TRANSLATOR




KOMORAČ

cvijet

Komorač (foeniculum vulgare mill.).eng: fennel, d: der fenchel, Fr: le fenouit commun. Biljka: porodica: apiaceae (umbelliferae) - štitarke. Ostali nazivi: koromač, morač, slatki kopar, janež, divlja mirođija. Podrijetlo: Komorač je jedna od najstarijih poznatih ljekovitih biljaka što su ih koristili stari Egipćani, Rimljani i Grci. Stanište: Raste na poljima, i neobrađenimlivadama, u vinogradima, na kamenjarima, a uzgaja se u vrtovima i na poljima. Komorač potiče iz Sredozemlja, a dosta se uzgaja i diljem svijeta, uglavnom u Toplijim krajevima Europe i Azije te Africi i Južnoj Americi. Raste po kamenjarima Hrvatskoga Primorja, Dalmacije i Makedonije. U nas ga najviše ima u primorskim krajevima i na otocima. Komorač se danas cijeni kao mirodija za pripremanje kolača i kruha. Zrnca komorača, a još češće mljeveni komorač, miješaju se s brašnom tako da pecivo dobiva izvrstan okus. Komorač se pored toga stavlja u juhe, umake, variva i konzervirano povrće. Svježi, nježni listići komorača, kao i svježi korijen, nasjeckaju se u salate....[...]

Nastavi dalje...


KIM

cvijet

Kim (carum carvi l.). Obitelj: umbelliferae (apiaceae) - štitarke. Eng: caraway. D: kummel. fr: le carvi. Drugi nazivi: divlji kim, kumen, kumin. Egipčani ga nazivaju; tapnen. Stari Rimljani: cuminum. A Grci: kyminon. Povijest i pučka medicina: Kim se odavno koristi kao začin i ljekovito sredstvo. Najčešće u pripravcima protiv nadimanja, bolova u trbuhu, ujeda otrovnih životinja, kao oblog kod krvarenja iz nosa, za pospješivanje izlučivanja želučane kiseline i majčina mlijeka te kod kašlja. Sa šećerom i drugim začinima pripravljao se liker od kima. Stari Grci dodavali su ga svim lijekovima kako bi ubrzali njihovo djelovanje.

Droga: carvi fructus - plod kima. Plodovi kima koriste se u različitim ljekovitim pripravcima, a iz njih se dobiva i ljekovito eterično ulje koje se koristi kao djelatna tvar u mnogim farmaceutskim pripravcima. Kao biljka za probavni sustav, kim je doista blagotvoran. Djeluje kao stomahik, stimulirajući lučenje probavnih enzima. Prednost mu je što nije gorak, kao što je slučaj kod drugih biljaka koje se koriste u tu namjenu, poput gorkog pelina ili kičice. Zanimljivo, istodobno ima sposobnost opuštanja glatkog mišićja probavnog sustava, ali i poticanja njegove normalne peristaltike (gibanje). Na taj način sprječava bolne grčeve probavnog sustava, a olakšava proces probave.

Kim je jedna od najdjelotvornijih biljaka karminativnog djelovanja, što znači da djeluje kod nadutosti....[...]

Nastavi dalje...


KESTEN DIVLJI

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. Poznato je stotinu različitih vrsta kestena. Općenito se dijele na pitome i divlje.

Divlji (samonikli rastu u prirodi) su jestivi, a posebna poslastica među njima su lovranski maruni koji su slađi i veći od običnih kestena te posjeduju ljekovita svojstva.. Najčešće se spominje kao pomoć kod varikoznih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih pripravaka.

S druge strane, pitomi kesten, koji nažalost nije za jelo niti nema nikakva ljekovita svojstva. Pitomi (hibridni) se obično sade po parkovima kao ukrasno drvo, a ljudi ih često krivo imenuju u "divlje", jer nisu jestivi. Nziv "divlji" imaju samonikle biljke u prirodi, a "pitome" su one cijepljene ili genetski modificirane. Nažalost pitomi kesten ima lijep veliki plod te prekrasne cvjetove ali nije upotrebljiv osim za ukras....[...]

Nastavi dalje...


ANIS

anis

Plodovi koji se sabiru dvaput u sezoni moraju se očistiti od peteljki i odmah sušiti jer inače pocrne. Korijen se vadi u jesen. Poslije čišćenja korijena od zemlje, reže se na kockice ili rezance te suši na toplom prozračnom mjestu. Iz sjemena se destilacijom dobiva anisovo ulje (oleum anisi). Anis je podrijetlom iz Egipta. Ljekovito djelovanje anisa možda je najbolje opisano u starim zapisima: "ako golubinjak namažemo uljem anisa golubovi će ga sigurno prihvatiti jer obožavaju njegov miris." Sjeme anisa sadrži 1-5 % eteričnog ulja, bjelančevina i šećera do 20 %, masnih ulja do 10 %. željeza; ulje anisa sadrži i do 90 % anetola, zatim metilhavikola, aldehida, estragola, anisove kiseline, anis ketona i anisovog alkohola. U kućanstvu se anis upotrebljava kao začin za razne kolače i razne vrste kruha, te su poznati anisovi kolačići, pereci, prepečenac, kifle, kruh itd.

Ljekoviti dio biljke: plod

Anis je afrodizijak, antispazmatik, aromatik, antidepresiv, diuretik, dispeptik, ekspektorant, holagog, holeretik, galaktagog, karminativ, mikotik, pektoral, sekretolik, stimulans, tonik i vermifug.[...]

Nastavi dalje...


KLINČIĆ

cvijet

Klinčići su zapravo nezreli, neotvoreni cvjetni pupoljci zimzelenog tropskog drveta iz porodice mirta, koji su ružičasti dok su svježi, a sušenjem mijenjaju boju u bakreno smeđu. Dok su svježi ružičasti su, a osušeni mijenjaju boju u hrđavo-smeđu. Duljine su 12 - 16 mm i nalikuju čavlićima (na lat. se i naziva clavus, što znači čavao). Stabljike završavaju istaknutim četverodijelnim cvjetnim pupovima. Miris im je topao, opor i aromatičan, a okus slatkasto-trpak i vrlo jak.

Klinčićevac ili klinčić (Syzygium aromaticum) je malo do srednje visoko, osjetljivo zimzeleno drvo iz tropskih krajeva. Pripada porodici mirta (Mirtaceae), a potječe iz sjevernih Molučkih otoka.

Uspijeva samo u tropskoj morskoj klimi pa se danas uzgaja u Indoneziji, Tanzaniji, Madagaskaru, Šri Lanki i Maleziji.

Drvo klinčićevca ima krošnju u obliku piramide te velike, kožaste i sjajne, jajolike listove koji se javljaju u parovima. Listovi su vrlo aromatični, a ugodan miris imaju i grančice i sitni zvonoliki crveni cvjetovi koji se javljaju u gustim nakupinma u dva razdoblja tijekom vegetacije. Još ružičasti cvjetni pupoljci beru se ručno ili tresu bambusovim štapovima, a zatim se suše na suncu. Nakon sušenja, pupoljci su crvenkastosmeđe boje i nalik čavliću, a pod nazivom klinčić upotrebljavaju se kao začin. Naziv mu dolazi od latinske riječi clavus što znači čavao.

Njegove izuzetno ljekovite tvari koje sadrži ( eugenol, cariofilen, tanin i dr.) imaju jaka anti-mikrobna svojstva te ubijaju sićušne parazite, njihova jajašca i ličinke.

Čudesna svojstva klinčića odavna su poznata liječnicima diljem svijeta pa se od davnina koristi kao lijek kod problema sa probavom te za uništavanje parazita i protiv gljivičnih infekcija. [...]

Nastavi dalje...


KOPAR

cvijet

Mljeveni plodovi kopra u mlincu za kavu uzimali su se kao začin kod svih dijetalnih jela 3 puta na dan na vrhu noža. Miriše ugodno i aromatično i vrlo je sličan komoraču. Kopar je u svojoj dugovječnoj povijesti u narodu izgradio svoju mitsku povijest s legendom o čarobnoj moći a u kuhinjama domaćica sve do današnjeg dana ostao je ljekovita i začinska biljka, čije lišće se koristi kod kiseljenja krastavaca, kod zelenih salata, salate od krumpira i graha, te raznim jelima (variva, juhe, umaci). Bolesti bubrega i urinarnih puteva, digestivnih bolesti, glavobolje, gluhoće, grčeva, gušterače - (za bolji rad), kašlja, nesanice, neuroze, nadutost, skleroze, srčane aritmije zajedno sa komoračem, tumora, varikoznih vena, zatvora, za jače lučenje mlijeka, želučanih bolesti, žutice, izgubljenog apetita, lošeg zadaha iz usta.

U kuhinji kao začin, za pripremu osvježavajućeg čaja, te za ubode insekata.

Eterično ulje kopra rabe kao insekticid.

Tinkturu kopra od sjemena rabe kod gripe, grčeva te poremećaja probave.

Ljekovito djelovanje kopra u pučkoj medicini se dosta razvilo tako da su njegova svojstva nadopunjavali i s ostalim ljekovitim sredstvima kao što su med koji se dodavao čaju od kopra za liječenje plućnih oboljenja.

Zatim vino u kojemu se močio ili kuhao plod kopra za umirenje živaca a ako se popilo prije spavanja kod raznih nesanica. - Ženama je poznato poticajno djelovanje na mliječne žlijezde, poželjno kod dojilja. - Za izazivanje mjesečnog ciklusa. - Kod grčeva koji se javljaju kod dojenčadi jer umiruje i otklanja ih..

O kopru postoji niz starih izreka koje dosta govore o njegovoj moći, onima, koje noću muče strašni snovi, koji nemirno spavaju, hrču ili u polusnu skaču iz kreveta, treba pod glavu staviti svežanj lišća od kopra, bio je jedan od uobičajenih savjeta.[...]

Nastavi dalje...


MAGNEZIJ

cvijet

Opće je poznato da je magnezij esencijalni sastojak čovječeg i životinjskog organizma te da je potreban za aktivnost oko 300 različitih enzima. Zbog toga, sa pravom se može reći da život bez magnezija ne bi bio moguć, tako da magnezij spada među najznačajnije minerale našeg vremena. Dodatna suplementacija prehrane magnezijem stoga se preporučuje kod prevencije srčanih oboljenja i ateroskleroze, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, živčane napetosti, razdražljivosti i nemira, poremećaja spavanja, trudnoće i dojenja te za prevenciju migrene. .[...]

Nastavi dalje...


CINK

cvijet

Cink je esencijalni mineral koji nalazimo u gotovo svakoj stanici našeg tijela. Smatra se da je količina cinka u tijelu odrasle osobe oko 2 g. Najveću količinu cinka u tijelu nalazimo u retini i muškim reproduktivnim organima, dok ga u znatnoj mjeri nalazimo i u kostima i mišićima. Apsorpcija mu je loša, a glavni dio cinka apsorbira se u jejunumu, tj. u tankom crijevu. Cink sudjeluje u aktivnosti gotovo stotinu enzima, tvari koje omogućavaju odvijanje biokemijskih reakcija u našem tijelu. Cink utječe na osjećaj okusa i na tek. Elementi okusa nalaze se u slini i strukturna su tvar epitelnih stanica sluznice usne šupljine.. Najčešći su simptomi nedostatka cinka suha i ogrubjela koža, beživotna kosa, krhkost i bijele mrlje na noktima, oslabljeni osjeti okusa i mirisa, gubitak teka i tjelesne težine, smanjena prilagodljivost očiju na mrak, proljev, česte infekcije, otežano zacjeljivanje rana, kožne iritacije i poremećaji poput dermatitisa i akni... Mogući su i poremećaji rasta i razvoja, koncentracije i pamćenja, imuniteta i izmjene tvari te impotencija i neplodnost..[...]

Nastavi dalje...


LJEKOVITE BUĆINE SJEMENKE




BUĆINE SJEMENKE

Latinski naziv: Cucurbita pepo

Engleski: Pumpkin seed

Gole bučine (bundevine, tikvine) sjemenke

Ostali nazivi jesu: tikva, buča, žuta tikva, bundava



Opis biljke:

Bundeva (lat. Cucurbita pepo) jednogodišnja je biljka s puzavom stabljikom. Puzava stabljika bundeve naraste i do 10 m, a cvijetovi su žuti i smješteni u pazuhu listova.

Biljka razvija posebno muške posebno ženske cvjetove, a listovi su veliki, srcolikog oblika i vrlo hrapavi.

Plodovi su kuglastog oblika, ponekad rebrasti.

Plodovi bundeve su hranjivog blagog i slatkastog okusa, a sjemenke uljnatog okusa.




BUĆINE SJEMENKE



Velika snaga malih sjemenki

Rijetko koja namirnica obiluje vrijednim tvarima, a da je toliko zanemarena u našoj prehrani poput sjemenki.

Svaka sjemenka u sebi sadrži sve što je potrebno za rast biljke što znači da je budući život biljke koncentriran i sadržan u njoj.



Energetska i nutritivna vrijednost:

Energetska vrijednost sjemenki ne zaostaje za onom orašastih plodova, a znatan broj kalorija duguju visokom udjelu masnoća. Naime, više od polovice sadržaja čine masnoće, no riječ je o visoko vrijednim uljima, koja tek u malom dijelu čine zasićene, a većinom je ipak riječ o nezasićenim masnim kiselinama. Sjemenke se ističu visokim sadržajem esencijalnih masnih kiselina, nužnih za pravilno funkcioniranje brojnih važnih funkcija u organizmu. Ljudsko ih tijelo nije sposobno sintetizirati zbog čega je nužan njihov unos hranom. Značajan udio čine proteini, zauzimajući 20 -25 % sadržaja.

Vitamina nema u izobilju (osim vitamina E u sjemenkama suncokreta), ali zato ima "svega pomalo" počevši od vitamina A, preko vitamina E, do svih vitamina B kompleksa, izuzev vitamina B12. Sjemenke se ističu i sadržajem brojnih važnih minerala poput kalcija, magnezija, željeza, kalija, selena i cinka, a nije zanemariva ni količina prehrambenih vlakana.

Sjemenke bundeve su ukusna, vrijedna, ali i kalorična namirnica. Poput drugih sjemenki, gotovo polovinu sadržaja čine ulja koja u svom sastavu sadrže i omega 3 i omega 6 masne kiseline. Ističu se i relativno visokim udjelom proteina (oko 25 %) te obiljem minerala, osobito fosfora, magnezija i mangana, a nije zanemariv ni udio cinka, željeza i bakra. Od vitamina sjemenke bundeve su dobar izvor vitamina E i K te vitamina A u obliku beta-karotena.

Tako u navedenim sjemenkama oko 50 posto masti zauzimaju nezasićene masne kiseline. Nezasićene masne kiseline pomažu stvaranje "dobrog" kolesterola (HDL), koji djeluje poput čistača krvnih žila, a istovremeno se smanjuje udio "lošeg" kolesterola u krvi (LDL).

Sjemenke tikve su 14.470 puta zdravije od čokolade. Isto kao što je hranjiv plod, tako su hranjive i sjemenke tikve. Možete ih grickati koliko god želite, bez bojazni da će vam naštetiti. Prije grickanja sjemena, ruke bi trebalo dobro oprati, kako se ne bi dogodilo da preko prljavih ruku u organizam unesete crijevne parazite.

Sjemenke sadrže sve vitamine B skupine osim vitamina B12 (ne sadrže vitamin B12 jer se on ne stvara u biljkama).

Bogat su izvor magnezija, kalcija, kalija, željeza, cinka i vitamina K. Odličan su izbor za grickanje jer su bogate omega 3 masnim kiselinama koje su tijelu neophodne za održavanje zdravlja srca i reguliranje krvnog tlaka. Otkrijte iznenađujuće zdravstvene prednosti sjemenki bundeve i zašto ih trebate jesti umjesto nezdravih grickalica.



BUĆINE SJEMENKE



Sjemenke:

Sjemenke se mogu grickati same, ali će oživiti i svako jelo. Najviše ih se dodaje kruhu i pecivima, ali one se izvrsno slažu i s juhama, varivima, salatama, ribljim i mesnim jelima... U principu, mogućnosti su neograničene.

Sjemenke bundeve jesu kalorične, ali to nije razlog da ne uživate u njima. One, naime, pomažu smanjenju koncentracije lošeg kolesterola u serumu.

Iako obiluju mastima, u sastavu tih masti zastupljeno je više nezasićenih masnih kiselina nego u mnogim drugim namirnicama koje smatramo niskokaloričnima.



Zdravstvene blagodati:

Istraživanja ukazuju na smanjenju učestalost oboljenja prostate u područjima gdje se redovito konzumiraju sjemenke bundeve. Iako nije poznat mehanizam pozitivnog djelovanja, zaslužnim se smatra jedinstvena kombinacija cinka, beta karotena i omega-3 masnih kiselina sadržanih u njima.

Slično sjemenkama sezama, sjemenke bundeve kao vrlo dobar izvor magnezija pomažu regulirati visoki krvni tlak i prevenirati napadaje migrene, a kao dobar izvor bakra pomaže u smanjenju upalnih stanja povezanih sa reumatoidnim artritisom.

Štoviše, istraživanja na životinjama pokazuju da dodatak sjemenki bundeve prehrani povoljno djeluje na ublažavanje upala i da se njihov učinak može usporediti sa djelovanjem nesteroidnih protuupalnih lijekova.

No, za razliku od protuupalnih lijekova koji povisuju razinu oksidiranih masti u zglobovima i na taj način dovode do progresije artritisa, unos sjemenki bundeva ne prate negativne nuspojave.

Kao dobar izvor željeza sjemenke bundeve mogu biti od velike koristi veganima kojima često nedostaje ovaj važan mineral. Neke od posljedica nedostatka željeza su umor, podložnost infekcijama te smanjena sposobnost učenja i koncentracije.



Zdravstvena primjena:

Protiv raka

Istraživanje koje su sproveli španski naučnici je pokazalo da sjemenke bundeve sadrže spojeve koje se uspješno bore protiv stanica raka. Još jedno istraživanje, ovog puta njemačkih naučnika, potvrdilo da žene koje su prošle kroz menopauzu i svakodnevno jedu sjemenke bundeve imaju za 23% manji rizik od nastanka raka dojke. Jednako učinkovitima su se pokazale i sjemenke suncokreta.

Dobre za zdravlje prostate

Ulje sjemenki bundeve se koristi za liječenje povećane prostate (hiperplazije). Ovo ulje sadrži fitokemikalije i antioksidanse koji smanjuju nivo slobodnih radikala u tijelu i sprječavaju nastanak kancerogenih stanica.

Ublažavaju simptome menopauze

Ako tražite prirodan način da poboljšate raspoloženje ili ublažite simptome menopauze, sjemenke bundeve su odličan izbor. One reguliraju napade vrućine, glavobolju, smanjuju bol u zglobovima i smanjuju učestalost naglih promjena raspoloženja. Znanstvenici su dokazali da sjemenke bundeve povećavaju nivo dobrog (HDL) kolesterola i reguliraju krvni tlak.

Smanjuju kolesterol

Istraživanja su pokazala da sjemenke bundeve loš kolesterol mogu smanjiti za 13%, a nivo ukupnog kolesterola za 10%. Također će smanjiti rizik od nastanka krvnih ugrušaka, bolesti kardiovaskularnog sustava, moždanog i srčanog udara.

Štite od dijabetesa

Sjemenke bundeve su bogate zdravim nezasićenim masnim kiselinama. Ustanovljeno je da su učinkovite u reguliranju razine šećera u krvi i povećanju osjetljivosti tijela na inzulin. Brojni stručnjaci dijabetičarima preporučuju sjemenke bundave kao namirnicu za svakodnevno konzumiranje.

Dobre za mršavljenje

Bogat su izvor vlakana i proteina, tvari koje su ključne u gubitku kilograma. Samo 30g sjemenki bundeve ima oko 5g proteina, što će vas duže držati sitima. Ipak, konzumirajte ih umjereno jer šalica sjemenki sadrži oko 285 kalorija.

Poboljšavaju raspoloženje

Odlične su za fizičko, ali i psihičko zdravlje. Znanstvenici su ustanovili da sjemenke bundave pokazuju odlične rezultate u smanjenju simptoma depresije. Odlične su za smanjenje stresa i anksioznosti. Jednim istraživanjem se pokazalo da povećavaju želju za seksom.

Olakšavaju artritis

Znanstvenici su ustanovili da sjemenke bundave imaju antiupalno djelovanje koje ublažava simptome artritisa. Ako patite od artritisa, svaki dan pojedite oko 30g sjemenki bundave kako biste olakšali simptome artritisa.

Sprječavaju nastanak osteoporoze

Osobe kojima u tijelu nedostaje cinka trebaju razmisliti od tome da počnu grickati sjemenke bundeve. One su odličan izvor cinka, minerala koji je potreban za izgradnju kostiju. Samo 1/4 šolje sjemenki bundeve sadrži čak 17% preporučene dnevne vrijednosti cinka.

BUĆINE SJEMENKE



Kupovanje i čuvanje:

Zbog visokog udjela ulja, sjemenke lako užegnu pa je posebnu pažnju potrebno posvetiti njihovom čuvanju.

Kako bi nutritivna vrijednost ostala maksimalno očuvana najbolje ih je držati na hladnim i suhim mjestima u tamnim posudama koje ne propuštaju zrak.

Kulinarska primjena:

Bundava se uzgaja ne samo zbog jestivog ploda, nego i zbog sjemenki. I meso i sjemenke bundave bile su vrlo popularna namirnica Indijanaca koji su ih cijenili zbog ljekovitih svojstava i nutritivnog sastava. Iako su danas sjemenke bundava sastavni dio recepata mnogih kultura, smatraju se zaštitnim znakom tradicionalne meksičke kuhinje.

Većina ljudi sjemenke bundave unosi putem krušnih proizvoda ili grickajući ih zasebno kao međuobrok. No, zbog osebujnog okusa i vrijednih sastojaka koje sadrže, zaslužuju značajnije mjesto u našoj kuhinji. Kako bi hranjivi sastojci ostali maksimalno očuvani, sjemenke je preporučljivo oljuštiti netom prije upotrebe, pri čemu se ne smije ukloniti sivo-zelenkasta opna osobito bogata nutrijentima.

Sjemenke bundave odlično se slažu sa salatama, bilo da ih samo posipate po njima bilo u obliku preljeva za salatu načinjenog od samljetih sjemenki bundave, češnjaka i peršina pomiješanih sa maslinovim uljem i limunovim sokom. Dodati ih možete i pirjanom povrću, omiljenim žitaricama za doručak, jogurtu, ali i smjesi za odreske od mesa i povrća.

Sjemenke bundave se mogu koristiti kao dodatak pecivima i salatama, a posebno je važno da se prilikom ljuštenja sačuva njihov zelenkasti dio, jer se upravo u toj ovojnici nalazi dosta hranjivih vlakana. Sjemenke bundave ima 20 puta veću kalorijsku vrijednost od ploda. S obzirom da se u sjemenkama nalazi mnogo bjelančevina, ugljenih hidrata i masti, biohemičari su precizno izračunali da su sjemenke bundave 14.470 puta zdravije od pločice čokolade. Mi u Hrvatskoj ih kupujemo prije utakmice ili ulaska u kino.

Ako se u zelenu salatu stavi nekoliko sjemenki, ne smao da je salata ukusnija nego i kuhar odmah ostavlja ozbiljniji dojam. Ako se pri tome sjemenke istucaju, manja količina daje puno više dobrog i aromatičnog okusa. Ako sjemenke malo prepečemo one će mirisati još intenzivnije. U svakom slučaju vrlo su ukusne grickalice, izuzetno kvalitezan prirodni lijek i vrlo zahvalan dodatak svakodenvnoj prehrani.

Recepti; Evo kako ispeći sjemenke od bundave

Što je veća bundeva to više sjemenki ima. Izvadite unutarnji sadržaj bundeve i stavite ga u zdjelu ako ćete odvajati sjemenke od "mesa" bundave. Razdvojite sjemenke na način da unutarnji sadržaj stavite u cjedilo (posuda) i pustite vodu na to. Sada počnite vaditi sjemenke i odlažite ih u drugo cjedilo ili sito. Jednom kad ste izvadili sve sjemenke, isperite ih pod vodom dok ne postanu bijele. Sjemenke možete posoliti ili dodati bilo koji sezonski začin.

Sjemenke položite na ravnu tablu, ploču, tepsiju ili tavu te prelijte sa malo maslinovog ulja. Namočite obje strane sjemenke. Da biste ispekli sjemenke od bundeve, pecite ih u pećnici 20 minuta na 200 stupnjeva sve dok lagano ne potamne. Pripazite da vam sjemenke ne zagore. Kad dobe boju maknite ih iz pećnice odmah i ostavite da se ohlade. Sjemenke su spremne za jelo!

Izrezbarite bundavu za noć vještica

Rezbarenjem bundave dobivamo tradicionalne lampione koje izrađujemo prigodom Noći vještica. Samo zapamtite da za rezbarenje bundave treba više upornosti nego vještina. Uzmite svježu bundavu u obliku koji vama paše.

Nekima paše niska i široka bundava, nekima pak visoka i uska. Nacrtajte šesterokut na vrhu bundave za pripremu otvora, no da je dovoljno velik da možete gurnuti ruku unutra. Izrežite šesterokut po vanjskim crtama oznaka sa oštrim nožem ili posebnim alatom za rezanje bundave. Koristite naprijed-natrag rezove da biste probili debelu koru. Izvadite dio u obliku šesterokuta , on će vam poslužiti kao kapa tj. poklopac i pobrinite se da sa njega dobro ostružete i odstranite sadržaj bundave. Koristite veliku žlicu da biste očistili cijelu bundavu od njezinog sadržaja.

Žlicu držite čim niže na dršci radi snage.

Nacrtajte uzorak izgleda lica bundave. Obavezno nacrtajte oči, nos, usta i to većih dimenzija, tako nećete imati problema sa rezanjem malih oznaka koristeći veliki nož. Nakon što ste izrezbarili oči, nos i usta sa unutarnje strane bundave lagano pritisnite izrezane dijelove prema van.

Bacite ili iskoristite izrezane dijelove (mašti na volju). Stavite svijeću u bundavu i dobit ćete tajanstven sjaj.

Što kažu kineski liječnici:

Što kažu kineski liječnici, uz napomenu da i zapadnjački nutricionisti visoko vrjednuju bučine sjemenke.

Česta konzumacija sjemenki umanjuje pojavu oboljenja prostate. Iako nije poznat mehanizam pozitivnog djelovanja, zaslužnim se smatra jedinstvena kombinacija cinka, beta karotena i omega-3 masnih kiselina sadržanih u njima.

Slično sjemenkama sezama, sjemenke bundave kao vrlo dobar izvor magnezija pomažu u reguliraciji visokog krvnog tlaka i preveniraju napadaje migrene.

Sve ovo su odvajkada znali liječnici kineske tradicionalne medicine pa se običaj grickanja ovih korisnih sjemenki duboko ukorijenio u prehrambenim navikama Kineza. Tako je i dan-danas. U većini kineskih trgovina, kao uobičajen dio ponude se nalazi i veliki udio sa sjemenkama. Bundavinih ima najviše, i pripremaju ih uz dodatak različitih začina tako da ih ponekad ne možete ni prepoznati. Ima ih slatkih, sasvim crnih od posebnog načina pečenja, neslanih, ljutih.

U odnosu na nas, u Kini su ljudi čini se svjesni ljekovitih svojstava bundavinih sjemenki, i tretiraju ih kao namirnice puno ozbiljnije nego mi. Dok je kod nas ulje od bučinih sjemenki vrlo rijetko u upotrebi, pogotovo u odnosu na suncokret, ovdašnja ga domaćinstva koriste obilato.

Većina ljudi sjemenke bundave unosi putem krušnih proizvoda ili grickajući ih zasebno kao međuobrok.

Kao dobar izvor željeza sjemenke bundave mogu biti od velike koristi veganima kojima često nedostaje ovaj važan mineral.

Kako bi hranjivi sastojci ostali maksimalno očuvani, sjemenke je preporučljivo oljuštiti netom prije upotrebe, pri čemu se ne smije ukloniti sivo-zelenkasta opna osobito bogata nutrijentima.

Evo, dragi moji, drugi put kada posegnete za šakom bućinih sjemenki, znajte da u ruci držite pregršt korisnih sastojaka, a ne samo grickalice za kino ili utakmice.



BUNDAVE - BUĆE



ULJE:

Ulje iz sjemenki dobiva se hladnim prešanjem, tamno zelene je boje, lako probavljivo i nutritivno vrlo vrijedno. Koristi se za pripremu raznih salata, ali i kao dodatak povrću i tjestenini.

Od sjemenki bundave se pravi bučino ulje - jedno od najhranjivijih vrsta ulja.

Ono je odličan izvor esencijalnih masnih kiselina, antioksidanata, vitamina i sterola.

Ulje sjemenki bundave djeluje kao diuretik, poboljšava kvalitetu spermija i zdravlje kože, jača imunitet, sprečava dijabetičku nefropatiju i uravnotežuje hormone.

Poznato je i po blagotvornom djelovanju na prostatu.

Ulje sjemenki bundave obično se koristi u pripremi salata, ali može se dodavati u juhe i shakeove.

I sjemenke i ulje poznato su sredstvo narodne medicine za tjeranje glista i drugih crijevnih parazita.

NUSPOJAVE:

Nisu mi poznate.

molimo pročitati izjavu