TRANSLATOR




KOMORAČ

cvijet
Komorač (foeniculum vulgare mill.).eng: fennel, d: der fenchel, Fr: le fenouit commun. Biljka: porodica: apiaceae (umbelliferae) - štitarke. Ostali nazivi: koromač, morač, slatki kopar, janež, divlja mirođija. Podrijetlo: Komorač je jedna od najstarijih poznatih ljekovitih biljaka što su ih koristili stari Egipćani, Rimljani i Grci. Stanište: Raste na poljima, i neobrađenimlivadama, u vinogradima, na kamenjarima, a uzgaja se u vrtovima i na poljima. Komorač potiče iz Sredozemlja, a dosta se uzgaja i diljem svijeta, uglavnom u Toplijim krajevima Europe i Azije te Africi i Južnoj Americi. Raste po kamenjarima Hrvatskoga Primorja, Dalmacije i Makedonije. U nas ga najviše ima u primorskim krajevima i na otocima. Komorač se danas cijeni kao mirodija za pripremanje kolača i kruha. Zrnca komorača, a još češće mljeveni komorač, miješaju se s brašnom tako da pecivo dobiva izvrstan okus. Komorač se pored toga stavlja u juhe, umake, variva i konzervirano povrće. Svježi, nježni listići komorača, kao i svježi korijen, nasjeckaju se u salate....[...]

Nastavi dalje...


KIM

cvijet
Kim (carum carvi l.). Porodica: umbelliferae (apiaceae) - štitarke. Eng: caraway. D: kummel. fr: le carvi. Drugi nazivi: divlji kim, kumen, kumin. Egipčani ga nazivaju; tapnen. Stari Rimljani: cuminum. A Grci: kyminon. Povijest i pučka medicina: Kim se odavno koristi kao začin i ljekovito sredstvo. Najčešće u pripravcima protiv nadimanja, bolova u trbuhu, ujeda otrovnih životinja, kao oblog kod krvarenja iz nosa, za pospješivanje izlučivanja želučane kiseline i majčina mlijeka te kod kašlja. Sa šećerom i drugim začinima pripravljao se liker od kima. Stari Grci dodavali su ga svim lijekovima kako bi ubrzali njihovo djelovanje.

Droga: carvi fructus - plod kima. Plodovi kima koriste se u različitim ljekovitim pripravcima, a iz njih se dobiva i ljekovito eterično ulje koje se koristi kao djelatna tvar u mnogim farmaceutskim pripravcima. Kao biljka za probavni sustav, kim je doista blagotvoran. Djeluje kao stomahik, stimulirajući lučenje probavnih enzima. Prednost mu je što nije gorak, kao što je slučaj kod drugih biljaka koje se koriste u tu namjenu, poput gorkog pelina ili kičice. Zanimljivo, istodobno ima sposobnost opuštanja glatkog mišićja probavnog sustava, ali i poticanja njegove normalne peristaltike (gibanje). Na taj način sprječava bolne grčeve probavnog sustava, a olakšava proces probave.

Kim je jedna od najdjelotvornijih biljaka karminativnog djelovanja, što znači da djeluje kod nadutosti....[...]

Nastavi dalje...


KESTEN DIVLJI

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. Poznato je stotinu različitih vrsta kestena. Općenito se dijele na pitome i divlje.

Divlji (samonikli rastu u prirodi) su jestivi, a posebna poslastica među njima su lovranski maruni koji su slađi i veći od običnih kestena te posjeduju ljekovita svojstva.. Najčešće se spominje kao pomoć kod varikoznih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih pripravaka.

S druge strane, pitomi kesten, koji nažalost nije za jelo niti nema nikakva ljekovita svojstva. Pitomi (hibridni) se obično sade po parkovima kao ukrasno drvo, a ljudi ih često krivo imenuju u "divlje", jer nisu jestivi. Nziv "divlji" imaju samonikle biljke u prirodi, a "pitome" su one cijepljene ili genetski modificirane. Nažalost pitomi kesten ima lijep veliki plod te prekrasne cvjetove ali nije upotrebljiv osim za ukras....[...]

Nastavi dalje...


ANIS

anis

Plodovi koji se sabiru dvaput u sezoni moraju se očistiti od peteljki i odmah sušiti jer inače pocrne. Korijen se vadi u jesen. Poslije čišćenja korijena od zemlje, reže se na kockice ili rezance te suši na toplom prozračnom mjestu. Iz sjemena se destilacijom dobiva anisovo ulje (oleum anisi). Anis je podrijetlom iz Egipta. Ljekovito djelovanje anisa možda je najbolje opisano u starim zapisima: "ako golubinjak namažemo uljem anisa golubovi će ga sigurno prihvatiti jer obožavaju njegov miris." Sjeme anisa sadrži 1-5 % eteričnog ulja, bjelančevina i šećera do 20 %, masnih ulja do 10 %. željeza; ulje anisa sadrži i do 90 % anetola, zatim metilhavikola, aldehida, estragola, anisove kiseline, anis ketona i anisovog alkohola. U kućanstvu se anis upotrebljava kao začin za razne kolače i razne vrste kruha, te su poznati anisovi kolačići, pereci, prepečenac, kifle, kruh itd.

Ljekoviti dio biljke: plod

Anis je afrodizijak, antispazmatik, aromatik, antidepresiv, diuretik, dispeptik, ekspektorant, holagog, holeretik, galaktagog, karminativ, mikotik, pektoral, sekretolik, stimulans, tonik i vermifug.[...]

Nastavi dalje...


KLINČIĆ

cvijet
Klinčići su zapravo nezreli, neotvoreni cvjetni pupoljci zimzelenog tropskog drveta iz porodice mirta, koji su ružičasti dok su svježi, a sušenjem mijenjaju boju u bakreno smeđu. Dok su svježi ružičasti su, a osušeni mijenjaju boju u hrđavo-smeđu. Duljine su 12 - 16 mm i nalikuju čavlićima (na lat. se i naziva clavus, što znači čavao). Stabljike završavaju istaknutim četverodijelnim cvjetnim pupovima. Miris im je topao, opor i aromatičan, a okus slatkasto-trpak i vrlo jak.

Klinčićevac ili klinčić (Syzygium aromaticum) je malo do srednje visoko, osjetljivo zimzeleno drvo iz tropskih krajeva. Pripada porodici mirta (Mirtaceae), a potječe iz sjevernih Molučkih otoka.

Uspijeva samo u tropskoj morskoj klimi pa se danas uzgaja u Indoneziji, Tanzaniji, Madagaskaru, Šri Lanki i Maleziji.

Drvo klinčićevca ima krošnju u obliku piramide te velike, kožaste i sjajne, jajolike listove koji se javljaju u parovima. Listovi su vrlo aromatični, a ugodan miris imaju i grančice i sitni zvonoliki crveni cvjetovi koji se javljaju u gustim nakupinma u dva razdoblja tijekom vegetacije. Još ružičasti cvjetni pupoljci beru se ručno ili tresu bambusovim štapovima, a zatim se suše na suncu. Nakon sušenja, pupoljci su crvenkastosmeđe boje i nalik čavliću, a pod nazivom klinčić upotrebljavaju se kao začin. Naziv mu dolazi od latinske riječi clavus što znači čavao.

Njegove izuzetno ljekovite tvari koje sadrži ( eugenol, cariofilen, tanin i dr.) imaju jaka anti-mikrobna svojstva te ubijaju sićušne parazite, njihova jajašca i ličinke.

Čudesna svojstva klinčića odavna su poznata liječnicima diljem svijeta pa se od davnina koristi kao lijek kod problema sa probavom te za uništavanje parazita i protiv gljivičnih infekcija. [...]

Nastavi dalje...


KOPAR

cvijet

Mljeveni plodovi kopra u mlincu za kavu uzimali su se kao začin kod svih dijetalnih jela 3 puta na dan na vrhu noža. Miriše ugodno i aromatično i vrlo je sličan komoraču. Kopar je u svojoj dugovječnoj povijesti u narodu izgradio svoju mitsku povijest s legendom o čarobnoj moći a u kuhinjama domaćica sve do današnjeg dana ostao je ljekovita i začinska biljka, čije lišće se koristi kod kiseljenja krastavaca, kod zelenih salata, salate od krumpira i graha, te raznim jelima (variva, juhe, umaci). Bolesti bubrega i urinarnih puteva, digestivnih bolesti, glavobolje, gluhoće, grčeva, gušterače - (za bolji rad), kašlja, nesanice, neuroze, nadutost, skleroze, srčane aritmije zajedno sa komoračem, tumora, varikoznih vena, zatvora, za jače lučenje mlijeka, želučanih bolesti, žutice, izgubljenog apetita, lošeg zadaha iz usta.

U kuhinji kao začin, za pripremu osvježavajućeg čaja, te za ubode insekata.

Eterično ulje kopra rabe kao insekticid.

Tinkturu kopra od sjemena rabe kod gripe, grčeva te poremećaja probave.

Ljekovito djelovanje kopra u pučkoj medicini se dosta razvilo tako da su njegova svojstva nadopunjavali i s ostalim ljekovitim sredstvima kao što su med koji se dodavao čaju od kopra za liječenje plućnih oboljenja.

Zatim vino u kojemu se močio ili kuhao plod kopra za umirenje živaca a ako se popilo prije spavanja kod raznih nesanica. - Ženama je poznato poticajno djelovanje na mliječne žlijezde, poželjno kod dojilja. - Za izazivanje mjesečnog ciklusa. - Kod grčeva koji se javljaju kod dojenčadi jer umiruje i otklanja ih..

O kopru postoji niz starih izreka koje dosta govore o njegovoj moći, onima, koje noću muče strašni snovi, koji nemirno spavaju, hrču ili u polusnu skaču iz kreveta, treba pod glavu staviti svežanj lišća od kopra, bio je jedan od uobičajenih savjeta.[...]

Nastavi dalje...

KORIJANDER

cvijet

Suhi plod je aromatičan.

Ljekoviti sadržaj: 1 posto eteričnog ulja (eterično ulja u većoj količini je otrovno, izaziva pijanstvo i duboki san. To ulje služi kao zamjena za bergamovo ulje), 15 posto masnog ulja, 16 posto bjelančevina, vitamin C; korijandarovo ulje sadrži linalol, pineol, borneol, limonen, geraniol...

Korijander sadrži 1-2,6% eteričnog ulja, 13-18% masnog ulja, do 56% ugljikohidrata, 12-18% proteina, 5-7% pepela i dr. Odlikuje se značajnom koncentracijom kalijuma (1267 mg/100g) i kalcijuma (709 mg/100g). Komponente eteričnog ulja korijandera su: linalol (82,9%), ?-tujen (7,9%), kuminaldehid (5,3%), terpinen-7 (4,8%), p-cimen (3,8%) i dr.

Zapadna pučka medicina koristi korijandar kao: Antimikrobik, antibakterik, antihelmetik, afrodizijak, antispazmodik, antioksidant, antidiaroik, antifungal, antiskorbut, ekspektorant, dispeptik, digestiv, karminativ, laksativ, vermifug (izvana), gubitak apetita, grčeva želuca, izostale menstruacije, krvarenja, raznih rana, slabog rada želuca, tegoba sa seksom, tegoba s disanjem, crijevima; nakon uboda insekata, ženskih bolesti, kao i za odstranjivanje parazita i nametnika iz crijeva.

U pučkoj medicini koristi za: Nadoknadu vitamina C (list), za narkotični efekt, u aroma-terapiji, u kozmetici, za umirenje i slično.

Kao namirnica - za aromatiziranje likera, rakija, hrane...

Osim što poboljšava aromu mnogih jela, korijander je odličan lijek za probavne smetnje. Naime, sjemenke korijandera koriste se za ublažavanje grčeva i nadutosti. Korijander sadrži eterična ulja koja se koriste u industriji parfema.[...]

Nastavi dalje...

MAK DIVLJI

mak

Porijeklom je iz Bugarske i Turske, mak turčinak srodnik je orijentalne vrste maka. U Egipatskim grobnicama nađen je cvijet maka. U Grčkoj i Italiji koristili su se mladi listovi za pripremu salata sve do 16. stoljeća. Mak je jednogodišnja zeljasta biljka s uspravnom stabljikom visine do 60 cm, obrasla gustim dlačicama. Perasto iscijepani listovi su jajoliki.

Cvijet je jarkocrven, svijetlocrven ili bijel, a čim se rascvate i uspravi, odbaci latice. Latice cvjetova se suše i od njih se spremaju sirupi i čajevi, koji se koriste u narodnoj medicini za smirivanje kašlja, pomažu kod prehlade i upale grla, krajnika, pluća, kroničnog bronhitisa i astme. Krunićni listići cvijeta poboljšavaju probavu, smiruju grčeve i bolove u želucu te zajedno sa sjemenkama pomažu kod depresije i nesanice.

Koriste se i za bojenje vina i rakije.

Sjemenje se koristi kao začin za posipanje peciva i kolača, a sjemenke se beru tek kada su čahure potpuno zrele. U narodnoj medicini koriste se za liječenje oboljenja i smetnji sa dišnim organima, želucem i liječenje duševnih bolesti.[...]

Nastavi dalje...

DRAGOLJUB

cvijet

Moda nije rezervirana samo za odjeću. I kod ljubitelja biljaka postoje biljke koje su, ovisno o sezoni, popularne ili manje popularne. Osim ruža koje su, kao i dijamanti, uvijek popularne, ostale biljke s vremena na vrijeme dolaze u modu. Jedna od retro biljaka koje su opet postale in je dragoljub ili potočarka.

Zapadna pučka medicina koristi dragoljub za liječenje: angine, bronhi­tisa, groznice, gljivičnih infekcija, bole­sti bubrega, infekcija respiratornih orga­na, mjehura i mokraćnih putova, infekcija uzrokovanih streptokokom i stafilo­kokom, iritacija kože, prehlade, upalnih stanja usta, za pražnjenje crijeva.

Jestivi delovi biljke su: listovi, cvetovi, pupoljci i semenke. Ovi dijelovi imaju poseban, oštar miris i okus.

Koristi se kao: Afrodizijak, antibakterik, antibiotik, antikarcinomik, antiseptik, antiskorbut, depurativ, diuretik, ekspektorant, emenagog, laksativ, mikocid, stimulans.

Poseban okus daju kajgani i omletu. Mlade sjemeke imaju intenzivniji okus. Usitnjene se mogu dodati tartar sosu, kao zamjena za hren.

U Nemačkoj stavljaju u ocat čvrste cvjetne pupoljke i nedozrele zelene plodove i upotrebljavaju kao pikantan začin.[...]

Nastavi dalje...

SEZAM
LJEKOVITOST SJEMENKI

SEZAM

Malene su sjemenke sezama jedan od najstarijih poznatih začina, stoga i ne čudi da su se dodavale pekarskim proizvodima još u vrijeme drevnog Egipta. Sezamu kineska medicina pripisuje ljekovita svojstva, a smatrana je i namirnicom koja usporava starenje.

Sadrže vitamin E koji pomaže u sprječavanju nastanka bora i preranog starenja kože, na što bi pažnju trebale obratiti posebno ovisinice o cigaretama. Sjeme ove biljke bogato je antioksidansima pomoću kojih povlači toksine van iz vašeg organizma.[...]

Nastavi dalje...

ZOB

zob
Zob je biljka koja se ubraja u porodicu trava. Klasići zobi sadrže 2 do 6 cvjetića. Nalaze se na raširenoj metlici na vrhu stabljike. Zrna su obavijena pljevom, nesraslom sa zrnom, po čemu se zob razlikuje od drugih žitarica (pšenice, ječma i raži).

Od vitamina mekinje zobi sadrže vitamine B kompleksa, tiamin (1,2 mg), riboflavin (0,2 mg), niacin (1 mg), pantotensku kiselinu (1,5 mg), vitamin B6 (0,1 mg), folna kiselina (31,2 mg, što čini 15% RDA), kolin (32 mg što čini 6% RDA), betain (19,6 mg), vitamin K (3,2 µg). Zobene mekinje na 100 g sadrže 10,6 g dijetalnih vlakana i 180 µg luteina i zeaksnatina.

Za pripremu doručka i raznih slastica najčešće se koriste zobene pahuljice i klice. I na kraju, zob je idealna namirnica za bolesnike i ljude koji se oporavljaju od bolesti, budući da je lako probavljiva, bogata vitaminima (A, B1, B2, B3, B5, B6, E) te uspostavlja ravnotežu elektrolita.

Zob je izvrstan izvor vlakana, omega-3 masnih kiselina, tiamina, željeza, beta glukana i antioksidansa avenantramida. Ova izuzetno zdrava žitarica pomaže u snižavanju lošeg kolesterola, visokog krvnog tlaka i poboljšava imunitet. Redovito konzumiranje zobi može spriječiti dijabetes tipa 2 i rak dojke, posebno u kombinaciji s voćem.

Zob je odličan izvor ugljikohidrata koji pomaže sportašima u izdržljivosti jer povoljno djeluje na metabolizam 45 minuta do 1 sat nakon obroka. Zrna se zobi ponekad prepisuju za razna živčana oboljenja, djeluju kao blagi antidepresivi, lagano podižu razinu energije u slučaju iscrpljenosti kod oboljelih od multipleskleroze, kronične neuralgije i nesanice.[...]

Nastavi dalje...

MAGNEZIJ

cvijet

Opće je poznato da je magnezij esencijalni sastojak čovječeg i životinjskog organizma te da je potreban za aktivnost oko 300 različitih enzima. Zbog toga, sa pravom se može reći da život bez magnezija ne bi bio moguć, tako da magnezij spada među najznačajnije minerale našeg vremena. Dodatna suplementacija prehrane magnezijem stoga se preporučuje kod prevencije srčanih oboljenja i ateroskleroze, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, živčane napetosti, razdražljivosti i nemira, poremećaja spavanja, trudnoće i dojenja te za prevenciju migrene. .[...]

Nastavi dalje...

LAN


LAN SJEMENKE



LAN

Latinski naziv: Linum usitatissimum

Engleski: Flaxseed, linseed

Narodni naziv: laneno sjeme, sjeme lana, ćeten, preslej, glavičica, keten, kučina, lan, len, pravi lan, predivo, živica.



Opis biljke:

Lan je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka s kratkim vretenastim korijenom. Stabljika je visoka (30–80 cm), uspravna, okrugla, bez dlaka, obrasla listovima, u gornjem dijelu je granata.

Listovi su naizmjenično raspoređeni, lancetasti, dugački 2–3 cm, široki 2–4 mm, bez dlaka, zeleni ili sivozeleni. Liska je zašiljenog vrha, s osnovom suženom u dršku.

Cvjetovi su na vrhu stabljike na dugačkim drškama, nalaze se u cimoznim cvatima. Čašica i krunica su od po pet listića, krunični svjetloplavi, ružičasti ili ljubičasti, na vrhu zaobljeni, a prema osnovi klinasto suženi i žućkasti.

Plod je loptasta čahura s mnogo sjemena, 6–8 mm dugačka. Sjeme je do 5 mm dugo, do 2 mm široko, spljošteno, s jedne strane zaobljeno, s druge suženo. Svjetlosmeđe je boje, sluzavog i uljastog okusa kada se zagrize, bez mirisa.

Cvjeta od lipnja do kolovoza.

Samoniklo raste u poljima, pored puteva, po obodu šume; česta je biljka, rasprostranjena od ravničarskih do alpskih područja. Lan se uzgaja na plodnom tlu u području umjerene klime, traži dosta vode.

Lan se kosi ili čupa, a sjeme se odvaja mlaćenjem. Masno ulje dobija se cijeđenjem zrelog sjemena. Sjeme, kada se dugo i nepropisno čuva, izgubi klijavost i može biti otrovno.

U vrijeme naših baka, poput mora plavi nasadi lanenih cvjetova bili su čest prizor.



LAN CVIJET



Povijest:

Lan je nekada bio najvažnija tekstilna biljka, a sada je po značenju iza pamuka. Porijeklo lana nije sasvim jasno, jer je poznat kao kulturna biljka još od prapovijesti.

Sjemenke lana su se uzgajale u Babilonu čak 3000 godina prije Krista. Vjerovalo se da imaju moćna ljekovita svojstva.

Lan je jedna od najstarijih biljaka koju su koristili još stari Rimljani. Njima je lan bio jedna od omiljenih namirnica za pripremu kruha i ostalih jela.

A vladar Karlo Veliki propisao je zakone o uzgoju i konzumiranju lana što je lan dodatno proslavilo.

Stari Egipćani su od lanenog vlakna proizvodili posebne omotače u kojima su mumificirali svoje vladare.

Lanene sjemenke mogu biti smeđe, crne ili žućkaste, ovisno o područje gdje je lan rastao.

Energetska i nutritivna vrijednost:

Sjemenke lana u posljednje se vrijeme polako ali sigurno penju na postolje supernamirnica. Glavnina razloga ovome leži u činjenici da sjemenke lana sadrže na desetke hranjivih tvari: linolnu (omega-6), oleinsku (omega-9), te palmitinsku masnu kiselinu, a više od polovice masnoća sadržanih u lanu, čini alfa linolenska kiselina (omega-3).

Energetski sadržaj 100 g sjemenki lana iznosi 534 kcal / 2234 kJ. Od toga je 42% masti, 29% ugljikohidrata i 18,2% proteina. Od vitamina odličan je izvor tiamina (1,6 mg što čini 133% RDA), riboflavina (0,2 mg što čini 123% RDA), piridoksina (0,5 mg što čini 58% RDA), folne kiseline (52,2 µg što čini 26% RDA) i pantotenske kiseline (1 mg što čini 20% RDA), a dobar je izvor niacina (3 mg što čini 19 % RDA).

Od minerala lan je odličan izvor bakra (1,2 mg što čini 135% RDA), magnezija (392 mg što čini 131% RDA), mangana (2,5 mg što čini 125% RDA), fosfora (642 mg što čini 80% RDA), selena (25,4 µg što čini 46% RDA), željeza (5,7 mg što čini 41% RDA), kalcija (255 mg što čini 32% RDA) i cinka (4,3 mg što čini 29% RDA).

Sjemenke lana u 100 g sadrže 27 g dijetalnih vlakana, 28,7 g nezasićenih masnih kiselina, od toga 22,8 g alfa linolenske kiseline, a 651 µg luteina i zeaksantina.

Tu su još i vitamini B1, B2 i C, fitosteroli kao i vitamin E i karoten. Polovica masnoća je sadržana u omega- 3 masnoj kiselini što laneno sjeme čini najbogatijim biljnim izvorom te masne kiseline, bogatijim čak i od svima nam dobro znanog izvora - ribljeg ulja.

Osim spomenutog, lanene sjemenke su još bogate topivim vlaknima i ligninom koji predstavlja iznimno važan antioksidans. Ovaj posljednji fitonutrijent odnosno lignin, prisutan je u sjemenkama lana u daleko većoj količini nego kod bilo kojih drugih namirnica. Spomenuti je podatak iznimno važan obzirom da posljednje studije o ligninu govore u prilog njegovim antikancerogenim svojstvima, pogotovo kad su u pitanju karcinom dojke i debelog crijeva te djeluju i protiv bakterija, gljivica i virusa.

Zbirno, imamo protein, vlakna, vitamine, minerale i lignine. Imamo sve što nam treba. Ipak, oko lanenih sjemenki bi se čovjek trebao malo više potruditi pa se često zna dogoditi da zbog lakoće konzumiranja, laneno ulje zauzme mjesto prije sjemenki. No, i to je svakako hvalevrijedan dodatak prehrani obzirom da laneno ulje sadrži čak 45-60% omega-3 masne kiseline.



Lan u službi zdravlja:

Neki ih smatraju najzdravijom namirnicom svijeta. Postoje dokazi koji upućuju da smanjuju rizik od nastanka srčanih bolesti, raka, srčanog udara i dijabetesa. Sad kad smo prikazali strukturu lanenih sjemenki, svakako je interesantno čuti čemu one služe i čime su to točno zadivile svijet zdravlja. I sjemenke i ulje svojim svojstvima uvelike doprinose čovjekovom zdravlju. Ponajprije su tu omega-3 masne kiseline koje štite srce i naš krvožilni sustav djelujući protuupalno i uravnotežujući ritam kucanja srca.

Iznimno visoka razina omega-3 masnih kiselina u ovoj namirnici smanjuje razinu lošeg kolesterola odnosno LDL-a koji se veže uz srčane bolesti, pretilost, dijabetes i metaboličke sindrome.

Već smo spomenuli lignin koji mogli bismo reći u lanu zaista posjeduje svojstva kakvog super heroja. Već je neko vrijeme predmet istraživanja raznih znanstvenih studija koje iznose njegovo antikancerogeno djelovanje.

Lanom je moguće stabilizirati i razinu šećera u krvi te predstavlja saveznika u borbi sa suvišnim kilogramima obzirom da djeluje na ubrzanje metabolizma potpomažući izgaranje suvišnih, nezdravih masnoća u tijelu. Točnije, polinezasićene masne kiseline, koje se nalaze u sjemenkama lana povećavaju vjerojatnost mršavljenja za čak 37%.

Ovdje djeluju i vlakana koja, osim što produžuju osjećaj sitosti, također snižavaju razinu kolesterola i pospješuju probavu. Zbog kombinacije ulja i vlakana, lanene sjemenke služe i kao izuzetno dobar laksativ. Osim toga, lan je djelotvoran u rješavanju problema suhe kože a kako ne bismo zaboravili i ljepši spol u nešto poznijim godinama, pokoja žlica usitnjenih lanenih sjemenki dnevno će uvelike smanjiti učestalost valunga. Općenito se drži da konzumacija sjemenki lana i lanenog ulja pozitivno utječe na cjelokupan čovjekov imunitet.



LAN BERBA



Rak:

Nedavna istraživanja su pokazala da sjemenke lana smanjuju rizik od nastanka raka dojke, prostate i debelog crijeva. Žene bi obavezno trebale jesti sjemenke lana i kruh koji ga sadrži, jer njihova konzumacija smanjuje rizik od raka dojke za 28 posto.

U prvoj studiji ove vrste, kanadski istraživači su dokazali da konzumacija sjemenki lana smanjuje rizik od raka dojke za 28 posto u postmenopauzalnih žena, a konzumacija kruha od lana za 26 posto i kod žena prije menopauze te onih poslije. Ovi rezultati ukazuju da sjemenke lana i kruh koji ih sadrži mogu biti jednostavno, ali učinkovito sredstvo za smanjenje rizika raka dojke.

Omega 3 masne kiseline usporavaju širenje stanica raka, a lignani štite zdrave stanice od kancerogenih. Također blokiraju enzime koji su uključeni u procesu širenja i rasta kancerogenih stanica.

Kanadski znanstvenici su analizirali podatke 2.999 žena oboljelih od raka dojke i 3.370 zdravih u dobi od 25 do 74 godine. Postmenopauzalne žene su imale 28 posto manje raka dojke ako su konzumirale barem četvrtinu šalice sjemenki lana tijekom mjesec dana (5.35 mg liganina dnevno) i 26 posto manje raka ako su jele barem jednu krišku kruha s lanom tjedno. Premenopauzalne žene su imale do 26 posto manji rizik ako su jele kruh s lanom, ali ih (statistički značajno) nisu štitile sirove sjemenke lana.



Kardiovaskularni sustav:

Istraživanja su pokazala da omega 3 masne kiseline štite kardiovaskularni sustav. Smanjuju rizik od nastanka kronične upale u tijelu, smanjuju već postojeću kroničnu upalu i normaliziraju broj otkucaja srca.

Omega 3 masne kiseline također smanjuju rizik od nakupljanja plaka na arterijama koji može uzrokovati srčani i moždani udar. Sjemenke lana uspješno reguliraju razinu kolesterola u krvi. Samo 4 žličice dnevno će biti dovoljno da povećate razinu dobrog (HDL) i smanjite razinu lošeg (LDL) kolesterola.

Dijabetes:

Preliminarna istraživanja su pokazala da lignani iz sjemenki lana reguliraju razinu šećera u krvi i smanjuju rizik od nastanka dijabetesa tipa 2.

Valunzi:

Jedno istraživanje je pokazalo da 2 žlice sjemenki lana dnevno može smanjiti intenzitet valunga za čak 57%.

Snižavaju kolesterol:

Istraživanje znanstvenika iz Iowe je utvrdilo kako se muškarci protiv povišenog kolesterola u krvi mogu boriti lanenim sjemenkama.

Nova studija pokazuje kako tri žlice sjemenki lana dnevno kroz period od 3 mjeseca mogu smanjiti povišeni kolesterol kod muškaraca za oko 10 posto. Učinak lijekova za smanjenje kolesterola iznosi oko 10-20 posto, stoga lanene sjemenke predstavljaju zadovoljavajuć i prirodan izbor za smanjenje povišenog kolesterola. Znanstvenici su začuđeni jer isti učinak nažalost nije primjećen i kod žena.

Ipak... nisu baš magične!

Zanimljivo je promatrati sjemenke lana kao čudesnu hranu zbog brojnih zdravstvenih prednosti. Ipak, trebate znati da ne postoji magična hrana koja će garantirati život bez ikakvih zdravstvenih poteškoća. Sjemenke lana nisu i ne bi smjele biti zamjena lijekovima.

Savjeti za korištenje:

Stručnjaci vjeruju da je bolje konzumirati sjemenke lana, u odnosu na ulje lana koje sadrži samo neke dijelove sjemenki. No, također ističu da trebate biti upućeni u aktualne rezultate istraživanja, koji se nažalost prečesto mijenjaju.

Optimalna doza nije poznata. Trenutna preporučene doza je 1 do 2 žlice dnevno.

Najbolje je da ih jedete mljevene, odnosno zdrobljene jer cjelovite sjemenke lana u pravilu samo prođu kroz probavni sustav, a vaše tijelo ne apsorbira nikakve hranjive tvari.



Lan u prehrani:

Lan je moguće konzumirati na nekoliko načina koji uključuju upotrebu lanenog ulja u prehrani, usitnjenih sjemenki ili pak izvorni oblik. Same sjemenke su nešto kompliciranije za pripremu od ulja, ali za razliku od njega sadrže vlakna. Nutricionisti ih svakako preporučuju zbog lake apsorpcije hranjivih tvari, a optimalna doza bila bi jedna do dvije jušne žlice usitnjenih sjemenki dnevno.

Naše tijelo ne može samo sintetizirati omega 3 masnu kiselinu već ju moramo unijeti hranom. Lanene sjemenke i laneno ulje predstavljaju upravo idealan izvor spomenutog. No, prije svega potrebno je voditi računa o izbjegavanju termičke obrade i sjemenki i ulja obzirom da kao i kod većine drugih stvari, na ovaj način uvelike uništavate ljekovita svojstva lana.

Imamo još jednu napomenu pri kupovini a ta je da pripazite da su sjemenke cjelovite a ne prepolovljene obzirom da takve gube prehrambenu vrijednost. Moguće je kupiti i već mljevene lanene sjemenke. Dok je sjemenke nešto teže pripremati, laneno ulje je iznimno jednostavno za konzumaciju.

Sjemenke lana je moguće umijesiti u kruh ili kolače i to ili kao cijele ili pak izmiksane. Ove potonje možete dodavati različitim jelima, umacima, salatama, juhama od povrća, sarmama, popečcima, žitaricama za doručak, jogurtu itd. Što se tiče jogurta, kombinacija je posebice zgodna za pripremu obzirom da laneno ulje pomiješano na ovaj način postaje emulzija te ga tijelo može bolje probaviti i iskoristiti.

Dodavanje lanenih sjemenki u vaš jutarnji jogurt ili žitarice omogućit će vam dnevnu dozu omega-3 masnih kiselina koje su važne u borbi protiv raka i protiv masnih naslaga, jel da? Ne baš. Zbog njihove čvrste ovojnice cijele lanene sjemenke proći će kroz vaš sustav neprobavljene. Da biste iskoristili njihov pun potencijal moraju biti svježe samljevene, čak niti žvakanje neće pomoći.

Pametniji izbor: Lanene sjemenke možete dobro samljeti u mlincu za kavu. Sameljite žlicu ili dvije i dodajte ih u tijesto za palačinke, jogurt ili pospite po kruhu namazanim nemasnim sirom. I pripazite – mljevene sjemenke se brzo kvare, zato ih uvijek pripremajte svježe.

Obzirom da lan ima jednu negativnu karakteristiku a to je da relativno brzo užegne, vodite računa da kupujete samo laneno ulje koje je stajalo u hladnjaku te da ga i sami tamo držite u čvrsto zatvorenoj boci smanjujući svaku izloženost suncu, svjetlosti i zraku kako biste smanjili njegovo kvarenje. Ulje visoke kvalitete nema ili je jedva osjetnog mirisa i vrlo je blagog, pomalo orašastog okusa dok je preporučena dnevna doza unosa 1-3 velike žlice.

LANENI KRUH



recepti:

Čaj od lana:

Čaj od lana se koristi za čišćenje organizma, ali i kao sredstvo za ispiranje kod upala u ustima i vrlo je dobar lijek protiv promuklosti.

Priprema: 2 velike žlice lana prelijte sa 300 ml mlake vode, promiješajte, poklopite i ostavite da stoji 45 minuta do sat vremena. Nakon toga odlijte tekućinu (sjemenke će pasti na dno) i popijte najbolje ujutro na prazan želudac. Čaj od lana nema neki poseban okus, pa ako ga djeca ne žele piti možete ga zasladiti nekim prirodnim voćnim sirupom ili medom, ili umjesto vode koristit prirodni voćni sok.

Krekeri sa lanom

Sastojci: 1 i po margarin, 2 jajeta, 300 g polutvrdog sira, 1 kvasac, 2 dl mlijeka, 600 g brašna, 1 kašičica soli; Za fil: 2 žumanca, sjemenke lana

Priprema: Margarin dobro izradite mikserom, posebno izlupajte dva jajeta zatim ih dodajte margarinu i sve dobro izmiksajte. Kvasac rastopite u toplom mlijeku. Naribajte sir i dodajte ga u margarin. Dodajte brašno i na kraju kvasac te sve dobro umijesite da se dobije kompaktna masa. Nemojte dodavati mlijeka više nego što piše u sastojcima, a u to je uračunato i mlijeko u kojem se dizao kvasac. Gotovo tijesto razvaljajte, vadite ga kalupom željenog oblika, premažite žumancetom i pospite sa sjemenkama lana. Stavite u pećnicu na 200°C oko 10-15 minuta.

Za upaljeni čir, urasli nokat, zagnojenu ranu ili u slučaju upale pluća koristi se lanena kaša. Lanena kaša se priprema tako da se lanenom brašnu dodaje kipuća voda i da se pri tom stalno miješa. Tako se dobije namaz koji se stavi na lanenu krpu i privije na ozlijeđeno mjesto. Laneno brašno ne smije biti starije od 4 mjeseca.

Hrana za povećanje grudi:

Estrogen je odgovoran za formiranje linije i rast grudi tijekom puberteta a žene koje prerano iziđu iz tog razvojnog perioda obično imaju manje grudi. Rješenje je jednostavno - trebate na prirodan način unijeti više estrogena u svoje tijelo i srećom to je element koji se može povući iz raznih biljaka i trava. Namirnice bogate fitoestrogenima su indijski oraščić, kikiriki, zobene pahuljice, kukuruz, pšenica, sjemenke lana, jabuke i bademi.

LAN: SJEMENKE - ULJE



Kupovanje i čuvanje:

Lanene sjemenke možete kupiti u specijaliziranim trgovinama zdrave prehrane i velikim trgovačkim centrima.

Možete ih pronaći u smeđoj ili žutoj (zlatnoj) varijanti, kao cijele ili mljevene sjemenke. Iako su mljevene sjemenke praktičnije za upotrebu, cijele sjemenke imaju dulji rok trajnosti. Svakako prilikom kupovine obratite pažnju da sjemenke budu visoke kvalitete bez znakova vlage.

Čuvajte ih na sobnoj temperaturi do godinu dana. Ukoliko želite koristiti mljevene sjemenke, bolje ih je mljeti prema potrebi, jer se one nakon mljevenja stajanjem lakše užegnu. Stoga ih, za razliku od cijelih sjemenki lana, čuvajte u hladnjaku.

Hladnim prešanjem od lanenih sjemenki dobiva se visokokvalitetno ulje koje na tržištu dolazi u tamnim bocama od 250 ml. Čuvajte ga na suhom i hladnom mjestu, a nakon otvaranja potrošite unutar tri tjedna.

Ulje:

Laneno ulje, dobiveno postupkom hladnog prešanja ne smije se zagrijavati, jer dolazi do negativnih promjena u njemu i gubi svoja ljekovita svojstva, dapače postaje opasno za zdravlje.

Što se tiče samog lanenog ulja ono ustvari nije namijenjeno kuhanju. Naime, poput ostalih ulja bogatih esencijalnim masnim kiselinama djelovanje visoke temperature može zdrave masnoće pretvoriti u štetne te je ono djelotvorno samo kao dodatak prehrani nakon kuhanja ili pri samom posluživanju, primjerice kao začin salatama.

Može se dodati salatama, pokapati njime kuhano povrće, pripremiti salatne preljeve i marinade. Tako možete pripremiti salatni preljev od lanenog ulja, limunova soka, narezane rajčice i vlasca. No, najbolja iskoristivost lanenog ulja za naš organizam je u kombinaciji s bjelančevinama iz jogurta, obranog kravljeg mlijeka, sojinog i rižinog mlijeka te svježeg kravljeg sira.

Konzumacija ovog ulja s ostalom hranom može dovesti čak i do povećanja prehrambene vrijednosti drugih namirnica. Ovdje se posebice ističu mliječni proizvodi koji obogaćeni lanenim uljem pomažu esencijalnim masnim kiselinama da se ugrade u stanične membrane.

Na isti način će reagirati i kombinacija sa povrćem iz porodice kupusnjača, proteinima životinjskog podrijetla, morskim plodovima i sojom. Laneno ulje dostupno je kao tekuće ulje u bocama te u kapsulama radi jednostavnijeg uzimanja. Kod čuvanja ovog ulja trebamo uzeti u obzir njegovu osjetljivost na svjetlost i temperaturu te sklonost oksidaciji. U slučaju kvarenja, u lanenom se ulju počinju oslobađati štetne molekule lipid peroksida, a ono postaje neugodnog okusa i oštrog mirisa.

Stoga ga je nužno držati dobro zatvorenog u hladnjaku, što se također odnosi i na laneno ulje u kapsulama.

Osim u prehrani, laneno ulje vrlo je učinkovito i u vanjskoj primjeni odnosno nanošenjem na kožu. Pospješuje zacjeljivanje ožiljaka, pomaže kod opeklina, upala, ekcema, psorijaze i kožnih osipa te je vrlo učinkovito za suhu kožu. Zbog velike osjetljivosti i mogućnosti da dođe do užegnutosti nije primjereno za izradu krema, ali ako ga nanesete samo na kožu imat ćete odličan kozmetički dodatak.

Zdravlje puca iz svake sjemenke i dok ih grickamo po zubima one čine dobro našem tijelu.

Redovito korištenje sirovog lanenog ulja ima širok spektar ljekovitog djelovanja. Neka od njih uključuju djelovanje na:

- stanice raka, naročito rak dojke, jajnika i prostate

- mozak, te preventivno na pojavu moždane kapi

- aterosklerozu

- srčane tegobe, posebice pojavu srčanog infarkta, te aritmije

- hipertrofiju prostate

- upalu mokraćnog mjehura

- nastanak žučnih kamenaca

- probavu (blaga laksativna svojstva, sjemenke imaju snažnije djelovanje od ulja)

- artritis i bolove u zglobovima

- metabolizam masnoća u tijelu

- simptome ekcema, psorijazu, akne, glatkoću i blistavost kože

- simptome menopauze

- imunitet i slobodne radikale

Laneno ulje se uglavnom koristi za proizvodnju boja, lakova, mekih sapuna i tiskarskih boja. Suvremene sintetičke podne podloge izrađuju se od plastičnih polimera od kojih se mnogi i danas dobijaju iz sjemenki lana. Laneno ulje koristi se za izradu nekih farmaceutskih preparata.

LAN - SJEMENKE



NUSPOJAVE:

Trudnice i dojilje svakako trebaju izbjegavati sjemenke lana jer nije dokazano da ne škode razvoju i rastu bebe.

Ako uzimate bilo kakve dodatke prehrani ili koristite alternativna sredstva liječenja, o tome obavezno obavijestite svoga ljekara.



molimo pročitati izjavu