JOD
JOD - ELEMENT
To je sjajna, ljubičasto-crna krutina:
Hrvatski: JOD
Latinski: IODIUM
Kemijski simbol: I
Atomski broj: 53
Atomska težina: 126,90447
Godina otkrića: 1811.
Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani. Koristi se i za proizvodnju octene kiseline i polimera. Kako jod ima visoku atomsku masu, malo je otrovan i lako se veže s organskim tvarima, pa često se koristi u magnetnoj rezonanciji.
Poput drugih halogenih elemenata, jod se uglavnom pojavljuje kao dvoatomna molekula I2. U prirodi je jod rijedak element i po raširenosti je 47.
To je najteži kemijski element koji se pojavljuje u biološkim organizmima (samo se volfram, kao teži element, može naći kod nekih bakterija).
Njegova rijetkost u tlu, vodi do nedostatka joda u mnogim živim organizmima, pa i kod ljudi, tako da nedostatak joda ugrožava oko 2 milijarde ljudi u svijetu i glavni je uzrok pojave mentalne retardacije.
Jod je potreban za normalan rad štitne žlijezde. Radioaktivni izotopi joda se također mogu taložiti u štitnoj žlijezdi, pa se izotop jod-131 smatra jednim od najkancerogenijih elemenata koji nastaje u radioaktivnom otpadu, nakon nuklearne fisije, pogotovo zato jer snažno emitira beta-čestice.
Jod je mineral u tragovima koji je tijelu potreban kako bi proizvodilo hormone štitnjače, koji su neophodni za normalan rast i razvoj. Oko 70-80% joda u našem tijelu se nalazi u štitnoj žlijezdi u vratu. Ostatak je podijeljen po cijelom tijelu, posebice u jajnicima, mišićima i krvi.
Ako tijelo nema dovoljno joda, može doći do hipotireodizma (niske razine hormona štitnjače). Simptomi uključuju tromost ili umor, dobitak kilograma, suhu kožu i osjetljivost na promjene temperature. Kod dojenčadi i djece hipotireodizam može utjecati na psihički i mentalni razvoj.
Uobičajeni znak pomanjkanja joda jest povećana štitna žlijezda. Neki ljudi koji pate od hipotireodizma razviju ekstremno veliku štitnjaču, znanu kao guša. Danas se jod dodaje stolnoj soli pa je nedostatak joda rijetka pojava u SAD-u i ostalim razvijenim zemljama.
Jod se također koristi za čišćenje rana i tablete joda se mogu koristiti za pročišćavanje vode.
IZ POVIJESTI:
Ime jod mu dolazi od grčke riječi ioeides za ljubičastu boju zbog karakteristične boje njegovih para. To je sjajna, ljubičasto-crna krutina karakterističnog mirisa koja lako sublimira. Jod se slabo otapa u vodi, ali se dobro otapa u alkoholu i u koncentriranoj vodenoj otopini kalijevog jodida (Lugolova otopina) te u eteru i kloroformu. Pare joda su otrovne. Jod izaziva opekline na koži.
Jod je 1811. godine otkrio Bernard Courtois (Francuska). Njegov otac je bio proizvodač kalijevog nitrata, koji je jedan od glavnih sastojaka za dobivanje baruta.
JODNI KRISTALI
Primjena:
Jod se koristi u proizvodnji boja i u fotografiji.
U medicini se koristi za liječenje oboljenja štitne žlijezde kao i za dezinfekciju npr. jodna tinktura. Radioaktivan izotop joda 131I ima bitnu ulogu u otkrivanju bolesti štitne žlijezde.
Koristi se u organskoj i farmaceutskoj industriji, a u medicini kao antiseptik.
Jedan od najpoznatijih elemenata koje tijelo koristi u zaštiti endokrinog sustava, osobito štitne žlijezde, od zračenja je jod. Štitna žlijezda jod u stvari koristi kako bi stvarala hormone koji su odgovorni za održavanje metabolizma tijela. To ne znači da pomaže samo pri topljenju masnoća nego osigurava da će pluća procesuirati udahnuti zrak, da će srce i dalje kucati i da će jetra, bubrezi i slezena i dalje učinkovito obavljati svoju ulogu.
Dr. David Brownstein je stručnjak za jod i, kada je u pitanju izlaganje zračenju, on objašnjava: "Ako se u našim tijelima nalazi dovoljna količina anorganskog, ne-radioaktivnog joda, radioaktivni se otpad ne veže ni uz što u tijelu. Proći će kroz nas i ostaviti tijelo neoštećenim. Važno je osigurati prikladnu količinu joda PRIJE ulaska tog otpada u tijelo." Bolest uzrokovana zračenjem može uzrokovati proces raspadanja DNK već nekoliko sati nakon visoke izloženosti zračenju. Kronična izloženost može uzrokovati karcinom, a niske doze zračenja štete staničnoj obnovi.
Upala usne šupljine - neki dokazi sugeriraju da ispiranje usta jodom može ublažiti simptome mukouitisa u ustima, povezanog s kemoterapijom ili radijacijom.
Fibrocistične promjene dojki - neki dokazi sugeriraju da jod može pomoći u liječenju fibrocističnih promjena dojki (bolne dojke u fazi PMS-a).
Vaginitis – neke žene sa simptomima kroničnog vaginitisa upotrebljavaju OTC tuševe joda (jod-povidona) kako bi smanjile upalu, svrbež i iscjedak.
Rane – jod je često korišten za dezinfekciju kože i čišćenje rana i opeklina.
Izloženost radijaciji – kalijev jodid koristi se nakon izloženosti radijaciji kako bi se smanjio rizik od raka štitne žlijezde.
Prevencija gušavosti – gušavost može biti uzrokovana deficitom ili suficitom joda pa treba prvo odrediti što ju je izazvalo.
Doziranje:
Djeca:
Dojenčad 0-6 mj.: 40 mcg dnevno
Dojenčad 6 mj-1 god.: 50 mcg dnevno
Djeca 1-10 god.: 70-120 mcg dnevno
Djeca 10-18 god.: 120-150 mcg dnevno
Odrasli:
Stariji od 18 go.: 120-150 mcg dnevno Trudnice: 175 mcg dnevno
Dojilje: 200 mcg dnevno
Kao tuš kod vaginitisa: dvije žlice otopine joda na 250 mL tople, pomiješa se i jednom dnevno tušira.
PREVENCIJA KOD RAKA DOJKE
Jod štiti do raka dojke:
Stručnjaci vjeruju da je genetska predispozicija za slabi imunološki sustav vrlo snažan faktor rizika za razvoj raka dojke. Jod i hormoni štitnjače obično smanjuju rizik za razvoj ove bolesti. Dojke trebaju barem 5mg; to znači da ostatku tijela ostaje 1mg joda. Taj 1mg u dobroj mjeri prelazi preporučenu dnevnu količinu koja iznosi 0.15 mg po danu. Ovaj bi podatak mogao objasniti zašto su preporučene dnevne količine joda neodgovarajuće i zašto je nužno ne samo procijeniti vlastitu razinu joda, već i dodati pravilan iznos i oblik joda svojoj prehrani. Važno je zapamtiti da je veza između nedostatka joda i raka dojke te fibrocistične bolesti dojke vrlo jaka.
Stručnjaci vjeruju da je genetska predispozicija za slabi imunološki sustav vrlo snažan faktor rizika za razvoj raka dojke. Jod i hormoni štitnjače (i prirodni i sintetički) obično smanjuju rizik za razvoj ove bolesti.
Kod osoba koje muči nedostatak joda, najveća je količina ovog minerala otkrivena u masnom i mišićnom tkivu. Ako je prisutna pretilost, potreba tijela za mineralom se povećava kako masne stanice tijela zahtijevaju više joda. Kako smo već spomenuli, ženske su dojke glavna lokacija za pohranjivanje joda. Održavanje odgovarajućeg nivoa joda je nužno za osiguravanje adekvatnog djelovanja štitnjače i pravilne izgradnje dojki. Stručnjaci su uvjereni da pravilna razina joda može sniziti učestalost raka dojke i pomoći ženama da nadvladaju ovu bolest.
Jod u prehrani:
Kuhinjska sol se jodira, što znači da se dodaje mala količina joda. Jod je potreban za proizvodnju hormona štitnjače, a nedostatak joda može usporiti razvoj i rast. Korištenje jodirane soli je važno u područjima gdje su prirodne razine joda u tlu niske i gdje povrće ne prima jod iz tla. Morska sol ne sadrži jod.
U Hrvatskoj se već više od četrdeset godina provodi jodiranje soli u svrhu očuvanja mentalnog zdravlja dojenčadi i sprječavanja pojave gušavosti u odraslih. Britanski University od Dundee na temelju istraživanja utvrdio da 40 % žena u drugom stanju ne unosi niti polovicu potrebnog joda u organizam. Također je objavljeno da su istraživači u Španjolskoj kao i u Italiji utvrdili manji stupanj inteligencije kod školske djece čija prehrana ne sadrže dovoljno joda. Stanje u Hrvatskoj je u tom pogledu mnogo bolje. Ipak malo čudi da je takav problem mogao biti uopće prisutan u zakonodavno i zdravstveno uređenim zemljama Europske unije. Dostupan bez recepta, kalijev jodid zaustavlja nakupljanje radioaktivnog joda-131 u štitnjači, gdje on može izazvati rak. Nakon Černobilske nesreće 1986., zabilježene su tisuće slučajeva raka štitnjače, prije svega među onima koji su u vrijeme te nuklearne katastrofe bili djeca i pili mlijeko kontaminiranih krava.
Izvori iz hrane:
Jod nalazimo prvenstveno u jodiranoj vodi pa zatim u školjkašima, ribama dubokih voda, algama, češnjaku, sezamovim sjemenkama, soji, špinatu, švicarskom siru, tikvica i zelenju bijele repe. Također, jod se može koristiti kao stabilizator u tijestu.
Namirnice koje su najbogatije jodom jesu:
Morske ribe, alge, jaja, jogurt, sir, jodirana sol. Pojedine namirnice na neki način brane organizmu pravilno iskorištavanje joda i mogu umanjiti sposobnost organizma da iskoristi jod za sintezu hormona štitnjače. Dobro je znati da u te namirnice ubrajamo: cvjetača, kelj, prokulice, repa i kikiriki. Najviše su riziku izloženi strogi vegetarijanci (veganisti) koji takve namirnice svakodnevno koriste u prehrani i to u velikim količinama. U zemljama u razvoju gušavost je vrlo često posljedica jedne autoimune bolesti koja smanjuje funkciju štitnjače, pa nastupa hipotireoza.
JODIRANA SOL - prevencija kod problema sa štitnjačom
Medicinska radiologija:
Jod kao teški element je pogodan za radiloško snimanje, jer radi sjene (kontrast) na snimkama kod računalne tomografije i angiografije. Angiološki pregledi predstavljaju kontrastne invazivne dijagnostičke radiološke metode pregleda srca i krvnih žila. Indikacije za te preglede predstavljaju bolesti krvožilnog sustava, centralnog živčanog sustava, sredoprsja i pluća, trbušnih organa i urogenitalnih organa. Oni su postali nezamjenjive u dijagnostici kongenitalnih vaskularnih malformacija, ateromatoze, tromboze i embolije te u dijagnostici tumora i oboljenja parenhimnih organa. Može se reći da je arteriografija znatno pridonijela napretku medicine uopće. Kontraindikacije za tu vrstu dijagnostike jesu opće loše stanje pacijenta, produženo vrijeme krvarenja, smanjen broj trombocita, kao i dokazana alergija na jod, koji je sastavni dio kontrastnog sredstva.
Biološka uloga joda:
Štitna žlijezda je smještena u području vrata, s prednje strane dušnika, neposredno ispod Adamove jabučice, stvara hormone koji u svom sastavu imaju jod, a uvelike kontroliraju metabolizam našeg organizma. Jednostavnije rečeno, hormoni štitnjače kontroliraju brzinu kojom će se zbivati izmjena tvari u našem organizmu, koliko brzo će se tvari uz prisustvo kisika razgraditi, a novonastale strukture ugraditi u stanicu. Jod je neophodan element za normalan rad ove male žlijezde, te svaki nedostatak joda u organizmu vrlo brzo dovodi do nastanka jedne od najraširenijih bolesti "nutritivnog karaktera" - uvećanja štitnjače ili gušavosti.
JOD - za dezinfekciju kože i čišćenje rana
Mjere opreza:
Zbog mogućnih nuspojava i interakcija s drugim lijekovima, dodaci prehrani trebaju se uzimati uz liječnički nadzor.
Visoke doze joda mogu blokirati rad štitnjače uzrokujući hipotireoidizam, Hashimotovu bolest, Graveovu bolest, karcinome štitnjače i tirotoksikozu. Doze od 160-600 mg mogu biti štetne, a one veće od 2000 mg toksične osobito kod ljudi s bolešću bubrega ili tuberkulozom.
Mjerenja količine joda moraju biti provedena na djeci koja su ga dobivala preko kože.
NUSPOJAVE:
Opasnosti:
nadražljivac donjih dišnih puteva, bol u grlu, glavobolja, težina u prsima, pri višim koncentracijama otežano disanje, plućni edem, kristalni jod - teške ozljede oka - ispiranje vodom do 1 sat, gutanje - oštećenje bubrega - smrt
Ako trenutačno uzimate bilo koji od navedenih lijekova, prije uzimanja joda obavezno se konzultirajte s liječnikom: antitiroidni lijekovi (propiltiouracil i jodid), litij, varfarin.
