KIKIRIKI
KIKIRIKI
Latinski naziv: Arachis hypogaea L.
Engleski: Peanut
Kikiriki (lat. Arachis hypogaea) je povrće koje pripada obitelji mahunarki (Fabaceae)
Opis i podrijetlo:
Smatra se da je srodan koštunjićavom voću. Kikiriki je pomalo neobična biljka. Za njegov plod se smatra da je, kao i ostale grickalice, srodan orašastom voću, ali nije. On je, zapravo, leguminoza, to jest, srodan je grahu i grašku, kojima i sliči u jednom stadiju razvoja.
Iako bi ga mnogi svrstali u orašaste plodove, botanički, kikiriki pripada porodici mahunarki zajedno s graškom, lećom, grahom i drugima. Još jedna zanimljivost je i ta da se cvjetovi biljke razvijaju iznad zemlje, a zatim se zbog svoje težine svijaju prema zemlji i ulaze unutar nje gdje se razvijaju i sazrijevaju mahune kikirikija.
Svjetlosmeđa ljuska s okomitim linijama sadrži dva ili tri zrna kikirikija. Svako ovalno zrno sastoji se od dvije polovice koje su prekrivene crveno-smeđom tankom kožicom.
Kikiriki zovu i zemaljski orah jer poslije cvjetanja biljka "pada" na tlo i ukopava mahune u zemlju, gdje ostanu dok ne sazriju.
Kikiriki potječe iz Južne Amerike i poznat je već više od 1000 godina. Imao je važnu ulogu u prehrani Asteka i drugih indijanskih plemena Južne Amerike i Meksika. Stare Inke su uzgajale kikiriki prije 3.500 godina. Izrađivale su i posude u obliku kikirikija i ukrašene kikirikijem.
Španjolci i Portugalci prenijeli su ga u 15. stoljeću na afrički kontinent, a kasnije se proširio na cijeli svijet, Europu i dalje po svijetu, a zanimljivo je da je ova biljka stigla u Sjevernu Ameriku tek u 18. stoljeću, i to iz Afrike. Najveći komercijalni proizvođači kikirikija danas su Indija, Kina, Nigerija, Indonezija i SAD.
KIKIRIKI - DETALJI
Energetska i nutritivna vrijednost:
Iako su alergije na kikiriki u porastu, znanstvenici ga preporučuju kao izuzetno zdravu namirnicu.
Energetska vrijednost 100 g sirovog kikirikija iznosi 567 kcal / 2374 kJ, od toga sadrži 49,2% masti, 25,8% proteina i 16,1% ugljikohidrata.
Kikiriki sadrži obilje raznolikih minerala, bakar (1,1 mg što čini 110% od RDA*), mangan (1,9 mg što čini 96,5% od RDA*), fosfor (376 mg što čini 53,7% od RDA*), magnezija (168 mg što čini 44,8% od RDA*), kalij (705 mg što čini 35,3% od RDA*), cink (3,3 mg što čini 33% od RDA*), željezo (4,6 mg što čini 32,7% od RDA*), selen (7,2 mg što čini 13% od RDA*), kalcij (92 mg što čini 11,5% od RDA*) i kolin (52,5 mg, nema preporuka).
Od vitamina kikiriki sadrži tiamin (0,64 mg što čini 58% od RDA*), riboflavin (0,135 mg što čini 19% od RDA*), niacin (12 mg što čini 75% od RDA*), pantotensku kiselinu (1,77 mcg što čini 29% od RDA*), vitamin B6 (0,35 mg što čini 25% od RDA*), folnu kiselinu (144 mcg što čini 72% od RDA*), vitamin E (8,3 mg što čini 69% od RDA*).
Kikiriki u 100 g sadrži 8,5 g dijetalnih vlakana i 220 mg fitosterola.
* RDA izračunat prema novom Pravilniku o navođenju hranjivih vrijednosti hrane.
Ako vam se čini da nije pametno uživati u prženom i slanom kikirikiju ili maslacu od kikirikija jer nije zdrav, razmislite još jednom. Ovaj na izgled skromni plod krije fascinantna i iznenađujuća ljekovita svojstva.
Znanstveno je dokazano da kikirikijem ili maslacem od kikirikija obogaćena prehrana može smanjiti postotak oboljenja od kardiovaskularnih bolesti za čak 21%. Zašto je to tako? Kikiriki je naime dobar izvor pozitivnih mononezasićenih masti (primjerice oleinske, koja se nalazi i u maslinovom ulju), sadrži vitamin E, vitamine B kompleksa, mineral mangan i dijetalna vlakna. Kikiriki je i izvor resveratrola, zanimljivog fitonutrijenta koji ima antioksidativna, antimikrobna i antigljivična svojstva. Možda ste čuli da se nalazi u crvenom grožđu ili crvenom vinu, znanstvenici smatraju da je on odgovoran za tzv. francuski paradoks, prehrana s nemalim udjelom masti, a niži rizik od kardiovaskularnih oboljenja nego bilo gdje drugdje u svijetu.
Znanstveni rad objavljen u British Journal of Nutrition ispitao je podatke četiri epidemiološke studije o povezanosti konzumacije orašastih plodova i kikirikija i zdravlja kardiovaskularnog sustava te su otkriveni fascinantni podaci. Osobe koje su konzumirale orašaste plodove i kikiriki barem četiri puta tjedno imale su za 37% manji rizik od oboljenja kardiovaskularnog sustava uspoređujući s onima koji rijetko jedu tu hranu, a jedan obrok više smanjuje rizik za dodatnih 8,3%.
Jeste li znali da kikiriki sadrži udio antioksidanata podjednak ili čak veći od nekih vrsta voća? Zanimljivo je da prženi kikiriki ima podjednak udio antioksidanata kao i jagode i kupine, a bogatiji je antioksidantima od jabuke, mrkve ili cikle. Ispitivanje objavljeno u znanstvenom časopisu Food Chemistry provedeno na Sveučilištu u Floridi pokazuje da kikiriki ima visok udio antioksidanta kumarinske kiseline, a prženjem se taj udio pojačava za 22%. Zahvaljujući većem sadržaju fitonutrijenata i dijetalnih vlakana smatra se da kikiriki može zaštititi organizam od pojave raka debelog crijeva, što potvrđuju studije objavljene u Nutrition and Cancer i World Journal of Gastroenterology.
Rezultati pokazuju da dva obroka kikirikija tjedno smanjuju rizik od raka debelog crijeva za 58% kod žena i 27% kod muškaraca. Kako bismo smanjili rizik od pojave raka, predlažemo ukusni snack s kikiriki maslacem na tostu od cjelovitih žitarica ili na krekerima, žlicu maslaca možete dodati i u jutarnji smoothie, a šaka suho prženih kikirikija uz čašu soka od rajčice može vam biti poslijepodnevni snack, a za ručak predlažemo da curry umaku dodate kikiriki ili smeđu rižu pomiješate sa sezamovim uljem, nasjeckanim kikirikijem i začinima po želji.
KIKIRIKI
Ljekovitost:
Znanstveni se slažu kako je od orašastih plodova baš kikiriki najzaslužniji za dobro zdravlje. Smanjuje kolesterol, štiti srce od srčanog udara, karcinoma i moždanog udara, pomaže nam kod bolesti želuca (kod povišene želučane kiseline), kod upalnih stanja, bolesti bubrega, krvi i krvnih žila, te tegoba s pražnjenjem crijeva i hemoroida.
Kikiriki izvrsno hrani mozak, povoljno utječe na pamćenje i koncentraciju, sluh i pažnju. Poput ostalih mahunarki, kikiriki povoljno djeluje kod dijabetesa (održava nisku razinu šećera u krvi), pojačava lučenje mlijeka kod dojilja, djeluje kao blagi laksativ.
Kod kupovine kikiriki maslaca preporučujemo pročitati na deklaraciji da li sadrži hidrogenirane masti i šećer, ako je moguće kupite maslac od organski uzgojenog kikirikija koji pored toga sadrži samo sol. Dokazi studije objavljene Journal of Neurology, Neurosurgery and Psychiatry pokazuje da se redovitom konzumacijom hrane bogate niacinom, a to je i kikiriki, može zaštititi od Alzheimerove bolesti i gubitka pamćenja koji dolazi sa starošću. Podaci prikupljeni tijekom 20 godina od 80.000 žena pokazuju da oko 30 g orašastih plodova, kikirikija ili kikiriki maslaca tjedno smanjuje rizik od pojave žučnih kamenaca za 25%.
Kikiriki se često izbjegava zbog velikog broja kalorija. Međutim, u znanstvenom časopisu Obesity objavljeno je da osobe koje jedu orašaste plodove i kikiriki najmanje dva puta tjedno imaju mnogo manju šansu za dobivanje na težini od onih koje gotovo nikad ne jedu tu hranu. Na kraju moramo upozoriti da kod osjetljivih osoba kikiriki može izazivati alergijske reakcije kao što su osip, glavobolja, probleme s probavom, nesanicu, čak i depresiju. Znanstvenici diljem svijeta pokušavaju naći rješenje za alergije na hranu razvijanjem imunoterapijskih strategija, a jedna mogućnost je i uzgoj kikirikija bez alergena.
Uz kikiriki se često veže i kancerogeni aflatoksin kojeg stvaraju plijesni kojima je kikiriki izuzetno podložan. Pridržavanjem strogih zakona, adekvatnim skladištenjem sirovog kikirikija i prženjem razina toksina svodi se na minimum.
Kod dugotrajnog suhog kašlja, proprženi kikiriki uz kuhanu rižu, preporučuje se djeci nekoliko puta na dan.
KIKIRIKI - CVIJET - PLOD
GUBITAK TEŽINE: KIKIRIKI
Istraživanje Univerziteta Harvard pokazalo je da umjerena "masnija" prehrana koja uključuje kikiriki maslac, pomaže da održimo težinu bolje nego dijete sa malo masti a slične količine kalorija.
Masti, proteini i vlakna u kikirikiju će vam pomoći da se osjećate duže sitim.
Premda je bogat kalorijama, pomaže u redukciji tjelesne težine – kao smjesa proteina, biljnih masnoća i topivih vlakana u obliku hrskave strukture kikiriki izvrno "pokriva" glad, daje dugotrajan odsjećaj sitosti.
Kupovanje i čuvanje:
Kikiriki se može kupiti u rinfuzi ili pakiran u plastičnoj prozirnoj ambalaži, u ljusci ili oljušten, gramature od 200-250 g. Ako ga kupujete u rinfuzi, svakako obratite pažnju da je kikiriki pokriven zaštitnom folijom ili u prikladnim posudama s poklopcem i da dugo ne stoji.
Općenito, bez obzira na način prodaje, provjerite da na ljuskama nema znakova vlage ili oštećenja od kukaca. Ako je moguće, kikiriki pomirišite kako biste se uvjerili da nije užegao ili ustajao. S obzirom na količinu bjelančevina i masti, kikiriki se prerađuje i u maslac, ulje, brašno i pahuljice.
Neoljušteni kikiriki čuvajte na hladnom, suhom i tamnom mjestu. Njegovu trajnost možete povećati na devet mjeseci ukoliko ga čuvate u hladnjaku.
Očišćena zrna kikirikija držite u dobro zatvorenoj posudi u hladnjaku ili zamrzivaču, jer izlaganje toplini, vlazi ili svjetlu može dovesti do užeglosti zrna. Čuvajte ih u hladnjaku oko tri mjeseca, a u zamrzivaču do šest mjeseci. Prije spremanja nemojte ih usitniti, već to učinite neposredno prije konzumacije ili upotrebe u pripremi jela.
Na Zapadu se pak kikiriki uglavnom konzumira popečen i slan, kao snack, dok je u SAD-u raširena primjena kikiriki maslaca za pripremu sendviča i kolača.
Iako većina ljudi orašaste plodove izbjegava zbog toga što sadrže puno kalorija, prema najnovijim istraživanjima radi se o izuzetno zdravim namirnicama koje bi bilo dobro konzumirati svakodnevno. Kada je riječ o mastima u orašastim plodovima, one se pretežito sastoje od oleinske kiseline (kao u maslinovu ulju), pa djeluju gotovo ljekovito, odnosno djeluju tako da se razina LDL kolesterola u krvi spušta, a HDL kolesterola drži stabilnom, a tu su još i određene količine omega 3 masnih kiselina.
Od orašastih plodova, najviše zasluga za dobro zdravlje ima kikiriki, o čemu u posljednje vrijeme ima sve više znanstvenih dokaza. Veliko je istraživanje objavljeno od 1980. do 1990. godine na Harvard School of Public Health u Bostonu. Ako žena, primjerice, u tjednu pojede 200 g miješanih oraha, smanjit će rizik od srčanih bolesti za oko 35 posto, a ako umjesto oraha pojede kikiriki, rizik će biti dvostruko smanjen.
Kikiriki pomaže organizmu u balansiranju razine šećera u krvi. U 100 gr indijskih oraha ima 6 mg željeza, što je važan podatak za vegetarijance i trudnice. I po sadržaju cinka ovo voće nalazi se u vrhu liste. Cink povećava imunitet organizma. Također sadrži magnezij, koji opušta živčani sustav i mišiće.
Najnovija istraživanja pokazala su da vlakna koja sadrže bademi zaustavljaju apsorpciju masnoća. U trbuhu se, nakon grickanja badema dugo zadržava osjećaj zadovoljstva i sitosti, tako da će želja za ponovnim obrokom biti manja. Od badema se nećete udebljati, iako su relativno kalorični. Jedna šaka badema dnevno osigurava 35% dnevne potrebe za vitaminom E, koji je odlična prevencija od Alzheimerove bolesti.
Ako konzumirate orahe, podići ćete razinu dobrog kolesterola, a sniziti razinu lošeg. Orasi su bogati omega-3 masnim kiselinama koje ublažavaju upalne procese. Pomažu i u srastanju polomljenih kostiju. Pistacije se preporučuju jer sadrže puno vitamina C, karotena, kalija, fosfora, željeza i kalcija. Dobre su za kosu, vid, kožu, krvne žile, bubrege i za jačanje imuniteta. Mješavina vitamina B u lješnjacima pozitivno utječe na živčani sustav i poboljšava rad mozga. Lješnjak ublažava i kronične tegobe, jer sadrži supstance koje stimuliraju lučenje serotonina, hormona sreće.
Ulje - mlijeko:
Kikiriki i njegovo ulje predstavljaju učinkovito sredstvo za izlučivanje žuči. Zahvaljujući tome što sadrži kalija 30 puta više nego natrija, kikiriki ima i dehidrativna svojstva. Tzv. biljno mlijeko od kikirikija dobro je sredstvo u liječenju nekih vrsta čireva i želučanih bolesti, dvanaestopalačnog crijeva i gastritisa.
Mnogi su stanovnici Indonezije uvjereni kako nema boljeg sredstva protiv umora od "tempe" - presovanih kolutića kikirikija preprženih u vrućem ulju. Liječnici smatraju da za siromašnog Indonežanina vruć hrskavi "tempe" predstavlja glavni izvor bjelančevina.
Kikiriki maslac
Najpoznatija "prerađevina" od kikirikija je kikiriki maslac, To je mješavina kikirikija, biljnog ulja (najčešće takođe kikirikijevog) i malo soli.
Neki sadrže i šećer i aditive koji poboljšavaju mazivost i sprečavaju odvajanje ulja. Lako ga je napraviti i kod kuće, mljevenjem kikirikija.
Nakon otvaranja, mora se čuvati u hladnjaku, ne duže od šest mjeseci.
Uzgoj:
Početkom ljeta grmovi kikirikija prekrivaju polja. To je jednogodišnja biljka koja naraste od 30 do 50 cm. Nakon što su cvjetovi oprašeni, stabljike se spuštaju prema tlu, a žuti cvjetovi ulaze u zemlju na dubinu od šest centimetara.
Plodovi se razvijaju raste ispod zemlje u mahunama dugim oko šest centimetara u čašicama u kojima bude 1-4 sjemena. Ljuska je hrapava, a unutra je kremasto bijelo ili žuto sjeme pokriveno jestivom, tankom kožicom.
Iskapanje kikirikija je krajem mjeseca rujna.
MASLAC OD KIKIRIKIJA
NUSPOJAVE:
Alergija na orašasto voće jedna je od najopasnijih. Oko 3 milijuna Amerikanaca pati, a oko 100 godišnje zbog nje umre. Alergijsku reakciju može izazvati i najmanja količina alergena, kao što je na primjer korištenje istih lonaca i zdjela, neopranih ruku nakon dodira s orašastim voćem.
Najdraži sendvič malih Amerikanaca je "peanut butter-jelly", tj. toast kruh premazan maslacem od kikirikija i marmeladom. Može ga se naručiti i dobiti u svakom restoranu i hotelu. Stručnjaci tvrde da je upravo zbog trošenja velike količine proizvoda od orašastog voća alergija raširenija nego u ostalim dijelovima svijeta.
Dobra vijest za mnoge roditelje: Pronađen je lijek za alergiju na kikiriki! Davanjem vrlo malenih doza kikirikija, liječnici postepeno grade toleranciju na ovaj plod. Kikiriki se daje u obliku praha i kroz nekoliko mjeseci, a rezultati su vrlo uspješni i djeca uspijevaju razviti otpornost i toleranciju.
