Meksiko sa više od milijun tona godišnje.

Najkvalitetnija biljna ulja avokada dobijaju se hladnim prešanjem cijelog ploda.

Zbog visokog sadžaja vrijednih masnih kiselina u mesu ploda i koštici prešaju se čitavi plodovi, a ne samo sjemenke.

Zbog toga ulje avokada ima blago zelenkastu boju i blagi miris.

Najčešće se ovako dobijeno ulje koristi u kozmetici, kao visokokvalitetno začinsko ulje za salate te u njezi kose i preparatima za sunčanje.

Danas je avokado neizostavan dio vegetarijanske prehrane. Zbog visokog sadržaja masti i proteina koristi se kao svojevrsni nadomjestak mesnim namirnicama.

Ipak, možda je najznačajnija suvremena primjena avokadova ulja u kozmetici i farmaciji. Zbog svojeg jedinstvenog sastava i svojstava ulje avokada postalo je dragocijeni sastojak u brojnim kozmetičkim preparatima, dodacima prehrani pa i lijekovima.

Nije toksično, ali nije ulje koje se uzima oralnim putem.

Riječ je o tipično kozmetičkom ulju bogatom fitosterolima, omekšava kožu, dobro se upija, ali nema razlog za primjenu "iznutra", za razliku od ploda avokada koji se koristi u kulinarstvu i vrlo je zdrava namirnica.



ULJE AVOKADA



Ulje avokada za njeku kože

Ulje avokada ima izvanredne sposobnosti regeneracije i pomlađivanja zbog visokih koncentracija esencijalnih masnih kiselina koje sprečavaju isušivanje i održavaju elastičnost kože.

U kožu prodire dublje od svih biljnih ulja i aktivne sastojke nosi do unutrašnjih slojeva dermisa. Njegova antibakterijska i zacjeljujuca svojstva čine ga idealnom bazom za kozmetičke tretmane rana, akni, dermatitisa i sl.

Ublažava svrab koji se pojavljuje kod ekcema i psorijaze.

Ulje avokada usporava pojavu znakova starenja jer podstiče metabolizam kolagena, povećava njegovu topivost u dermisu, a visoki sadržaj vitamina E pomaže u neutralizovanju slobodnih radikala.

Od svih biljnih ulja pokazao se kao najefikasnije sredstvo za zaštitu od sunca, štiti od pjegica nastalih od sunca i opeklina.

Zbog lecitina i fitosterola kojim je bogato, koristi se u kozmetičkim preparatima.

Sadrži vitamine A, B1, B2, D, E, pantotenicnu kiselinu, proteine, lecitin, masne kiseline. Vlaži i omekšava kožu, pogotovo suhu i zrelu, sprječava prevremeno starenje kože (djeluje protiv bora). Velika moć penetracije.

Hranljivo za suhu i dehidriranu kožu.

Korisno kod ekcema, solarnih keratoza, poboljšava elastičnost kože.

Koristi se kao 10% rastvor.

Ulje avokada u kozmetici

Ljekovita ulja već su dugo prisutna kao sastavni dio raznih krema i maski pomoću kojih koža izgleda svježe i podatno.

Neka od njih se mogu koristiti na razne načine, bilo oralno ili kao sastojak određene kreme, dok su neka predviđena samo za oralnu, ili primjenu gdje se ne unose direktno u organizam.

ULJE AVOKADA



Ulje avokada u kozmetici

Ulje avokada tamnozelene je boje i blagog mirisa. Pored fitosterolima, obiluje esencijalnim masnim kiselinama, beta-karotenom i vitaminom E. Prvenstveno je namijenjeno zreloj te suhoj i dehidriranoj koži.

Odlično je sredstvo za uklanjanje strija, tretiranje ožiljaka i općenito za regeneraciju kože.

Avokado dolazi iz tropskih i subtropskih područja Južne i Sjeverne Amerike. Odkada su ga otkrili Španjolski istraživači Avokado se velikom brzinom počeo širiti svijetom, a zahvaljujući tome mi danas možemo kod svoje kuće napraviti domaći preparat i rješiti se problema s kožom.

Najkvalitetnija biljna ulja avokada dobijaju se hladnim prešanjem cijelog ploda. Zbog visokog sadžaja vrijednih masnih kiselina u pulpi ploda i koštici prešaju se čitavi plodovi, a ne samo sjemenke.

Zbog toga ulje avokada ima blago zelenkastu boju i blagi miris.

U kozmetici je poznato svojstvo hladno prešanog ulja avokada da omekšava kožu te pomaže prijenosu aktivnih supstanci u dublje slojeve kože.

Ima izrazito visok postotak penetracije u kožu.

Za razliku od drugih ulja, avokadovo nije u klasičnom smislu masno i teško, već lagano zbog čega se jednako tako fino upija.

No bez obzira na to i dalje je dovoljno učinkovito da se nosi s problemom suhe kose ili kože, kao i one s borama.

A zbog svog blagog hidratizirajućeg učinka jednako je pogodan i za osjetljivu kožu sklonu alergijama, iritacijama ili oštećenu od sunca.

Budući da se u kožu upija relativno brzo prodirući u njezine dublje slojeve s uspjehom zadržava kolagen, njegova uporaba u borbi protiv bora ili strija gotovo je neizostavna, a svakodnevno nanošenje nekoliko kapi poboljšat će čvrstoću i elastičnost kože, ostavljajući je glatkom i mladenački sjajnom.

Kozmetička svojstva:

– stabilizira emulzije ulja u vodi avokado

– održava kožu vlažnom i glatkom

– vrhunsko nosivo (bazno) ulje

– pomaže zacijeljivanje i spriječava iritaciju

– najbolje ulje za tretman kože izložene suncu

– prirodni baktericid

– izvrsno za tretman vlasišta i kose

– jedno od najboljih ulja za tretman bora i zrele kože općenito

– najnovija saznanja pokazuju kako ulje avokada ubrzava sintezu kolagena u vezivnim tkivima

Sastav hladno prešanog ulja avokada (masne kiseline u %)

Laurinska kiselina < 0,5 %

Miristinska kiselina < 1,0 %

Palmitinska kiselina 4 – 10 %

Palmitoleinska kis. 0.1 – 2 %

Margarinska kiselina < 0.1 %

Margaroleinska kis. < 0.1 %

Stearinska kiselina 0.5 – 3 %

Oleinska kiselina 60 – 80 %

Linolenska kiselina 10 – 20 %

Alfa – linolenska kis. < 1.0 %

Arahidonska kiselina < 0.5 %

Eikosanična kiselina < 0.5 %

Behenična kiselina < 0.5 %

Eurinska kiselina U tragovima

Ulje avokada odlično je i za kosu

ENERGETSKA VRIJEDNOST = 160 kcal ( 670 kJ )

Ulje avokada odlično je i za kosu, a osim što olakšava raščešljavanje, daje punoću i sjaj te čuva vrhove od pucanja.

S obzirom da spada u skupinu baznih ulja, masažu ovom zelenkastom tekućinom možete začiniti dodajući mu par kapi eteričnih ulja koji vam osobno odgovaraju.

Na sličan način možete ga koristiti i u njezi kose. Ravnomjerno ga nanesite uz pomoć češlja, a zatim kosu omotajte na pola sata do sat vremena u topli ručnik koji će pospješiti djelovanje. Riješit ćete tako problem suhog, perutavog vlasišta, ali i sva ona oku nevidljiva oštećenja vlasi prouzročenih bojanjem, vrućim zrakom sušila ili sunca.

Zahvaljujući svom jedinstvenom djelovanju, avokado je postao nezamjenjiv u raznim preparatima.

Ako imate vremena pokušajte napraviti kremu od avokada:

Zagrijte oko 80 ml ružine vodice i otopite jednu manju žlicu meda. Dodajte 10 g mlijeka u prahu i 10 ml ulja badema i avokada. Stavite u tamnu bočicu i protresite. Držite u hladnjaku te dva puta na dan umasirajte lice, vrat i dekolte. Uzmite vatu i uklonite višak masnoće.

ULJE AVOKADA



Zanimljivost:

Za veliki broj životinja avokado je iznimno otrovna biljka dok se kod ljudi toksični učinci vežu isključivo uz hipersenzitivne ljude i alergičare.

Avokado je otrovan za pse, mačke, goveda, ovce i koze, veliki broj ptica pa čak i za ribe!

No posebno su osjetljivi konji kojima je konzumacija i vrlo male doze kore, lista ili ploda avokada dovoljna za teška oštećenja srca, jetre i probavnog trakta te nerijetko završava smrću.

Ovakovo se djelovanje priprisuje Persinu, toksičnom derivatu masnih kiselina koji u visokim dozama izaziva iritaciju probavnog trakta, proljev, povraćanje, respiratorni šok i nakupljanje vode u osrčju. Budući da je persin praktički neškodljiv za ljude, na temelju avokadove toksičnosti za životinje nikla je tzv. teorija koevolucije.

Naime, pretpostavlja se da je avokado evolucijski usklađena biljka za suživot sa velikim sisavcima koji su se hranili plodovima avokada.

U njihovom probavnom traktu sjemenke su sazrijevale te su ih životinje raznosile putem stolice iz kojeg bi sjemenke bile spremne za klijanje.

Pretpostavlja se da su veliki sisavci zaduženi za pomoć u razmnožavanju avokada pripadali porodici Gomphotera ili praslonova, izumrlih prije 5 milijuna godina.

Avokado je bio otrovan za manje vrste koje nisu mogle progutati njegove velike sjemenke, no za velike sisavce bio je ukusna i hranjiva namirnica.

Budući da u tropskim Amerikama takvih životinja više nema, vrlo je izvjesno da je avokado bio spreman za izumiranje.

Broj stabala povećao se tek kada su ljudi otkrili sve njegove blagodati u 15. st. te započeli kultivirani uzgoj u različitim krajevima svijeta.

Bezbojno ulje iscijeđeno iz koštica avokada, a ponekad i iz oštećenih plodova. Ima blagi okus anisa i koristi se uglavnom u Sjevernoj Americi.

NUSPOJAVE:

Iako se ne radi o toksičnom sastojku, ulje avokada se ne pije.

molimo pročitati izjavu