KROM
ELEMENT KROM
Svojstva:
Kemijski element krom nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Cr, atomski broj mu je 24, a atomska masa mu iznosi 51,9961.
Krom je plavobijeli do srebrnosivi, sjajni metal.
Simbol: Cr
Elektronska konfiguracija: [Ar] 3d54s1
CAS registarski broj: 7440-47-3
Talište: 1.907 °C
Atomski broj: 24
Otkrio: Louis Nicolas Vauquelin
Atomska masa: 51,9961 ± 0,0006 u
Krom se ubraja u skupinu elemanata u tragovima ili mikrominerala koji su organizmu potrebni u vrlo malim količinama, ali su ipak nužni za mnoge životne funkcije.
Iz povijesti:
Krom je 1797.godine otkrio Louis-Nicholas Vauquelin, francuski kemičar. Ime mu dolazi od grčke riječi chroma što znači boja, zbog obojenosti njegovih spojeva
Krom u organizmu:
Trebalo je proći gotovo stoljeće i pol prije nego je otkriveno da je krom sastavni dio biljnog i životinjskog svijeta, a da ga sadržava i ljudsko tijelo, dokazano je tek prije četrdesetak godina.
Krom ima ključnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata odnosno održavanju ravnoteže šećera u krvi, a neka istraživanja pokazala su da je važan i za ravnotežu kolesterola i krvnog tlaka.
Smatra se da je već blagi nedostatak kroma povezan s takozvanim sindromom X. Ovaj poremećaj obuhvaća niz simptoma kao što su inzulinska rezistencija (stanje u kojem tjelesne stanice ne reagiraju na prisutnost inzulina), povišen krvni tlak, povišeni trigliceridi, povišen šećer a nizak “dobar” HDL kolesterol, a sve to povećava rizik od dijabetesa i srčanožilnih bolesti.
U ljudskom ga organizmu ima vrlo malo, svega 14 mg kod osobe teške 70 kilograma.
Krom dobivamo iz hrane, no tijelo uspije iskoristiti svega 1-2% u njoj sadržanog kroma.
Apsorbirani se krom uglavnom izlučuje urinom, a samo male količine gube se stolicom, znojenjem ili putem žuči.
Na pojačani gubitak kroma utječe visok unos šećera, iscrpljujuće vježbanje, infekcije, trudnoća, dojenje i tjelesne ozljede.
Do najvećeg gubitka kroma dolazi pod utjecajem stresa.
Određivanje količine kroma u hrani može rezultirati pogrešnim zaključcima jer se nalazi u različitim oblicima koji se različito apsorbiraju. Apsorpcija kroma iz hrane je vrlo mala.
Trovalentni krom (Cr3+) je esencijalni element u tragovima koji pomaže tijelu normalizirati razinu šećera u krvi. On poboljšava toleranciju glukoze i podiže razinu poželjnog HDL kolesterola. Krom također ima ulogu u ostalim metaboličkim aktivnostima ovisnim o inzulinu, u metabolizmu lipida i proteina. Tako manifestacije deficita kroma mogu biti vrlo neugodne jer on sudjeluje u nizu značajnih bioloških procesa koji se svakodnevno odigravaju u organizmu.
U ORGANIZMU
Kako djeluje?
Krom je esencijalni element u tragovima koji pomaže u održavanju normalne razine šećera u krvi. Uz dobro proučene efekte kod dijabetesa, preliminarne studije pokazale su da suplementacija kroma poboljšava toleranciju glukoze u ljudi s Turnerovim sindromom (bolest povezana s slabom tolerancijom glukoze) 1.
Krom igra ulogu u povišenju razine HDL kolesterola ("dobar" kolesterol) 2 i sniženju razine ukupnog kolesterola 3.
Krom u formi krom pikolinata korišten je u preliminarnim studijama koje su provođene na životinjama 4 i ljudima 5, 6, a pokazale su da krom pikolinat pojačava gubitak masnog tkiva i stvaranje mišićnog tkiva.
Najbolji izvor kroma je pivski kvasac. Krom se nalazi i u nerafiniranim žitaricama i zrnju.
Neke vrste piva osiguravaju signifikantne količine kroma.
Deficit kroma:
Većina ljudi ne unosi preporučenu dozu od 50 – 200 mcg dnevno. Velika učestalost pojave dijabetesa tipa II u starijoj dobi ukazuje da bi trebalo uzimati krom svakodnevno u manjim količinama.
Koliko kroma uzeti dnevno? Nutricionisti preporučuju dnevni unos 200 mcg kroma u formi krom pikolinata.
Najbolji prirodni izvori kroma su pivski kvasac, cjelovite žitarice, neke vrste piva, jetra, nemasno meso, perad, jaja, šunka, tvrdi sirevi, pšenične mekinje, dimljeni bakalar, sojino brašno, skuša, dagnje, pšenična klica, špinat, smeđa leća, grašak, soja, ribe i rakovi te školjke i klice žitarica.
Normalnom se prehranom dnevno unese od 50-200Î1g kroma.
Sadržaj kroma: brokula, 1 šalica, kuhana 22 mcg, puretina, batak, 100 g, kuhan 10,4 mcg, sok od grejpa, 1 šalica 7,5 mcg.
Preliminarne studije pokazale su da vitamin C pospješuje apsorpciju kroma 8.
Na dijeti ste, a ne mršavite – možda vam nedostaje kroma?
Studije su pokazale da krom djeluje na nekoliko frontova. Krom aktivira mišiće i povećava spaljivanje masnoća za čak 400 posto. Manjak kroma stoga može biti jedan od razloga da unatoč zdravoj prehrani ne gubite na kilaži. Naučne studije su pokazale da su osobe koje su u organizam unosile dovoljno kroma mršavile dva puta brže u odnosu na osobe, čija ishrana je bila siromašna kromom.
Brojne studije ukazale su i na to da nedostatak kroma igra važnu ulogu kod dijabetesa. Izraelski liječnici su uspjeli dokazati da ovaj mineral snižava razinu šećera u krvi kod starijih dijabetičara za 40 mg / dl i kolesterola za 14 mg / dl. Ispitanici su tokom tri sedmice kao dodatak prehrani dva puta puta dnevno uzimali po 200 mg kroma.
Krom smanjuje rizik od srčanog udara.
Druge studije pokazuju da krom i HbA1c (glycohemoglobin) smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. U istraživanju koje je provedeno u čak osam europskih zemalja i Izraelu sudjelovala su 684 muškaraca koji su već pretrpjeli prvi srčani udar i 724 zdrava ispitanika. Rezultat je bio iznenadjujući. Kod bolesnika koji su preživjeli srčani udar razina kroma je 15 posto niža nego kod zdravih ljudi. Naučnici su tako došli do zaključka da osobe koje unose dovoljno kroma u organizam imaju 35 posto manji rizik od srčanog udara.
KROM U NAMIRNICAMA
Kako osigurati dovoljno kroma?
Količina kroma u hrani je različita i određena je za mali broj namirnica.
Najbolji prirodni izvor kroma je pivski kvasac, no veliki broj ljudi ga ne podnosi, jer često izaziva probavne tegobe, nadutost i mučninu.
No, kroma ima i u telećoj jetri, krumpiru u ljusci, kruhu od integralnog brašna, mrkvi, brokuli, jabuci, kukuruzu, banani, špinatu, kupusu i naranči.
Slatke namirnice siromašne su kromom, a mogu pridonijeti i njegovu gubitku iz tijela.
Zanimljivo je da vitamin C uz svoje ostale uloge, potpomaže i iskorištavanje kroma u našem tijelu.
Dobrim se izvorima kroma smatra meso, pivski kvasac, integralne žitarice i začini te pojedino povrće i voće, posebno voćni sokovi.
Nedostatak kroma je rijedak, ali se povezuje s razvojem šećerne bolesti, dok toksičnost kroma ovisi o obliku u kojem se on nalazi.
Naime, trovalentni krom nije toksičan za ljude, dok je šesterovalnetni krom (Cr6+) poznati karcinogen.
Međutim, pojedina istraživanja pokazuju da kromov pikolinat može oštetiti bubrege i jetru, pa osobe s oštećenjima bubrega i/ili jetre trebaju ograničiti svoj dnevni unos kroma iz dodataka prehrani.
Vitaminski pripravci:
Preparati kroma koje nalazimo na tržištu obično sadrže od 50 do 200 mcg elementarnog kroma. Najbolje se apsorbiraju organski oblici kao što su krom u kvascu i kromni pikolinat. Kromni klorid se nešto slabije apsorbira.
Apsorpcija:
Apsorpcija kroma iz hrane veoma je mala, od 2 do 10%. Zbog toga se smatra da marginalni nedostatak kroma u ljudi nije rijetka pojava. Vitamin C pospješuje apsorpciju. Kako se krom u tijelu veže za iste receptore kao i željezo, veće količine kroma mogu ometati apsorpciju željeza. Zbog toga se ta dva minerala ne preporučuje konzumirati zajedno, osobito ako patimo od deficita željeza. Antacidi također mogu smanjiti apsorpciju, dok se čini da je salicilati povećavaju.
KROM ZA IZRADU SLAVINA...
Kad nema dovoljno kroma:
Hranom obično unesemo oko 50µg kroma na dan, dok pretpostavljene potrebe za tim mineralom iznose čak i do 200 µg.
Niti u jednoj namirnici kroma nema u naročito velikoj količini.
Kako je njegova iskoristivost iz hrane relativno mala, uz iscrpljenost tla te kod povećanog unosa šećera i masnoća, moguć je nedostatak kroma u tijelu. Nedostatak je češći i kod dugotrajne parenteralne prehrane, te u starijoj životnoj dobi.
Razina kroma u tkivu se smanjuje s godinama, pa se njegov nedostatak može povezati s povećanjem broja oboljelih od šećerne bolesti u starosti.
Ako bolujete od dijabetesa ili neke bolesti srca, moguće je da vašem tijelu treba veća količina kroma. Isto se tako potreba za njim povećava u slučaju tjelesne ozljede, traume ili mentalnog stresa. Sva ova stanja povećavaju njegovo izlučivanje iz tijela.
I osobe čija prehrana obiluje rafiniranim šećerima posebno bi trebale pripaziti da unose dosta namirnica bogatih kromom zato što ga rafinirani šećeri troše iz tijela tako što potiču njegovo lučenje.
Iako je tijelu krom potreban u vrlo malim količinama, ima presudan utjecaj na metabolizam šećera.
Naime, kako krom sudjeluje u metabolizmu glukoze, ravnoteža šećera u krvi postepeno se remeti; obroci koji sadrže šećer više se dobro ne podnose, dolazi do stanja sličnih dijabetesu.
Krom pomaže djelovanju poznatog hormona u krvi – inzulina, te se još naziva i faktorom podnošenja glukoze.
Kod nedostaka kroma su osim toga zapaženi poremećaji rasta, povišenje očnog tlaka i razine kolesterola u krvi, povećanje postotka masnog tkiva u tijelu te nervni i moždani poremećaji.
U područjima gdje se hranom unose premale količine kroma, zabilježen je znatan porast oboljelih od kardiovaskularnih bolesti.
Preporučeni dnevni unos za krom je 50 do 200 µg za odrasle.
Važno je uzimati krom iz cjelovitih namirnica i zato što one prirodno sadrže i druge hranjive tvari koje djeluju sinergijski s kromom, potičući njegovu aktivnost u organizmu.
Stoga se dodatno uzimanje kroma često preporučuje osobama koje boluju od šećerne bolesti kao i starijim osobama.
KROM U AUTO INDUSTRIJI
Nuspojave i interakcije:
Na preporučuje se krom uzimati istovremeno s lijekovima za neutralizaciju želučane kiseline, a niti s kalcij karbonatom, jer oni mogu smanjiti iskorištavanje kroma u tijelu.
U dozama od 50 – 300 mcg nije dokazana toksičnost kroma.
Izrazito visoke doze kroma (1000 mcg) mogu uzrokovati oštećenja jetre i bubrega 7.
Istovremeno uzimanje vitamina C značajno povisuje apsorpciju kroma.
Krom nije toksičan niti u dozama od nekoliko miligrama na dan. Spada u relativno netoksične sastojke prehrane.
Ukoliko se ipak pretjera s konzumacijom, može doći do otrovanja i onda se javljaju vrtoglavice, bolovi u želucu, povraćanje, proljev, oštećenje bubrega i krvožilni kolaps.
Postoji nekoliko izvještaja o tome da je u terapijskim dozama krom u obliku kromnog pikolinata izazvao neželjene nuspojave u nekoliko ljudi. To su većinom bili ljudi koji su bolovali od poremećaja funkcije bubrega ili jetre, a neželjene nuspojave sastojale su se u pogoršanju stanja. Zbog toga se ovaj oblik kroma ljudima koji boluju od premećaja bubrega i/ili jetre ne preporučuje u dozama većim od 200 mdg na dan.
Izvor:
"National Academy of Sciences. Institute of Medicine. Food and Nutrition Board. Dietary Reference Intakes: Elements". US Department of Agriculture, National Agricultural Library and National Academy of Sciences, Institute of Medicine, Food and Nutrition Board. October 2009.
