PISTACIJA
PISTACIJA
Latinski naziv: Pistacia vera L.
Engleski: Pistachio
Sinonim: Pistaćo, pistacija, pistacij, pistacijo
Pripada obitelji: Anacardiaceae
Opis biljke:
Pistacio je grmolika voćna vrsta. Može dosegnuti visinu do 10 m i listove duge od 10-20 cm, te imati životni vijek od 100 godina.
U konvencionalnoj se proizvodnji teži nižim uzgojnim oblicima radi lakše berbe, a najbolji se rod ploda može očekivati u dvadesetoj godini.
Kora drveta je sivkasta, listovi su tamnozeleni, neparno perasti.
Mlađe su grane smeđe boje.
Na jednoj se peteljci nalazi tri do pet ovalih listova.
Cvjetovi su sitni, smješteni u metličaste cvatove, a cvjetanje se odvija tijekom ožujka, prije listanja.
Korijen je razgranat i može prodrijeti u tlo i do 7 metara.
Plod pistacija je koštunica, duga 1 do 2 cm i široka 2 cm.
Obavijen je kopulom bež boje koja lagano puca tijekom sazrijevanja ploda.
U koštunici je smještena jestiva zelenkasta sjemenka.
Prirodno stanište drveta pistacije je jugozapadna Azija, Iran, Sirija, Afganistan, ali rastu i u južnoj Francuskoj, Grčkoj i Španjolskoj.
Postoji nekoliko vrsta, a stabla se dijele na muška i ženska.
Nutritivni profil pistacija pak je posebno raznovrstan i bogat.
PISTACIJA - DETALJI
Povijest:
Ljudi su se hranili pistacijom još u doba paleolitika.
Pistacija se upotrebljava u sladoledu i u nekim drugim slasticama.
Pistacio je drvenasta kultura koja pripada porodici rujevki (Anacardiaceae). Radi se o listopadnoj kulturi, uz iznimku jedne zimzelene sorte.
Potječe iz jugozapadne Azije, odakle se raširila po cijelome svijetu. Pistacio zadržava grmoliku formu ili formu niskog drveta, a prilagođen je toplijim uvjetima klime te se na našim prostorima uzgaja u primorju.
U Dalmaciji rastu dvije vrste roda Pistacia: Pistacia terebinthus i Pistacia lentiscus. Hrvatska ih, naravno, uvozi, dok je najveći proizvođač te autohtonu biljke istočnog Mediterana SAD.
Biblijske biljke proširile su se po svijetu, ali, šteta što mi sadimo egzote, a svoje mediteranske biljke zapuštamo i zaboravljamo.
Prema arheološkim nalazima pistacio se uzgajao već prije 9.000 godina, što ukazuje na njegovu veliku gospodarsku korist.
Pistacija je vjerojatno dobila ime po perzijskom kralju Pestehu.
Pojam pistacija seže od starogrčkih pojmova pistákion i pistáke, preko latinskog pojma pistacium pa do naziva pistacchio u srednjovjekovnoj Italiji.
Povijest pistacija odražava njihov kraljevski karakter, izdržljivost i ponos.
Neki povijesni izvori govore da su bili omiljena delicija kraljice od Sabe, koja bi zaplijenila sve količine pistacija od azijskih trgovaca za sebe i svoj dvor.
Stablo pistacija u Europu (osobito u Italiju) stiglo je iz Sirije u vrijeme vladavine Tiberija na početku 1. stoljeća nakon čega se proširila i u druge zemlje južne Europe, ponajprije u Grčku.
Energetska i nutritivna vrijednost:
Pistacije sadrže oko 15-20% proteina i oko 50-70% masti.
One u sebi imaju dobru razinu tiamina, niacina, folne kiseline, ali zato malo vitamina A (28 mikrograma). Uz to imaju vitamin C (5 miligrama), kao i folata - važnih za njegovu apsorpciju, te brojne aminokiseline.
Udio kalija i željeza u pistacijama je razmjerno visok, dok je sadržaj natrija nizak.
Fosfor (490 miligrama), magnezij (121 miligram) te kalcij (107 miligrama) i čak (1.025 miligrama) kalija (bitnog za čišćenje organizma) su također prisutni u zamjetnim vrijednostima, dok su cink, bakar i mangan prisutni u skromni razinama (u 100 grama pistacije - 5 miligrama).
Fitonutrijenti koji se nalaze u pistacijama su beta-karoten, beta-sitosterol, cyanidin, pektin, te stigmasterol.
Pistacija sadrži 50% masnog ulja, 20% bjelančevina, 20% ugljikohidrata, 2% vlakna, kalija, kalcija, magnezija i željeza.
Pistacija je izuzetno kalorična - 557 kcal, odnosno 2.332 kJ u 100 grama, pošto su prilično masne (44,4 miligrama masti), ali i bogate ugljikohidratima (27,97 miligrama), te sadrže i bjelančevine (20,61 miligrama) i dijetalna vlakna (10,3 miligrama) preporuka je onima koji čuvaju liniju ili su na nekoj dijeti.
PISTACIJA - CVAT
Zdravstvene blagodati:
Znanstvenici sa Sveučilišta u Torontu predstavili su nedavno na konferenciji Experimental Biology 2009 u New Orelansu nova saznanja o dobrobitima konzumacije pistacija.
"Naša je studija otkrila da strategije kao što su kombiniranje pistacija s obrokom smanjuju šećer u krvi nakon jela, što rezultira manjim rizikom od razvijanja dijabetesa tipa 2 i koronarnih bolesti", rekao je dr. Cyril WC Kendlall.
Zdravlje srca
Pistacije dokazano smanjuju LDL ili loš kolesterol i povećavaju HDL ili dobar kolesterol, nakon vrlo kratkog razdoblja konzumiranja. Bogate su antioksidansima, poput vitamina A i vitamina E. Također se bore protiv upale, štite krvne žile i smanjuju rizik od srčanih bolesti. Čak i vrlo malo uzimanje ovih orašastih plodova povećava razine luteina.
Sprečava razvoj dijabetesa
Konzumiranje pistacije može spriječiti razvoj dijabetesa tipa 2. To je zato što je 60 posto preporučene dnevne vrijednosti minerala fosfora sadržano u jednoj šalici pistacija. Ne samo da fosfor razbija proteine u aminokiseline, također pomaže u toleranciji glukoze.
Zdrava krv
Pistacije su bogat izvor vitamina B1 i B6, koji su neophodni za proizvodnju hemoglobina, proteina odgovornog za dovođenje kisika do stanica i važni za ispravan rad nervnog sistema te fosforom koji je ključan za zdrave zube i kosti.
Zdrav živčani sustav
Vitamin B6, kojim pistacije obiluju, ima utjecaj i na živčani sustav. Vitamin B6 ima ključnu ulogu u stvaranju mijelina, izolacijske ovojnice oko živčanih vlakana koje omogućavaju optimalno slanje poruka između živaca. Također pridonosi sintezi serotonina, adrenalina i melatonina te aminokiselina koje smiruju prijenos živčanih impulsa kroz živčani sustav. Drugim riječima, želite li živačni sustav u tip-top formi, jedite pistacije.
Zdrave oči
Pistacija sadrži dvije karotenoide kojih nema u većini ostalih orašastih plodova, lutein i zeaksantin. Oni djeluju kao zaštitni antioksidansi braneći tkivo od slobodnih radikala. Povezani su sa smanjenim rizikom od razvoja senilne makularne degeneracije, koja je vodeći uzrok oštećenjima vida i stečene sljepoće.
Jača imunološki sustav
Vitamin B6 važan je i za imunološki sustav. Vitamin B6 pomaže i u održavanju zdravlja limfoidnih žlijezda, kao što su timus, slezena i limfni čvorovi, osiguravajući proizvodnju bijelih krvnih stanica koje štite organizam od infekcija.
Da pistacije povećavaju seksualnu moć muškaraca pokazala je jedna studija tokom koje je dokazano kako svakodnevni unos povećava seksualnu moć muškaraca za čak 51 posto za što su odgovorne esencijalne masne kiseline.
Zeleni plod skriven ispod tvrde, uvijek napola otvorene ljuske u sebi krije prave male tajne za naše zdravlje zbog čega bi ga trebalo uvrstiti u svakodnevnu prehranu. One naime pomažu kod proizvodnje seksualnih hormona i povećavaju dotok krvi u genitalije.
Sjajna koža
Pistacije su sjajan izvor vitamina E, moćnog antioksidansa topivog u masnoći, neophodnog za održavanje integriteta stanične membrane i često preporučivanog za zdravu i lijepu kožu. Vitaimn E čini sjajan posao štiteći kožu od UV zračenja, pružajući obranu od starenja i raka kože. Pet do deset pistacija dnevno preporučuju se u borbi protiv bora.
Dodatni proteini
U usporedbi s ostalim orašastim plodovima, pistacije sadrže veću količinu preoteina. Sadržaj masnoća u pistacijama su također najniži u odnosu na ostale orašaste plodove.
Manje kalorija od ostalih oraščića
Pistacije imaju malo kalorija u usporedbi s ostalim orašastim voćem – porcija od 30 grama ima 160 kalorija. Uzmimo za usporedbu bademe – to znači da možete pojesti dosta više pistacija za isti kalorijski iznos – 49 pistacija je jednako samo 23 badema.
PISTACIJA - MLADI PLODOVI
Bogate antioksidansima:
Orašasto voće je nutricionistički veoma važno. Pistacije, orasi, bademi... Svi su oni jako dobri i važno je jesti ih raznovrsno jer svaki od njih ima svoje prednosti i hranjive sastojke. Kad su u pitanju pistacije one imaju najviše antioksidanata od svog orašastog voća.
Zelenu boju daju im lutein i zeaksantin, koji su višestruko važni za zdravlje (posebice za zdrav vid).
Pistacije su i orašasto voće s najmanje kalorija, ali i najmanje masnoća.
Antioksidansi sprečavaju prodiranje kolesterola do krvnih žila, a time i spriječava upale.
Pistacije su takođe odličan izvor vlakana, u samo 100 grama nalazi se 10,3 grama dijetalnih vlakana koji su presudni u ubrzavanju metabolizma i koji sprečavaju rak crijeva.
E vitamin štiti od određenih oblika raka, a mali zeleni plod obiluje gama-tokoferolom (oblikom vitamina E) koji može smanjiti rizik od razvijanja raka pluća za čak 30 posto.
Sadrže velike količine antioksidansa koji su ključni za obnovu stanica zbog čega ga mnogi nazivaju prirodnim botoksom.
Ljuska za sporu konzumaciju:
U prvom istraživanje, studenti u starosti od 18 do 24 godine dobili su zadatak za vrijeme predavanja jesti ili samo očišćene pistacije ili samo one u ljuskama. Svi oni bili su pod promatranjem dva dana, od toga su jedan dan jeli očišćene, a drugi dan pistacije u ljuskama.
Istraživanje je pokazalo da su, u danu kada su jeli već očišćene pistacije, konzumirali u prosjeku 211 kalorija, s druge strane kada su jeli pistacije u ljusci konzumirali su prosječno 125 kalorija, što je 41 posto manje kalorija.
U drugom istraživanju, koje je također trajalo dva dana (svaki dan po 8 sati), 118 zaposlenika na Midwestern sveučilištu dobilo je pistacije na njihovim radnim stolovima, i mogli su ih jesti kada kod su poželjeli. Svaki dan je započeo sa posudom srednje veličine u kojoj je bilo 100 grama pistacija u ljusci i još jednom praznom posudom iste veličine namijenjenoj za ljuske od pistacija. Svakih dva sata dodavalo se po 50 grama pistacija. Za prvu grupu posuda s očišćenim ljuskama od pistacija nije se praznila sve do kraja dana. Drugoj grupi otpadci ljusaka čistili su se svaka dva sata.
Na kraju su istraživači ustanovili da prazne ljuske u stvari služe kao vizualni pokazatelj konzumacije. Ispitanici kojima su ljuske bile ostavljene na stolu pojeli su čak 22 posto manje kalorija od onih koji nisu vidjeli koliko su zapravo sveukupno pistacija pojeli (odnosno ljuski ostavili).
Odaberite pistacije u ljusci
Dakle, zaključak svih istraživanja je da su pistacije definitivno veoma zdrava grickalica, posebno korisna kada vas uhvati glad između obroka. A kad je pitanje koju vrstu odabrati - one u ljusci definitivno su bolji izbor. To će vas usporiti u konzumaciji – dobit ćete vremena da vaš mozak shvati da ste siti, a i po količini otpadnih ljusaka bit ćete svjesniji koliko ste ih zapravo pojeli. Bolji izbor je neslana, a ne zasoljena pistacija, jer previše soli povisuje krvni tlak.
PISTACIJA - STABLO
U kulinarstvu:
Pistacije su na tržištu cijenjena i veoma tražena namirnica zbog svoje boje, okusa i mirisa.
Zbog svog sastava smatraju se visokovrijednom namirnicom. Okus i aroma pistacije se kuhanjem gubi, ali boja i nakon kuhanja ostaje.
Jarkozelena boja pistacija čini ih i idealnim dodatkom za kobasice, mesne paštete i druge suhomesnate proizvode.
Nasjeckane pistacije pak su nezaobilazne u orijentalnim jelima od riže te u grčkim, turskim i arapskim kolačima.
Daju i odličan sladoled.
Recepti:
Kosani odresci s pistacijama
Sastojci: 200 g mljevene svinjetine, 200 g mljevene junetine, 150 g pistacija, pola peciva, tri jaja, malo oštrog brašna, malo krušnih mrvica, sol, papar, sjeckani peršin.
Priprema: Grubo izmrvite pistacije. Sredinu peciva, bez kore, namočite u mlijeku. Miješano mljeveno meso posolite i popaprite ga, u smjesu dodajte pistacije i sitno nasjeckani peršin. Dodajte i kruh umočen (iscijeđen) u mlijeku. Od dobivene smjese oblikujte pojedinačne kosane odreske. Oblikovane komade panirajte; prvo natapkajte u brašnu, umočite u razmućena jaja i na kraju prekrijte krušnim mrvicama. Pecite na vatri srednje jačine. Ispecite na ulju s obje strane.
Odložite na papirnate ubruse tako da se ocijedi višak ulja.
PISTACIJA - JEZGRA
Agroekološki uvjeti uzgoja pistacija:
Pistacio je biljka toplog podneblja i u našim područjima najbolje rezultate uzgoja postiže u uvjetima mediteranske klime. Ipak, nije osjetljiv na niske temperature.
Može pretrpjeti velike temperaturne amplitude od -30 °C do + 42 °C i uzgajati se na terenima do 1.200 m n/v.
Radi se o kulturi koja traži osunčane prostore te može izdržati dugu sušu i visoke temperature. Korijen prodire duboko i omogućuje iskorištavanje vode i na velikim dubinama u tlu. Preporuča se saditi na dobro dreniranom tlu.
Kako bi se postigle najbolje uzgojne osobine, pistacio se kao ostale voćne vrste, preporučava saditi cijepljenjem. Sadnju je najbolje obaviti u jesen, kako bi se do proljeća mlada biljka mogla pripremiti i razviti korijen. Budući da se radi o dvodomnoj vrsti, potrebno je obratiti pažnju da se u nasadu u stabla sa ženskim cvjetovima, nalazi i stablo s muškim cvjetovima kako bi se omogućilo oprašivanje. "Muška" i "ženska" stabla mogu se razlikovati oblikom lista – "muški" su listovi tamnozelene boje s duguljastim listićima, a "ženski" svjetlozeleni s velikim ovalnim listićima.
Berba i prinos pistacija
Pistacio obično donosi plod u desetoj godini ukoliko je biljka uzgojena iz sjemena (sjemenjak), a u petoj ukoliko je biljka cijepljena. Plodovi sazrijevaju od srpnja do kolovoza. Rod se može očekivati svake godine, a biljka obilno rodi svake treće do pete godine. Smatra se da starija stabla mogu dati 50 kg ploda s ovojem, odnosno 30 kg ploda bez ovoja.
Uporaba pistacija
Sjeme pistacija je izuzetno hranjivo. Sadržava 20% proteina, 50% masnog ulja, 20% ugljikohidrata i 2% vlakana. Od minerala sadržava kalij, kalcij, magnezij i željezo, a znanstveno je dokazan njegov utjecaj na smanjenje rizika od srčanih bolesti. Obično se konzumira u svježem stanju, a često se koristi i u industriji proizvodnje sladoleda, maslaca i drugih prerađenih i konditorskih proizvoda. Budući da ima okruglu krošnju i raste u formi grma, smatra se vrlo dekorativnom kulturom.
PISTACIJA
NUSPOJAVE:
Ovu grickalicu je najbolje jesti bez soli.
Ostale kontraindikacije mi nisu poznate.
