TRANSLATOR




KOMORAČ

cvijet
Komorač (foeniculum vulgare mill.).eng: fennel, d: der fenchel, Fr: le fenouit commun. Biljka: porodica: apiaceae (umbelliferae) - štitarke. Ostali nazivi: koromač, morač, slatki kopar, janež, divlja mirođija. Podrijetlo: Komorač je jedna od najstarijih poznatih ljekovitih biljaka što su ih koristili stari Egipćani, Rimljani i Grci. Stanište: Raste na poljima, i neobrađenimlivadama, u vinogradima, na kamenjarima, a uzgaja se u vrtovima i na poljima. Komorač potiče iz Sredozemlja, a dosta se uzgaja i diljem svijeta, uglavnom u Toplijim krajevima Europe i Azije te Africi i Južnoj Americi. Raste po kamenjarima Hrvatskoga Primorja, Dalmacije i Makedonije. U nas ga najviše ima u primorskim krajevima i na otocima. Komorač se danas cijeni kao mirodija za pripremanje kolača i kruha. Zrnca komorača, a još češće mljeveni komorač, miješaju se s brašnom tako da pecivo dobiva izvrstan okus. Komorač se pored toga stavlja u juhe, umake, variva i konzervirano povrće. Svježi, nježni listići komorača, kao i svježi korijen, nasjeckaju se u salate....[...]

Nastavi dalje...

KIM

cvijet
Kim (carum carvi l.). Porodica: umbelliferae (apiaceae) - štitarke. Eng: caraway. D: kummel. fr: le carvi. Drugi nazivi: divlji kim, kumen, kumin. Egipčani ga nazivaju; tapnen. Stari Rimljani: cuminum. A Grci: kyminon. Povijest i pučka medicina: Kim se odavno koristi kao začin i ljekovito sredstvo. Najčešće u pripravcima protiv nadimanja, bolova u trbuhu, ujeda otrovnih životinja, kao oblog kod krvarenja iz nosa, za pospješivanje izlučivanja želučane kiseline i majčina mlijeka te kod kašlja. Sa šećerom i drugim začinima pripravljao se liker od kima. Stari Grci dodavali su ga svim lijekovima kako bi ubrzali njihovo djelovanje.

Droga: carvi fructus - plod kima. Plodovi kima koriste se u različitim ljekovitim pripravcima, a iz njih se dobiva i ljekovito eterično ulje koje se koristi kao djelatna tvar u mnogim farmaceutskim pripravcima. Kao biljka za probavni sustav, kim je doista blagotvoran. Djeluje kao stomahik, stimulirajući lučenje probavnih enzima. Prednost mu je što nije gorak, kao što je slučaj kod drugih biljaka koje se koriste u tu namjenu, poput gorkog pelina ili kičice. Zanimljivo, istodobno ima sposobnost opuštanja glatkog mišićja probavnog sustava, ali i poticanja njegove normalne peristaltike (gibanje). Na taj način sprječava bolne grčeve probavnog sustava, a olakšava proces probave.

Kim je jedna od najdjelotvornijih biljaka karminativnog djelovanja, što znači da djeluje kod nadutosti....[...]

Nastavi dalje...


KESTEN DIVLJI

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. Poznato je stotinu različitih vrsta kestena. Općenito se dijele na pitome i divlje.

Divlji (samonikli rastu u prirodi) su jestivi, a posebna poslastica među njima su lovranski maruni koji su slađi i veći od običnih kestena te posjeduju ljekovita svojstva.. Najčešće se spominje kao pomoć kod varikoznih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih pripravaka.

S druge strane, pitomi kesten, koji nažalost nije za jelo niti nema nikakva ljekovita svojstva. Pitomi (hibridni) se obično sade po parkovima kao ukrasno drvo, a ljudi ih često krivo imenuju u "divlje", jer nisu jestivi. Nziv "divlji" imaju samonikle biljke u prirodi, a "pitome" su one cijepljene ili genetski modificirane. Nažalost pitomi kesten ima lijep veliki plod te prekrasne cvjetove ali nije upotrebljiv osim za ukras....[...]

Nastavi dalje...


ANIS

anis

Plodovi koji se sabiru dvaput u sezoni moraju se očistiti od peteljki i odmah sušiti jer inače pocrne. Korijen se vadi u jesen. Poslije čišćenja korijena od zemlje, reže se na kockice ili rezance te suši na toplom prozračnom mjestu. Iz sjemena se destilacijom dobiva anisovo ulje (oleum anisi). Anis je podrijetlom iz Egipta. Ljekovito djelovanje anisa možda je najbolje opisano u starim zapisima: "ako golubinjak namažemo uljem anisa golubovi će ga sigurno prihvatiti jer obožavaju njegov miris." Sjeme anisa sadrži 1-5 % eteričnog ulja, bjelančevina i šećera do 20 %, masnih ulja do 10 %. željeza; ulje anisa sadrži i do 90 % anetola, zatim metilhavikola, aldehida, estragola, anisove kiseline, anis ketona i anisovog alkohola. U kućanstvu se anis upotrebljava kao začin za razne kolače i razne vrste kruha, te su poznati anisovi kolačići, pereci, prepečenac, kifle, kruh itd.

Ljekoviti dio biljke: plod

Anis je afrodizijak, antispazmatik, aromatik, antidepresiv, diuretik, dispeptik, ekspektorant, holagog, holeretik, galaktagog, karminativ, mikotik, pektoral, sekretolik, stimulans, tonik i vermifug.[...]

Nastavi dalje...


KLINČIĆ

cvijet
Klinčići su zapravo nezreli, neotvoreni cvjetni pupoljci zimzelenog tropskog drveta iz porodice mirta, koji su ružičasti dok su svježi, a sušenjem mijenjaju boju u bakreno smeđu. Dok su svježi ružičasti su, a osušeni mijenjaju boju u hrđavo-smeđu. Duljine su 12 - 16 mm i nalikuju čavlićima (na lat. se i naziva clavus, što znači čavao). Stabljike završavaju istaknutim četverodijelnim cvjetnim pupovima. Miris im je topao, opor i aromatičan, a okus slatkasto-trpak i vrlo jak.

Klinčićevac ili klinčić (Syzygium aromaticum) je malo do srednje visoko, osjetljivo zimzeleno drvo iz tropskih krajeva. Pripada porodici mirta (Mirtaceae), a potječe iz sjevernih Molučkih otoka.

Uspijeva samo u tropskoj morskoj klimi pa se danas uzgaja u Indoneziji, Tanzaniji, Madagaskaru, Šri Lanki i Maleziji.

Drvo klinčićevca ima krošnju u obliku piramide te velike, kožaste i sjajne, jajolike listove koji se javljaju u parovima. Listovi su vrlo aromatični, a ugodan miris imaju i grančice i sitni zvonoliki crveni cvjetovi koji se javljaju u gustim nakupinma u dva razdoblja tijekom vegetacije. Još ružičasti cvjetni pupoljci beru se ručno ili tresu bambusovim štapovima, a zatim se suše na suncu. Nakon sušenja, pupoljci su crvenkastosmeđe boje i nalik čavliću, a pod nazivom klinčić upotrebljavaju se kao začin. Naziv mu dolazi od latinske riječi clavus što znači čavao.

Njegove izuzetno ljekovite tvari koje sadrži ( eugenol, cariofilen, tanin i dr.) imaju jaka anti-mikrobna svojstva te ubijaju sićušne parazite, njihova jajašca i ličinke.

Čudesna svojstva klinčića odavna su poznata liječnicima diljem svijeta pa se od davnina koristi kao lijek kod problema sa probavom te za uništavanje parazita i protiv gljivičnih infekcija. [...]

Nastavi dalje...


KOPAR

cvijet

Mljeveni plodovi kopra u mlincu za kavu uzimali su se kao začin kod svih dijetalnih jela 3 puta na dan na vrhu noža. Miriše ugodno i aromatično i vrlo je sličan komoraču. Kopar je u svojoj dugovječnoj povijesti u narodu izgradio svoju mitsku povijest s legendom o čarobnoj moći a u kuhinjama domaćica sve do današnjeg dana ostao je ljekovita i začinska biljka, čije lišće se koristi kod kiseljenja krastavaca, kod zelenih salata, salate od krumpira i graha, te raznim jelima (variva, juhe, umaci). Bolesti bubrega i urinarnih puteva, digestivnih bolesti, glavobolje, gluhoće, grčeva, gušterače - (za bolji rad), kašlja, nesanice, neuroze, nadutost, skleroze, srčane aritmije zajedno sa komoračem, tumora, varikoznih vena, zatvora, za jače lučenje mlijeka, želučanih bolesti, žutice, izgubljenog apetita, lošeg zadaha iz usta.

U kuhinji kao začin, za pripremu osvježavajućeg čaja, te za ubode insekata.

Eterično ulje kopra rabe kao insekticid.

Tinkturu kopra od sjemena rabe kod gripe, grčeva te poremećaja probave.

Ljekovito djelovanje kopra u pučkoj medicini se dosta razvilo tako da su njegova svojstva nadopunjavali i s ostalim ljekovitim sredstvima kao što su med koji se dodavao čaju od kopra za liječenje plućnih oboljenja.

Zatim vino u kojemu se močio ili kuhao plod kopra za umirenje živaca a ako se popilo prije spavanja kod raznih nesanica. - Ženama je poznato poticajno djelovanje na mliječne žlijezde, poželjno kod dojilja. - Za izazivanje mjesečnog ciklusa. - Kod grčeva koji se javljaju kod dojenčadi jer umiruje i otklanja ih..

O kopru postoji niz starih izreka koje dosta govore o njegovoj moći, onima, koje noću muče strašni snovi, koji nemirno spavaju, hrču ili u polusnu skaču iz kreveta, treba pod glavu staviti svežanj lišća od kopra, bio je jedan od uobičajenih savjeta.[...]

Nastavi dalje...


MAGNEZIJ

cvijet

Opće je poznato da je magnezij esencijalni sastojak čovječeg i životinjskog organizma te da je potreban za aktivnost oko 300 različitih enzima. Zbog toga, sa pravom se može reći da život bez magnezija ne bi bio moguć, tako da magnezij spada među najznačajnije minerale našeg vremena. Dodatna suplementacija prehrane magnezijem stoga se preporučuje kod prevencije srčanih oboljenja i ateroskleroze, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, živčane napetosti, razdražljivosti i nemira, poremećaja spavanja, trudnoće i dojenja te za prevenciju migrene. .[...]

Nastavi dalje...

KOKICE




KUKURUZ KOKIČAR - KOKICE

Latinski naziv: Zea everta L.

Engleski: Popcorn, popping corn

Kokice (engl. popcorn) je naziv za zrna posebne vrste kukuruza (t.zv. pucavac ili kokičar) koja nastaju pri zagrijavanju na oko 200 °C . Nemasne, nezasoljene ili nezaslađene kokice su niskokalorične i spadaju kao cjelovite žitarice u kategoriju zdrave hrane.

Sadrže:

Bogate su vlaknima, vitaminima B1 i B2, sadrže kalij, ugljikohidrate i magnezij.

Nešto manje sadrže bjelančevine, niacina i folata.

Nastaju od zrna kukuruza, a šalica sadrži oko 31 kaloriju, 4 g masti i 1 g natrija te 3 g vlakna.

Vlakna pomažu u regulaciji probave i u smanjenju razine kolesterola.

U prirodnom obliku ova namirnica ne pridonosi debljanju, ali način pripreme i dodaci koji se jedu s njom stvaraju dileme o stvarnom iznosu kalorija u njima.

Kokice sadrže malu količinu kalorija, ali pripremljene u ulju mogu postati jelo koje deblja.

100 g kokica sadrži 390 kalorija, dok 4 žlice biljnog ulja sadrži 480 kalorija. Primjerice, 150 g kokica koje su pripremljene u kokosovom ulju sadrži 660 kalorija, 30 g masti i 440 mg natrija.

Kokice sadrže beta karoten (66 mcg na 100 g) i kombinaciju luteina i zeaksantina (u količini od 1087 mcg na 100 g). Ako su dodane masnoće koje značajno popravljaju organoleptička svojstva, energetska vrijednost rapidno raste, a količina zaštitnih čimbenika postupno opada.




KOKICE



Pakiranja za mikrovalnu pećnicu:

Pakiranja za mikrovalnu pećnicu također sadrže kalorije i masti zbog raznih konzervansa.

Kokice pripremljene u mikrovalnoj sadrže dvostruko više kalorija od kokica pripremljenih u aparatu te sadrže trans masti koje štete zdravlju.

A ako im je dodan maslac sadrže i do 300 mg natrija po porciji.

Kupujete li kokice za mikrovalnu, odaberite pakiranja koja sadrže 45 do 90 kalorija, 1g ili manje masti i bez trans masti, odnosno bez hidrogeniziranog ulja.

Dobro razmislite prije nego naručite najveću porciju kokica u kinu.

Porcije "filmskih kokica" mogu sadržavati od 600 do 1.200 kalorija i 30 do 60 g zasićenih masti.

Dodaci poput maslaca donose još 200 kalorija na porciju koja tako sadrži gotovo 1.000 mg natrija što uzrokuje nadutost i zadržavanje vode.

Postoji i opasnost od vrećice u kojima se nalaze kokice iz mikrovalne pećnice. Svi gotovi i polugotovi proizvodi koji se pripremaju u mikrovalnoj pećnici uglavnom sadrže PFOA, kako ne bi propustili masnoću izvan pakiranja, a istraživanja pokazuju da ta tvar ima kancerogena svojstva, djeluje na reproduktivni sustav, jetru, štitnjaču i drugo.



Pravi nutricionistički rudnik zlata!

Ljubitelji filma često su i ljubitelji kokica, iako, ne mora značiti.

Mnogi vole kokice čak i ako ne idu često u kino. U današnje vrijeme postoji nekoliko desetaka vrsta kokica, od domaćih do tvorničkih, kao i različitih okusa i nutritivnih vrijednosti.

Teško je povjerovati da je ovako ukusan zalogaj za užinu, sličan svim onim nezdravim grickalicama u supermarketima, a ustvari, može biti vrlo zdrav obrok!

Kokice su jednostavno savršena užina između obroka jer su pomalo zasitne, a ne kvare apetit nadolazećeg obroka.

Dr. Joe Vinson, pionir u analiziranju zdravih sastojaka čokolade, oraha i ostalih namirnica, objasnio je da su polifenoli jače koncentrirani u kokicama, koje u prosjeku imaju 4% vode, dok se kod voća i povrća razvodne u 90% vode koju oni sadrže. Također, istaknuo je kako u tvrdom dijelu, tj. ljuski kokice - koju svi izbjegavaju jer se može lako zavući među zube - najveća koncentracija polifenola i vlakana.

Kokice imaju minimalno kalorija i sadrže vlakna koja su dobra za probavu

"Taj tvrdi dio zaslužuje našu najveću pozornost, to je pravi nutricionistički rudnik zlata!", ističe Vinson sa Sveučilista Scranton, Pennsylvania.

Ukupni rezultati istraživanja naveli su dr. Joea Vinstona na zaključak: "Kokice predstavljaju savršene grickalice jer su jedine grickalice koje sadrže 100% neobrađeno cjelovito zrno.

Ostala zrna se prerađuju i miješaju s drugim sastojcima, te iako se žitarice zovu "cjelovitima" - to samo predstavlja da se 51% težine proizvoda sastoji od cjelovitih žitarica, dodaje Vinson.

Jedna porcija kokica zadovoljava više od 70% dnevnih potreba za cjelovitim žitaricama.

Prosječna osoba dnevno unese pola porcije cjelovitih žitarica, što znači da bi kokice izvrsno i jednostavno popunile tu prazninu, tj. nedostatak unosa.

KOKICE



Pazite kako ih pripremate!

Međutim, Vinson je upozorio da način na koji ljudi pripremaju i poslužuju kokice, može uništiti zdravu sliku o kokicama.

Pržene na ulju, maslacu i s puno soli - kokice postaju nutricionistička noćna mora krcata masnoćama i kalorijama.

"Kokice koje su ispucale na zraku imaju najmanji broj kalorija", izjavio je Vinson.

Kokice iz mikrovalne imaju dvostruko više kalorija od kokica koje su ispucale na zraku.

Vinson je izjavio da kokice ne mogu zamijeniti voće i povrće u zdravoj prehrani. Voće i povrće sadrži vitamine i druge hranjive sastojke koji su nužni za zdravlje, a nema ih u kokicama.

Najbolji način za pripremu kokica je korištenje posebnog aparata, za razliku od mikrovalne pečnice, tave ili woka u koje se dodaje ulje i sol. Primjenom aparata za kokice izbjeći ćete dodane konzervanse i masti koje sadrže kupovne kokice, a moći ćete ih pripremati i u manjoj količini i jesti ih svježe i vruće.

Možete ih pripremiti s niskokaloričnim dodacima poput mješavine začina kao što su bosiljak i origano.

KOKICE



Poreporuka za dijetu:

Budući da su zdrava i prirodna namirnica, kokice mogu biti dio redovne prehrane i onima koji žele smršavjeti.

Ovakav tip dijete uključuje kokice pripremljene u aparatu za kokice i njihovu konzumaciju bez ikakvih dodataka kao što su sol, maslac i slično.

Također, tijekom ovakve dijete trebalo bi iz prehrane izbaciti sve ostale grickalice, masnu i visokokaloričnu hranu.

Svaka hrana koju jedemo u neograničenim količinama može potencijalno postati hranom zbog koje ćemo se udebljati, ali to ovisi i o količini energije koja je potrebna našem organizmu.

Stoga, umjesto raznih slanih i prerađenih grickalica, pripremite kokice iz samog zrna kukuruza te nemojte dodavati ništa nakon pripreme kako biste dobili ukusan i hranjiv međuobrok ili "snack" te povećali unos cjelovitih žitarica u skladu s preporukama nutricionista.

Kokice bez dodane soli i drugih začina već su neko vrijeme hvaljena hrana za mršavljenje zbog vrlo malog broja kalorija i osjećaja sitosti koje ostavljaju.

Ipak, čini se kako bi ovo pucketavo jelo moglo biti puno zdravije za naš organizam nego smo prvotno mislili.

KUKURUZ KOKIČAR



Udio antioksidansa:

Naime, skupina američkih znanstvenika tvrdi da je udio antioksidansa u kokicama veći nego u bilo kojem voću ili povrću.

Antioksidansi imaju snažne pozitivne učinke na naše zdravlje, budući da se bore protiv molekula koje oštećuju stanice.

Kokice imaju vrlo visok udjel koncentriranih antioksidansa, budući da se sastoje od svega četiri posto vode, dok su ti antioksidansi puno razrjeđeniji u voću i povrću, koje nerijetko sadrži i do 90 posto vode.

Istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Pennsylvaniji pokazalo je kako jedan obrok kokica ima i do 300 miligrama antioksidansa, što je gotovo dvostruko veća količina od one u obroku voća. Posebno bogatima i nutricionistički vrijednima pokazale su se ljuske kukuruza.

"Ljuske kokica nutricionistički su zlatni rudnik. Ipak, to još uvijek ne znači da se možete potpuno odreći voća i povrća, budući da kokicama nedostaju neki esencijalni vitamini i drugi nutrijenti", - rekao je Joe Vinson, voditelj istraživanja.

Budući da su nezačinjene kokice u potpunosti napravljene od neprerađene žitarice punog zrna, savršena su hrana za grickanje.

Potreba za integralnim žitaricama:

Primjerice, čak i "zdravi" muesli, koje se reklamiraju kao idealna dijetna hrana, u sebi moraju imati tek 51 posto žitarica iz punog zrna da ih se može nazvati integralnima.

Zanimljivo, prosječna osoba zadovoljava tek 50 posto svojih dnevnih potreba za integralnim žitaricama, zbog čega je jedan obrok kokica dnevno idealan dodatak prehrani.

KOKIČAR - DETALJI



NUSPOJAVE:

Na kraju jedno upozorenje: Sve gore navedeno vrijedi isključivo za kokice pripravljene na vrućem zraku.

Pržite li ih na ulju u posudi ili pripremate iz vrećice u mikrovalnoj pećnici, kalorijska vrijednost može im biti i četiri puta veća.



molimo pročitati izjavu