LEĆA
LEĆA
Latinski naziv: LENS ESCULENTA MOENCH
Narodni naziv: leće, lećica, leća, rogačica, sočivica, sočivo, soška.
Sinonimi: Ervum lens L., Cicer lens Willd., Lathyrus lens Bernh., Lens culinaris Med., Lens sativa Hell., Lens vulgare Delabr., Vicia lens Coss Germ.
Opis biljke:
Biljka ima jednu ili razgranatu stabljiku visine 15-75 cm sastavljenih listova. Cvjetovi su bijele, ljubičaste ili svijetloplave boje, a iz njih se razvijaju mahune, koje sadrže 1-2 sjemenke.
Sitnosjemena leća ima sitne do srednje velike mahune sa sjemenkama promjera 3-6 mm, a krupnosjemena podvrsta ima krupne plosnate mahune i plosnato sjeme promjera 6-9 mm, raznih nijansi. Kod nas se najčešće kuha smeđa leća, a može se naći i zelena, narančasta i crna.
Leća - (lens esculenta) je sočivo na kojem su se odgojile mnoge generacije na Mediterana.
To je mahunarka koja potječe iz zapadne Azije odakle je donesena u Sredozemlje.
Uzgajana je još u mlađe kameno doba.
Danas se najviše uzgaja u Sredozemlju, Americi, Indiji i Bliskom Istoku.
Ubraja se u grupu zrnatih mahunarki poput graha, graška, boba i slanutka.
Poznato je oko četrdesetak sorti, koje se razlikuju bojom, veličinom i oblikom.
LEĆA - DETALJI
Povijest:
O leći se govori i u 25. poglavlju Knjige Postanka. Kad je Jakov skuhao varivo od leće naišao je njegov brat Ezav iscrpljen od poljskog rada. Vidjevši ono toplo varivo reče Ezav Jakovu: "Daj mi toga toplog variva da pojedem, jer sam izgladnio…." - A Jakov odgovori: "Ustupi mi prije svoje prvorodstvo!"
Naime u patrijarhalnoj obitelji prvorođeni sin imao je povlašteni položaj koji ga je smještao na prvo mjesto među braćom, a time i nasljednikom očevim, što je značilo da ima pravo na dvostruko nasljedstvo. Jakov i Ezav bili su blizanci, a prvorođeni se smatrao onaj koji je prvi iz majčine utrobe izašao na svjetlo dana. A to je bio Ezav. On je dakle imao prednost prvorodstva. No, osjećajući se iscrpljenim, pred varivom od leće odbacio je svoju prednost rekavši Jakovu: "Evo me skoro na samrti, što će mi prvorodstvo". Pod prisegom je odustao od povlastice u Jakovljevu korist da bi mu ovaj dao tanjur kuhane leće.
Leća se javlja već na slikama u grobovima faraona. A pronađena je u egipatskim piramidama koje su stare oko 4200 godina. Zakopavali su je skupa sa faraonom kao hranu za faraona i za božanstva. U Louvreu, u Parizu izložena su tri leće podrijetlom iz egipatskih grobova. Katon je učio Rimljane kako da uzgajaju i kuhaju leću sa octom. Stari su Židovi leću jeli u trenucima žalosti, a u Toskani je leća također bila metafora za pogrebne prigode.
Energetska i nutritivna vrijednost:
Odličan je izvor različitih minerala, B vitamina te proteina (100 g osušene leće osigurava 48% proteina i 46% vlakana od preporučenih dnevnih potreba), a gotovo da ne sadrži masnoće. Bogata je i željezom. Leća je poznata kao energetski vrijedna namirnica (338 kcal na 100 g).
Ova je mahunarka veoma praktična za upotrebu, lako se priprema i odličan je izvor mnogih hranjivih tvari. U prošlim vremenima je leća zauzimala važno mjesto u svakidašnjoj prehrani. Poznata je kao namjernica bogata energijom i to zbog visoke koncentracije B vitamina pomiješanih sa ugljikohidratima. Ta svojstva je čine idealnom namjernicom za fizički aktivne osobe kao što su sportaši ljudi koji rade teške fizičke poslove.
Za razliku od nekih vrsta mahunarki kao što su npr. soja, kikiriki i slanutak, leća je siromašna mastima. Sadrži značajne količine vitamina i minerala. Odličan je izvor tiamina, vitamina B6, fosfora, magnezija, željeza i cinka. Dobar je izvor riboflavina i niacina, i osrednji izvor folata i kalcija.
Ugljikohidrati iz leće se postepeno otpuštaju u krv nakon obroka, zahvaljujući svom složenom sustavu i prisutnim vlaknima, tako da se čovjek i po nekoliko sati nakon obroka još uvijek osjeća snažnim i sitim. Osobama koje povremeno imaju napade hipoglikemije se preporuča češće konzumiranje leće.
Osim vitaminima bogata je i mineralima naročito željezom. Što se tiče bjelančevina, ona sadrži velike količine lizina koji nedostaje žitaricama, a siromašna je metioninom, triptofaninom i cisteinom kojima one obiluju. Zato je jako dobro kombinirati leću sa različitim žitaricama u istom obroku, čime dobivamo odličan, sveukupan i uravnotežen sastav aminokiselina. Ako pustimo preko noći da leća proklija sa tim raste količina vitamina C kao i skupine vitamina B. Tako dobivene klice mogu se spremati u raznim jelima, u juhama, gulašima i sa salatom. Ako leću prilikom kuhanja pustimo da se raskuha možemo je pridodati raznim biljnim juhama kojima ona daje puniji okus i gustoću.
Leća u uprimjeni:
Unatoč svim tim njenim svojstvima zadnjih godina njen uzgoj je cijeloj Europi opao. Mijenjaju se načini života, tako u prehrani dolazi do promjena.
Sa druge strane u Indiji i Pakistanu leća zauzima vrlo važno mjesto u prehrani. Osim u prehrani upotrebljavaju je i za gnojidbu, da bi se poboljšala kvaliteta tla koje je oskudno dušikom.
U tekstilnoj industriji škrob leće upotrebljava se zbog stabilnog viskoziteta tvari na velikoj temperaturi. U Italiji na jugu zemlje je rado jedu baš kao i na našem području.
Na sjeveru Italije slabo znaju za leću i slanutak, jedino se konzumira u obiteljima i restoranima čiji vlasnici imaju porijeklo sa juga zemlje.
U zadnje vrijeme situacija je malo drugačija zahvaljujući dućanima zdrave hrane koje nude sve vrste sočiva. Proizvodnja leće opala je i zbog loše usmjerenosti poljoprivredne politike. Naše područje je idealno za uzgoj leća koja se može konzumirati tijekom cijele godine. Kad bi se poradilo na uzgoju tog sočiva ne bi nam bilo potrebno uvoziti velike količine iz drugih zemalja Sredozemlja.
Kulinarska primjena:
Uz druga sočiva naše none su je čuvale u dobro zatvorenim škatulama gdje je bila sigurna od vlage i nametnika. Kuhale su je tijekom cijele godine.
Za vrijeme posta skuhana leća predstavljala je cjelokupni obrok u siromašnim obiteljima. Ta krepka i gusta juha često je bila na pjatu težaka. On ju je rado jeo, jer davala je potrebnu snagu i osjećaj sitosti.
Kod nas se najčešće kuha smeđkasta leća, a može se naći zelena i narančasta.
Tradicionalno se spravljala sa maslinovim uljem, dvije tri pice česna i jednom patatom izrezanom na kockice. U zadnje doba dodaju mrkvu, pastu, luk, kobasice ili drugo suho meso. U prijašnja vremena tako spravljena leća bila je rijetkost jer se suho meso čuvalo za druge prigode.
Leća je uvijek simbolizirala post, skromnost i umjerenost. Bez obzira što je ta mala zrnca ostavljaju dojam mizerije, trebali bi je obavezno nuditi po restoranima u izvornom skromnom obliku. Naprosto kao da se sramimo ponuditi leću sa kojom se ostale Mediteranske zemlje itekako ponose.
U Francuskim i Portugalskim restoranima je obavezno uvrštena u jelovnik. Stoga bez imalo srama ponudite juhu od leće jer to je naše tradicionalno jelo.
LEĆA - CVAT - SJEMENKE
Primjena u pučkoj medicini:
leća se kuha u vodi da nastane kaša pa je pomiješana s medom lijek protiv glista kod djece.
Leća kuhana u octu, zdrobljena u kašu i nanesena na ekceme, čireve i otekline, liječi upalu na tim bolnim mjestima.
Leća se kuha u vodi i tako dobivena juha pospješuje stolicu, naročito ako se tome primiješa malo maslinova ulja.
Kod bolova izazvanih reumatizmom i gihtom pomoći će ugrijani prah od leće, kojeg treba usuti u platnenu vrećicu i položiti na oboljelo mjesto.
Ljekovitost:
Leća ne sadrži zasićene masnoće, kao ni štetni kolesterol, a izvanredan je izvor topivih i netopivih vlakana.
Topiva vlakna snižavaju razinu glukoze i kolesterola u krvi, čime smanjuju potrebu za inzulinom kod osoba oboljelih od dijabetesa.
Netopiva vlakna pospješuju probavu i skraćuju vrijeme zadržavanja hrane u probavnom sustavu, te na taj način smanjuju rizik od raka debelog crijeva.
Visok sadržaj vitamina B-kompleksa povoljno utječe na živčani sustav, a visoki sadržaj željeza pomaže u sprječavanju slabokrvnosti.
Kupovanje i čuvanje:
Leća su uvijek kupuje u suhom obliku (smeđa, zelena, narančasta) u rinfuzi ili u dućanima u pakiranju od 500 g. Prilikom kupovine provjerite da nema pokazatelja vlage, prisustva insekata, te da su sjemenke cijele.
Čuvajte je u hermetički zatvorenoj posudi na hladnom, suhom i tamnom mjestu do 6 mjeseci.
LEĆA
Recepti:
SIROMAŠNA JUHA OD LEĆE:
1 šalica leće
1/2 šalice ječma (umjesto ječma može se staviti zob)
1 veća mrkva
1 korijen peršina
1 luk
3-4 česna češnjaka
sol, papar, lovorov list, crvena paprika ljuta ili slatka, prema ukusu
Neobavezni sastojci: (U prijevodu - pokupiti po malo od svakojakog povrća kojeg imate u hladnjaku:
1 komad poriluka od cca 15 cm
1/2 svježe paprike
1/2 rajčice
komadić celera (korijen)
nekoliko tvrđih listova brokule
nekoliko tvrđih listova cvjetaće
čuperak zelenog peršina
malo kurkume
malo suhog bosiljka
Sve povrće sitno nasjeckati. U pretis lonac ubaciti opranu leću i ječam, dodati sve usitnjeno povrće, lovor, sol, crvenu papriku i ostale začine.
Zaliti vodom. Paziti da vode bude dovoljno, jer ječam jako poveća obujam, da se ne bi dogodilo da se sadržaj pretvori u žgance. Kuhati pod pritiskom cca 35 min. računajući od trenutka kad prvi put zapišti. (Paziti da lonac ne otvarate dok je pod pritiskom, treba ga prije malo ohladiti. Ali to već sigurno i sami znate :) Kad je kuhano, provjeriti gustoću, ako je potrebno doliti malo vode ili nekih začina, još malo prokrčkati i može se servirati.
SALATA OD SOČIVA
Sastojci: 20 dag leće, 2 male glavice luka, 1 svežnjić majčine dušice (timijan), lovorov list, 1 svežnjić peršina, sol, papar, ulje, ocat
Priprema:
Leću proberite, operite u cjedilu pod mlazom hladne vode i stavite je močiti preko noći u posudu s mlakom vodom. Sutradan je ocijedite, dolijte svježu vodu i u nju stavite glavicu luka, lovorov list, pola svežnjića peršina i majčinu dušicu. Kuhajte dok ne omekša pazeći da se ne raspadne. Procijedite, izvadite začine i istresite je u zdjelu za salatu. Posolite i popaprite po okusu i začinite uljem i octom.
Prije posluživanja salatu pospite sjeckanim peršinom i kolutićima luka.
LEĆA
NUSPOJAVE:
U nekim slučajevima izaziva nadutost trbuha i abdomena.
