DINJA
DINJA - SJEMENKE
Latinski naziv: Cucumis Melo L.
Eng: Muskmelon
Njem: Die Zuckermelone, Melone
Franc: Le Melon
Opis i podrijetlo:
Dinja je jednogodišnja biljka podrijetlom iz Azije, a pripada porodici Cucurbitaceae ili bundeve.
Plod je okruglog ili ovalno-izduženog oblika, mase 1-2 kg.
Tvrda kora može biti glatka, naborana ili mrežasta s režnjevima.
Unutrašnji, jestivi dio najčešće je narančasti ili zelenkastobijeli, a šupljina je ispunjena sjemenkama.
U Kini je bila poznata već 1000 godina prije Krista.
U Bibliji se spominje da su Izraelci, kada su napustili Egipat i s Mojsijem četrdeset godina lutali pustinjom, žalili za svojom omiljenom hranom, a posebice dinjom.
Slike iz gradova Herkulanuma i Pompeja (79. g.) upućuju na to da su i Rimljani poznavali dinju.
Prema smjernicama piramide pravilne prehrane, dinja je u skupini s ostalim vrstama voća. Za tu skupinu namirnica preporuka je 2-4 serviranja u danu.
Niska energetska vrijednost dinje i velik udio vode čine tu namirnicu vrlo popularnom u ljetnim mjesecima.
Plod dinje za konzumaciju mora biti potpuno zreo; vrlo je sočan, slatkog okusa, svojstvene arome i djeluje osvježavajuće.
DINJA - DETALJI
Energetska vrijednost :
Energetska vrijednost dinje iznosi samo 34 kcal na 100 g svježe namirnice.
U 100 grama svježe dinje u prosjeku ima 91 g vode, 0,1 g masti, 0,8 g bjelančevina, 7,9 g ugljikohidrata, 8 g šećera i 0,9 g vlakana.
Dinja je iznimno bogata vitaminom C (31% od RDA u 100g), a neke vrste (npr. cantaloupe) bogate su i vitaminom A koji je prisutan u obliku beta-karotena (10% od RDA u 100g).
Sadrži i druge vitamine i minerale, iako u manjim količinama: tiamin, niacin, vitamin B6, folate, pantotensku kiselinu, željezo, magnezij, bakar, kalij, mangan, fosfor.
Veoma su važni pozitivni učinci dinje na zdravlje organizma a to su sadržaj vitamina C i A koji ujedno djeluju kao antioksidansi štiteći organizam od kardiovaskularnih bolesti i starenja, voda i kalij potiču rad bubrega, pomažu u uklanjanju štetnih tvari iz organizma, a kalij ima blagotvoran učinak kod osoba s visokim krvnim tlakom jer ga smanjuje povoljnim djelovanjem biljnih vlakana olakšava probavu i pomaže u smanjenju tjelesne težine i nadimanja u trbuhu zbog visokog sadržaja beta-karotena dinja se ubraja među antikancerogenu hranu oblog od iscijeđenog soka dinje ili od naribane dinje služi za otklanjanje boli.
DINJA -BILJKA I CVIJET
Dinja (Cucumis melo)
Dinja je danas dostupna cijele godine. Najzastupljenije su podvrste cantalooupe, dinja zelenkaste kore s hrapavom površinom poput mreže, i charatais, dinja žute kore hrapave površine s okomitim prugama.
Pri kupnji dinje pripazite na peteljku oko koje se mogu stvarati kapljice vlage, što je znak da je dinja ubrana prerano.
Kod zrele dinje peteljka lako otpada, na čijem mjestu ostaje udubljenje dok druga strana dinje mora biti mirisna i gipka na dodir.
Izbjegavajte dinje koje imaju mekane dijelove, tamna oštećenja ili napukline.
Dinju čuvajte 2-3 dana na sobnoj temperaturi kako bi potpuno sazrela, a zatim ju možete čuvati u hladnjaku još pet dana.
Narezanu dinju čuvajte u njemu do tri dana u zatvorenoj posudi jer njezin miris može prijeći na drugu hranu koju čuvate u hladnjaku.
Ako tražite zdravu i ukusnu hranu koja izaziva zadovoljstvo, nutricionisti velikodušno preporučuju dinje. Dinje su izrazito hranjive i niskokalorične pa ako ste na dijeti, dinja je odlično rješenje. Možete je jesti koliko želite, bez razmišljanja o broju kalorija.
Tajna dinje je u velikoj količini vode. Ona vam neće samo ugasiti žeđ, već vas može i zaštititi od sunčevih opeklina.
Sok od dinje će vam pomoći da se zaštitite od štetnog zračenja sunca. Dinje su bogate antioksidantima koji organizmu pomažu u zaštiti od štetnih radikala koji oštećuju stanice kože.
DINJA
Sjemenke:
No, najzdraviji dio dinje najčešće završi u kanti za smeće, budući da ga odstranjujemo i bacamo – sjemenke dinje.
Osim ploda, koji je dobar i za uklanjanje viška vode iz organizma, mogu se jesti i suhe koštice dinje, koje se osobito preporučuju ljudima koji boluju od bolesti bubrega osobito sa bubrežnim kamencima.
Mali je broj sjemenki koje ne bi trebalo jesti, dok većina ima ljekovita svojstva. Tako su koštice kivija dobre za kožu, lubenice za crijevne parazite, dinje za sužavanje pora...
Oljuštene i smljevene koštice dinje, krastavca i budneve hrane kožu i ulaze u sastav mnogih kozmetičkih maski, posebno onih protiv proširenih pora.
Sjemenke dinje bogate su proteinima, omega-3 masnim kiselinama, vitaminima i vlaknima. Prema ayurvedi (tradiconalnoj indijskoj medicini) sjemenke dinje imaju rashlađujući efekt i idealne su za jesti tijekom ljeta.
U Indiji, mljevene sjemenke dinje dodaju se u lassi (napitak od jogurta) i thandai (hladno mlijeko sa začinima), a cijele sjemenke u slatkiše i halve.
Mogu se dodati u kruh i peciva (poput sjemenki bundeve ili sunockreta) ili u torte i kolače (poput oraha ili lješnjaka).
Mogu se jesti i same, kao zdrava grickalica.
Plod, sjemenke i ulje od sjemenki, dobro su ljekovito staro sredstvo za liječenje raznih tegoba kao što su kašalj, temperatura, paraziti, želučane, probavne, bubrežne i urinarne smetnje.
Čaj od cvijeta dinje dobar je za iskašljavanje i povraćanje.
DINJA
Osnovni recept:
Priprema istih je vrlo jednostavna. Nakon što ste pojeli lubenicu ili dinju, odnosno prilikom čišćenja, nešto koštica odvojite i operite u kuhinjskom cijedilu.
Zatim rasprostrite na kuhinjski papir i ostavite dva, tri dana da se posuše, slobodno i na sunčanom mjestu. Nakon toga, sjemenke spremite i povremeno se nagradite ukusnim i zdravim zalogajem. Nemojte pretjerivati s količinom, obzirom da su obje vrste sjemenki relativno masne.
No kao povremena poslastica - sjemenke dinje i lubenice su izvrsne, zdrave i ukusne, a pritom i skoro pa besplatne.
Ukoliko želite od koštica dinje spremati ukusan i ljekovit čaj, bilo bi dobro da ih posušite zajedno sa vlaknastim dijelovima koji okružuju koštice jer je taj dio vrlo ukusan i daje aromatičnu (mirisnu) notu vašem omiljenom čaju. Kad se koštice i vlakna osuše, sve zajedno sameljite u blenderu, potom ih pospremite u staklenu teglicu i uživajte u svom mirisnom čaju.
Ja ih za čaj, pomiješam sa šipkom ili gloginjama, mogu se spremati i sa sušenim jabukama (korom), odlično pašu uz koštice trnine.
Vjerujte mi, zaista ih je šteta baciti.
NUSPOJAVE:
Nisu poznate.
