BADEM
BADEM
Latinski naziv: Amygdalus communis, (Prunus dulcis; Amygdalus prunus, Amygdalis communis,
Engleski: almonds
Sanskrt: Vadam
Regionalni naziv; bajam, mindul, mjendul, mendula, mendul, omiendul
Drvenasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae), jestive jezgre ploda.
Poznat je i badem s mekom korom (mekoč).
U pripremi slastica primjena badema je neograničena: od dodavanja u tijesta ili nadjeve, pudinge i kreme, do ukrašavanja torti i kolača marcipanom. Par kapi esencije od badema može se dodati u kreme i čokoladni fondue.
Kod nas se uzgaja u primorskoj Hrvatskoj, a kasno cvjetajuće sorte i u nekim kontinentalnim predjelima.
Opis i podrijetlo:
Biljka dosegne visinu od 4-9 m, s bijelo-ružičastim cvjetovima i koštuničavim plodovima.
Badem pripada grupi orašastog voća, a u bliskom je srodstvu s marelicom, breskvom, višnjom i šljivom. Raste na stablu Prunus amygdalus iz obitelji Rosaceae, koje se uzgaja od 3000. g. prije Krista, a potječe iz Kine.
Stablo badema naraste do 10 m, cvjeta u proljeće, a bere se u jesen.
Botaničko ime badema dolazi iz grčkog naziva za badem - amygdalon.
Postoje dvije glavne sorte badema: slatki (Prunus amygdalis dulcis) i gorki (Prunus amygdalis amara). Plodovi slatkog badema jedu se sirovi, prženi, dodaju se raznim jelima, a isto tako se prerađuju za dobivanje bademovog maslaca, bademovog ulja ili bademovog mlijeka.
Gorki badem je otrovan i nejestiv, ali se kultivira i prerađuje radi dobivanja esencijalnog bademovog ulja.
Najstarije vrste badema potječu iz Kine, a nošene su Cestom Svile do Grčke, sjeverne Afrike, Turske i Srednjeg Istoka. Bademe su na Pirenejskipoluotok donijeli arapski trgovci koji su se tu doselili kada su trgovali robom sa Srednjeg istoka. U Španjolskoj i Portugalu badem se danas koristi za pripremu nacionalnih jela kao što su portugalska torta od badema, slatkiši od smokve i badema, te špinat s pinjolima i bademom.
Francuzi su u 14. i 15. st. koristili bademovo mlijeko za pripremu finog deserta blancmange, dok se engleska verzija, blancmanger, sastojala od usitnjenih pilećih prsa, šećera, riže, bademovog mlijeka ili mljevenih badema.
U 18. st. badem se javlja i u Sjevernoj Americi, gdje ih sade redovnici iz Španjolske. Do kraja 18. st. u Europi se javlja proizvodnja bademovog mlijeka od blanširanih, fino samljevenih badema namočenih u vodi. Tijekom srednjeg vijeka u Europi su pripremali puding od pšenice i bademovog mlijeka, a posluživali su ga s mesom divljači.
Duž naše obale uzgajaju se bademi koji su stigli s Rimljanima.
Dio su tradicije u mnogim kulturama u cijelome svijetu. Rimljani su kao dar prijateljima donosili ušećerene bademe, a na vjenčanjima su na mladenku i mladoženju bacali bademe kao simbol plodnosti. U cijeloj Europi je na vjenčanjima tradicionalno korištenje ušećerenih badema, koji simboliziraju plodnost, ljubav, dobro zdravlje i sreću. Šveđani ga koriste za Božić - jedan se badem "sakrije" u puding od riže, a onaj tko ga pronađe, imat će sreće cijele sljedeće godine.
Kinezi vjeruju da da bademi simboliziraju vječitu tugu, u Indiji se vjeruje da su oni dobri za mozak. Kod nas, a i u drugim kulturama se badem cijeni kao super namirnica, to potvrđuje i znanstveno istraživanje u kojemu su miševima koji boluju od Alzheimerove bolesti davali bademe i potom testirali njihovo pamčenje. Laboratorijski nalazi potvrđuju da su na testovima bili bolji miševi koji su hranjeni bademima.
BADEM
Energetska i nutritivna vrijednost:
Bademi obiluju nutrijentima: 100 g ima energetsku vrijednost od 578 kcal / 2416 kJ, od čega 21,3% proteina, 50,6% lipida i 19,7% ugljikohidrata.
Iznimno je bogat mineralima: 100 g badema sadrži 1,1 mg bakra (100% preporučenog dnevnog unosa), 2,5 mg mangana (100% preporučenog dnevnog unosa), 275 mg magnezija (92% preporučenog dnevnog unosa), 474 mg fosfora (59% preporučenog dnevnog unosa), 3,4 mg cinka (34% preporučenog dnevnog unosa), 4,3 mg željeza (31% preporučenog dnevnog unosa) i 248 mg kalcija (25% preporučenog dnevnog unosa).
Izvrstan je izvor vitamina E (26 mg, tj. 173% RDA) i vitamina B kompleksa: riboflavina (0,8 mg ili 63% RDA), niacina (3,9 mg, što iznosi 24% RDA) i tiamina (0,24 mg, odnosno 20% RDA).
Bademi su najbolji izvor vitamina E, koji djeluje kao snažni antioksidans i štiti od malignih bolesti. Vitamin E koristan je za ljude koji se bave sportom, jer ublažava upale mišića poslije napornih treninga. U bademu se nalaze i vitamini B kompleksa te kalcij i magnezij. Organski kalcij iz badema jača kosti, magnezij je bitan za mišiće i metabolizam, a vitamini B kompleksa važni su za mozak i igraju bitnu ulogu u proizvodnji energije.
Osim toga, vitamini B kompleksa iz badema poboljšavaju ten i čine nas ljepšima.
Bademi sadržavaju veliku količinu proteina. 100 g badema sadržava čak 21 g proteina (što je 42% potrebnog dnevnog unosa proteina), 20 g ugljikohidrata te 50 g lipida.
Badem je najbolje jesti sirov, bez ikakve termičke obradbe, jer se njome uništavaju vrijedni enzimi, pa na taj način badem ostaje bez visokovrijednih esencijalnih nutrijenata i smanjuje se njegov blagotvorni ljekoviti učinak.
BADEM -CVIJET I PLOD
Ljekovitost:
Zbog iznimnog bogatstva nutrijentima, badem je bio predmet mnogih istraživanja kojima su utvrđeni mnogi blagotvorni učinci konzumacije badema.
Časopis Circulation Američkog udruženja za srce u rujnu 2002. objavio je kliničku studiju o značajnom reduciranju razine kolesterola u osoba koje konzumiraju bademe. Bademi su vodeći izvor vitamina E u hrani u obliku alfa-tokoferola, moćnog antioksidanta, kojem se pripisuje sposobnost snižavanja kolesterola od 8-12%. Bademi štite od srčanih napadaja, što je potvrđeno i u još pet velikih epidemioloških studija.
Svakodnevnim konzumiranjem 45 g badema možete sniziti rizik od pojave srčanih bolesti
U studiji iz 2003., objavljenoj u časopisu International Journal of Obesity and related Metabolic Disorders, utvrđeno je da niskokalorična dijeta
obogaćena bademima utječe na učinkovitiji gubitak težine. Mangan i bakar u velikim se količinama nalaze u bademima, a važni su za
aktivnost oksidativnog enzima koji onemogućava djelovanje slobodnih radikala. Mangan sudjeluje u procesu dobivanja energije iz proteina i
ugljikohidrata te sudjeluje u sintezi masnih kiselina, važnih za održavanje zdravog živčanog i endokrinog sustava. Pomaže tijelu da iskoristi nekoliko ključnih nutrijenata kao što su biotin, tiamin, askorbinska kiselina i kolin.
Održava čvrstoću i zdravlje kostiju, normalnu razinu krvnog tlaka, te potiče optimalni rad štitne žlijezde. Badem je bogat magnezijem, koji je važan za opuštanje arterija i bolji protok kisika i nutrijenata u organizmu. Istraživanja su pokazala da nedostatak magnezija utječe na povećani rizik od srčanog udara i oštećenje srca zbog slobodnih radikala.
Također, bademi su odličan izvor kalcija, pa su za osobe koje su alergične na mlijeko i mliječne proizvode ili koje ih ne smiju konzumirati iz nekih drugih razloga, bademi odličan izvor kalcija, važnog minerala za održavanje i očuvanje kostiju. Sadrže više kalcija i vlakana od drugog orašastog voća - 30 grama badema sadrži istu količinu kalcija kao i 1/4 šalice mlijeka. Zbog tih svojstava i zbog sadržaja folne kiseline preporučuju se i u trudnoći.
Bjelančevine u bademima su biološki vrijedne, s dobrim rasporedom aminokiselina mogu zamijeniti one iz mesa, pa su neizostavni u prehrani vegetarijanaca.
Flavonoidi koje nalazimo u kožici badema zajedno s vitaminom E udvostručuju antioksidativno djelovanje, navodi istraživanje objavljeno u Journal of Nutrition 2005. U kožici badema identificirano je 20 moćnih flavonoida, poznatih i iz druge hrane, poput katehina iz zelenog čaja i naringenina iz grejpfruta.
Badem je najlužnatiji orašasti plod, a namirnice s lužnatim svojstvima blagotvorne su za ljudski organizam. Neumjereno konzumiranje namirnica s kiselim svojstvima stvara kiselost organizma, koja je uzrok velikog broja bolesti današnjice.
Lužnata reakcija koju izazivaju bademi neutralizira kiselinu i tako pomaže tijelu u borbi protiv zatrovanja. U bademu prevladavaju nezasićene masne kiseline, dok je udio zasićenih kiselina mnogo manji. Nezasićene se kiseline smatraju veoma zdravima, jer utječu na razinu kolesterola u krvi. Smanjuju razinu štetnog LDL-kolesterola, a povećavaju razinu dobrog HDL-kolesterola. HDL-čestice (lipoproteini velike gustoće) skupljaju na sebe suvišni kolesterol iz krvi i tkiva i prenose ga u jetru. Na taj način badem smanjuje vjerojatnost nakupljanja kolesterola na stjenkama krvnih žila, a time i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti te srčanog udara. Osim toga, nezasićene masne kiseline poput kiseline Omega-3 neophodne su za optimalan rad mozga. Nedostatak dobrih masti u prehrani može poremetiti čovjekove mentalne i intelektualne funkcije.
Također, bademi poboljšavaju pamćenje pa ih je preporučljivo konzumirati prije spavanja u kombinaciji mlijeka i bademovog ulja. Tako podržavaju obavljanje funkcije mozga pa su odlični i za koncentraciju. Neki ih smatraju i afrodizijakom za muškarce, a od procesiranog gorkog badema proizvodi se liker "Amaretto".
KOLAČI SA BADEMOM
DIJABETES I BADEMI
Bogati vlaknima i ugljenim hidratima, bademi snižavaju glikemijski indeks (brzina kojom šećer ulazi u vaš krvotok) kada su dio obroka. Sadrže i dosta magnezijuma koji igra ulogu u regulisanju nivoa šećera u krvi.
No nova studija pokazuje da prehrana u kojoj su zastupljeni bademi može spriječiti razvoj bolesti, piše u Journal of the American College of Nutrition.
Uključite li bademe u svoju svakodnevnu prehranu olakšat ćete dijabetes tipa 2 i ako se on već pojavio.
Bademi smanjuju razinu kolesterola u krvi, te su dobri i za poboljšanje inzulinske osjetljivosti. Odlični su kao pomoć za liječenje i prevenciju dijabetesa, a također smanjuju rizik od kardiovaskularnih oboljenja.
Zbog smanjene sposobnosti korištenja inzulina, ili njegovog potpunog nedostatka, dijabetičarima se preporučuje da konzumiraju bademe. To dovodi do sprečavanja nastanka dijabetesa tipa 2, koji se najčešće povezuje sa pretilošću.
Dijabetičari pate od nedostatka inzulina tj. ne mogu iskoristiti glukozu iz krvi jer ona ne može uči u stanicu i pretvoriti se u energiju. Kod nekontroliranog dijabetesa glukoza i masnoće ostaju u krvi i s vremenom oštećuju vitalne organe.
Međutim studija provedena na Sveučilištu Medicine u New Jerseyju pokazala da prehrana bogata bademima uzrokuje veću djelotvornost inzulina te smanjuje LDL kolesterol kod onih ljudi koji imaju povišenu razinu glukoze u krvi, no još uvijek ne toliko visoku da bi ih smatrali dijabetičarima.
Voditelj istraživanja dr. Michelle Wien kaže: "Ovo daje nadu onima koji imaju veći rizik za razvoj kroničnih bolesti kao što su dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne bolesti. Nova prehrana mogla bi promijeniti faktore rizika koji igraju ulogu u razvoju bolesti."
Širom Europe od dijabetesa boluje oko 55 milijuna ljudi.
Lijek za žgaravicu:
Taj neugodni osjećaj boli i žarenja koji se širi iz želuca pa čak i sve do vrata zasigurno je zadesio barem jednom svakoga od nas. Žgaravica koja je popraćena tim bolovima nastaje kada želučana kiselina uđe u jednjak zbog opuštenog donjeg sfinktera jednjaka koji inače ostaje čvrsto zatvoren nakon što hrana uđe u želudac.
Protiv žgaravice vam liječnik ili ljekarnik može prepisati određene lijekove koji će smanjiti osjećaj boli te neutralizirati želučanu kiselinu.
Osim lijekova postoje i prirodni načini za smanjenje žgaravice. Bademi u svom sastavu sadrže tvari koje su efikasne u liječenju žgaravice te je zbog toga korisno, kada osjetite bolove, uzeti nekoliko badema kako biste smanjili bolove.
POMLAĐUJE I POVEĆAVA VITALNOST
Rasajana, tako bi navela ayurveda ovo njegovo djelovanje na organizam i vitalnost. Osim što daje snagu i energiju, badem je hranjiv te je preporučen kod stanja opće slabosti, pada imuniteta ili oporavka nakon bolesti i liječenja.
TONIK ZA ŽENE
Zbog svojih brojnih vrijednosti ali i folne kiseline te utjecaja na snaženje organizma, badem je preporučen trudnicama, rodiljama i dojiljama. Potiče laktaciju ali i snaži te ubrzava oporavak nakon poroda.
AFRODIZIJAK
Badem jača i hrani Shukra dhatu, reproduktivno tkivo te ga ayurveda povezuje sa afrodizijačkim svojstvima Badem povećava libido te pospješuje opću spolnu aktivnost. Isto tako, preporučen je ženama koje žele zanijeti ali i ženama koje su ušle u razdoblje predmenopauze, menopauze.
Kupovanje i čuvanje:
Iako ćete bademe u ljusci teško pronaći u trgovinama, oni imaju najdulji rok trajnosti. Razlog tome je što ljuska sprječava izlaganje badema vanjskim utjecajima kao što su toplina, vlaga i zrak. No najčešće se bademi kupuju bez ljuske, u rinfuzi i u već određenim pakiranjima od 100 g, cijeli, s kožicom ili bez nje. Ukoliko ih kupujete u rinfuzi, obratite pažnju na boju koja treba biti jednolična, a na dodir ne smiju biti savitljivi. Svježi bademi imaju slatki i orašasti miris, a ukoliko je on oštar i gorak, bademi su užegli.
S obzirom da bademi imaju veliki postotak masnoća, jako je važno čuvati ih na primjeren način kako se ne bi užegli. Čuvajte ih u hermetički zatvorenoj posudi na tamnom, hladnom i suhom mjestu. Ukoliko ih čuvate u hladnjaku, svježina badema će se održati i nekoliko mjeseci, a ukoliko ih zamrznete, i do godinu dana.
Postoje dvije sorte badema, slatki i gorki. Prvi se najčešće kupuju s ljuskom, zatim blanširani cijeli ili narezani na listiće, te mljeveni. Njihova aroma će obogatiti kolače, pite, nadjeve i umake. Gorki bademi, koji su manji, koriste se za dobivanje bademova ulja i esencije, te talijanskih kolačića - amaretta.
Bademi su savršeni kao dodatak obroku bodybuildera:
Bademi su doista puni masti, no moderna istraživanja su pokazala da umjesto da vas čine debelima, one vam pomažu održati svoju težinu. To bi moglo biti zbog toga što su bademi bogati hranjivim tvarima. Jedna unca (28 grama) badema ima 167 kalorija, 6 grama proteina koji vam pomažu da dobijete na masi i 3,1 grama vlakana koja vam održavaju probavni sustav zdravim i pomažu vam da se osjećate sito. Ta količina također sadrži gotovo 10 g mononezasićenih masti i 3,1 g polinezasićenih masti, a to su oboje dobre masti koje vaše tijelo treba.
Napravite svoju vlastitu mješavinu za zalogaj po putu kombinirajući bademe, suho voće i granolu (hrskavi musli). Pospite nasjeckane bademe na salatu, ili uvaljajte piletinu ili ribu u smrvljene bademe prije kuhanja.
AYURVEDSKE NAPOMENE
Po svojim je karakteristikama tj. svojstvima gust, težak, ljepljiv te hrani svih sedam tkiva.
Preporučena dnevna doza: 7-10 sjemenki
Korištenje: koštica, brašno, krema, mlijeko, ulje
Proizvodnja:
Svjetska proizvodnja 2002. iznosi 1,85 milijuna tona (procjena FAO).
Bademi se uzgajaju u Portugalu, Španjolskoj, Italiji, Grčkoj, Iranu, Pakistanu, Afganistanu, Siriji, Libanonu, Tunisu, Maroku, Australiji i Južnoafričkoj republici, a najveći proizvođači badema su Sjedinjene Američke Države, Grčka, Iran, Italija i Maroko.
Preporuka:
Od badema se može napraviti veoma ukusno mlijeko, koje može poslužiti kao supstitut za mlijeko životinjskog podrijetla.
Ostavite čašu badema preko noći u vodi. Sljedeći dan natopljene bademe isperite i stavite u blender. Dodajte tri čaše vode i dobro izmiksajte. Mlijeko procijedite kroz gustu gazu, vratite u blender, po želji dodajte med te još jednom izmiksajte. Umjesto meda možete dodati i koji drugi zaslađivač (npr. datulje). Po izboru možete dodati i štapić vanilije, kako biste obogatili okus mlijeka. Ostatak kaše od badema možete iskoristiti za krekere ili pire od badema.
Svjesnost o tome da sve što ulazi u naše tijelo, bilo hranom ili nekim drugim putem, ima određeni utjecaj na naše zdravlje. Taj utjecaj na organizam može biti pozitivan, ali i negativan, dakle može značiti zdravlje ili bolest. Pokušajmo imati na umu činjenicu da bi sve što ulazi u tijelo trebalo biti zdravo i korisno.
Umjesto uobičajenih grickalica uzmimo šaku badema i uživajmo u njima, kao što će naše tijelo uživati crpeći sve ono korisno iz njih.
Počastimo se vrećicom badema!
U kozmetici:
Koža ispod očiju najnježnija je i najtanja, pa se na njoj najprije pojavljuju znakovi umora. Iako je najbolje sredstvo protiv podočnjaka dovoljno sna, mogu pomoći i mali kućni lijekovi.
A ako se podočnjaci često pojavljuju, nabavite bademovo ulje i nježno ga nanosite oko očiju svakog jutra i večeri.
Bademi su kalorična namirnica koja daje mnogo energije, a koristila ih je i Kleopatra u kozmetici za njegu tijela.
Tko god se zanima za ljepotu i zdravlje kože, odavno već zna koliko je badem cijenjen kao sastojak za njegu i liječenje. Lokalno, badem se u liječanju koristi za tretiranje i ublažavanje kožnih bolesti, iritacija te bakterijskih infekcija. Vanjska primjena ulja, pasta, mlijeka blagotvorno djeluje i hrani slojeve kože. Bogatstvo minerala, vitamina te omega6 masnih kiselina, svrstavaju bademovo ulje među najbolji izbor ulja za zdravlje i ljepotu kože a ayurveda tome još dodaje – preporučujemo korištenje bademovog ulja za vata tipove; njegujte njime svoju suhu, dehidriranu i osjetljivu kožu.
BADEM U CVATU
Gorki bademi:
Gorki bademi (Amygdalus amarus; koristi se u alternativnoj medicini)
– ova vrsta badema je otrovna i nejestiva, međutim ne i neiskoristiva u druge svrhe. Od njih se, naime, rade različiti bademovi ekstrakti poput esencijalnog bademovog ulja. Cijela biljka sadrži glikozide u sjemenkama, kori i lišću. Toliko je otrovna da 50-70 gorkih badema uzrokuju smrt kod odrasle osobe, a samo 3 gorka badema mogu izazvati jako trovanje. Ipak, ekstrakt badema koji se koristi za kolače proizveden je od gorkog badema jer gorčina ekstrakta potječe od prusične kiseline, koja se uništava djelovanjem topline i ekstrakcije ulja.
U liječenju s gorkim bademom se mora zbog otrovnosti upotrebljavati vrlo oprezno i najčešće pomiješan sa slatkim bademom. Oba umiruju bolove živaca.
Sjeme gorkog badema sadrži i do 55% masnog ulja, nešto šećera, oko 25% bjelančevine, zatim amygdalina, sluzi, gume i cijanogenetskog heterozida koji daje gorčinu, a najveća ljekovitost je baš u njemu. S vodom i encimom emulzinom hidrolizira se u cijanovodoničnu kiselinu, benzaldehid i eterično ulje (Oleum amygdalae amarae aethereum). Voda gorkih badema (Aqua amygdalarum amarum) je sedativ, a najveća dozvoljena doza za odraslog je 6 grama. Bademovo ulje sadrži oko 80% trioleina.
Od slatkog badema dobiva se emulsio amygdalarum dulcium, a od bademova ulja emulsio amygdalina oleosa.
Sirup amygdalinus i emulsio amygdalina oleosa uzimaju se protiv kašlja.
"Mlijeko" gorkog badema uzima se protiv groznice, bolesti želuca i crijeva, umiruje srčane bolove.
Slatki bademi (Amygdalus prunus)
– plodovi slatkog badema jedu se sirovi, prženi, dodaju se raznim jelima ili se prerađuju za dobivanje bademovog maslaca, bademovog ulja i bademovog mlijeka. Bademovo ulje može se koristiti za obogaćivanje jela ili u kozmetičke svrhe – za izradu sapuna, maski, krema i peelinga za suhu kožu, te naročito za kožu trbuha trudnica koju vlaži te time priječi nastajanje strija. Također su i izvrsno sredstvo protiv žgaravice.
Poznati slatkiši od badema su marcipan i nugat.
ULJE:
Način dobivanja: hladno tiješteno, nerafinirano
Bademovo ulje se, pak, koristi u medicini za tretmane raznih vrsta dermatitisa.
Sastav: oleinska kiselina (omega 9) - 68%; linolna kiselina (omega 6) - 24%; palmitinska kiselina 6%; vitamini A, B1, B2, B6, E; steroli
Univerzalno je ulje za njegu i najčešće korišteno za masažu. Namjenjeno je suhoj i osjetljivoj koži, koži sklonoj svrbežu i iritacijama, te za njegu osjetljive dječje kože.
Bademovo ulje je klasik među kozmetičkim uljima, pogodno za sve tipove kože, lijepo se upija. Jedno je od najboljih ulja za masažu. Izvrsno je ulje je za emulzijske sustave ili bude glavni nosač u koje se otapaju eterična ulja te druga, skuplja biljna ulja.
Odlično je ulje i za bebe, pogotovo u kombinaciji s uljem pšeničnih klica.
Bademovo ulje je tekućina bljedo žute boje koja ima karakterističan miris i okus. Bogato je biljnim bjelančevinama, vitaminima A, B1, B2 i B6 te vitaminom E. Osim toga, sadrži i tri vrste esencijalnih masnih kiselina: Omega-3, Omega-6 i Omega-9.
Bademovo ulje dobiva se ekstrakcijom iz suhih plodova badema, a jedno je od najstabilnijih biljnih ulja, bogate arome i ljekovitih sastojaka dugog trajanja. Osobito se preporučuje nerafinirano odnosno hladno prešano bademovo ulje, s obzirom da u takvom postupku obrade ne gubi svoja svojstva zbog izloženosti visokim temperaturama.
Bademovo ulje je odlična hrana za mozak i živčani sustav. Ako se redovito upotrebljava poboljšava intelektualne sposobnosti i produljuje život. Ubrzava probavu, snižava “loš” kolesterol, jača imunološki sustav, opušta umorne mišiće i djeluje kao analgetik. Zbog sposobnosti vlaženja kože, bademovo ulje se koristi u pripravi hidratantnih sapuna, kao i velikog broja različitih kozmetičkih pripravaka.
Osigurava elastičnost kože pa se stoga vrlo često koristi u trudnoći za prevenciju nastanka strija i celulita, ali i bora. On pruža zaštitu od ultraljubičastih zraka, a bademovo ulje se posebno preporučuje za njegu suhe kože.
Ako želite imati meke i glatke pete, nanesite bademovo ulje na stopala i navucite pamučne čarape. Pukotine i suha koža će nestati preko noći. Svakodnevno, obilno njegujte ruke, noge i ramena bademovim uljem i neće vam trebati nikakva dodatna, skupa njega kože.
Izvor: I. Bojanić, coolinarika, I. Borovac, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, dr. sc. S. Marković
BADEM - LJUSKA
NUSPOJAVE:
Nisu mi poznate
U jednom obroku dovoljno je uzeti 7-10 badema.
