BREKINJA
BREKINJA
Latinski: Sorbus torminalis L.
Obitelj: (Rosaceae)
Engleski: Wild service tree, chequer tree, checker tree.
Njemački: Elsbeere
Francuski: Alisier torminal, alisier des bois, sorbier torminal
Talijanski: Sorbo ciavardello
Španjolski: serbal silvestre, mostajo de perucos
Slovenski: brek
BREKINJA
Opis:
Brekinja (Sorbus torminalis (L.) Crantz) je listopadno stablo iz obitelji ruža (Rosaceae), čudesno je divlje, samoniklo šumsko voće koje se u europskim zemljama jako cijeni dok je kod nas malo poznato..
Naraste do 15 m visine tvoreći razgranatu i gustu, okruglastu krošnju.
Promjer debla je do 70 cm, kora mu je tamnosmeđa i ljuskava.
Stabla su dugovječna, otporna na hladnoću i uspijevaju na gotovo svim područjima.
Obilnije je prisutna na višim položajima mediteransko-montanskog pojasa do700 m nadmorske visine u zajednici hrasta medunca i crnog graba.
U prirodi je vrlo značajna jer su njeni plodovi i list bitan izvor hrane za ptice i divljač.
Nametnika i bolesti gotovo nema a budući da je ukusno voće i vrlo dekorativna ljubitelji zdrave hrane rado ju sade na svoji imanjima i voćnjacima.
Dok je mlada kora joj je sjajna, siva i glatka, a kasnije tamnosive boje.
U jesen je lišće žuto-naranđaste, do crvene boje.
Listovi su dublje ili pliće urezani na nekoliko režnjeva, nejednoliko su nazubljeni i nalaze se na peteljci dugoj 2-4 cm.
Ima dvospolne cvjetove 15mm široke.
Cvjetovi su bijeli, skupljeni u uspravne paštitaste cvatove.
Cvatu u svibnju i lipnju.
Pčele ih rado posjećuju te sa njih sakupljaju nektar i pelud.
Plodovi su veličine 1-2 cm, u početku su crvenkastožuti, dozrijevaju u kolovozu i rujnu, postanu smeđi i s bijelim pjegicama, rode u malim grozdićima a nakon prvoga mraza postaju jestivi.
Jedu ih šumske životinje.
Rasprostranjena je u većem dijelu Europe, u dijelovima Azije i Afrike.
Staništa su joj šume, do 1500 m n. v.
Uzgaja se i kao ukrasno stablo u parkovima.
Razmnožava se sjemenom ili vegetativno.
Etimologija
Otporna je na niske temperature, sporo raste, živi preko 100 godina.
Ime roda Sorbus potječe od latinske riječi sorbum što je bio naziv za plodove prave oskoruše (Sorbus domestica).
Ime vrste torminalis dolazi od riječi tormina (dizenterija), zbog njenog liječenja.
BREKINJA - DETALJI
Upotreba:
Najbolje su jestivi su plodovi koji se beru nakon što ih opari mraz.
Mogu se jesti sirovi no obično se prerađuju u marmelade i sl.
Na tržnicama europskih metropola, Londona ,Beča i Pariza egzotični plodovi prodavali su se svakodnevno i bili su veoma cijenjeni.
Kako sadrže dosta tanina koriste se kao lijek kod probavnih smetnji a osim plodova čaj od kore smatra se prirodnim inzulinom.
Od plodova se mogu spremati fine marmelade koje su po okusu slične šipku.
Drvo Brekinje se koristi za izradu flauta, klavirskih tipki orgulja...
Lekovito djelovanje:
Plodovi brekinje su tradicionalni lijek za kolike.
U prošlosti se koristila kao lijek za dizenteriju i sve oblike proljeva.
Brekinje se isto tako koriste i za hemeroide, reumatske tegobe te povišen šećer.
Brekinja je upotrebljavana i protiv skorbuta.
Liječi šećer i težeg tipa, znači korisnike inzulinske terapije.
Za to je zadužena kora drveta brekinje.
Moram priznati da nikad nisam čula za ovu vrstu drveta. Jako mi slići gloginjama
Govore da je list drveta brekinje sličan jasenu, ali se razlikuje po ivicama lista.
BREKINJA - CVAT
Ljekoviti sadržaj i primjena:
Plodovi brekinje poslije mrazova kad sagnjile, postaju kašasti, slatki i ukusni.
Jedu se sirovi ili se od njih rade kompoti i marmalade.
Prije su služili kao hrana siromaha i za dobivanje brašna od osušenih plodova.
Sadrže dosta trijeslovina pa su se od starih vremena, upotrebljavale za zaustavljanje proljeva.
U plodovima ima puno šećera i organskih kiselina, a malo vitamina C (oko 10 mg%).
Plodovi sadržavaju tanine, pektine, jabučnu kiselinu, sorbitol, šećere i vitamin C.
Jedu ih ptice, srne, jeleni, miševi, vjeverice i puhovi.
Lišće brekinje u samom je vrhu, najomiljenije prehrane srna i jelena.
Kora i plodovi brekinje imaju ljekovito svojstvo u liječenju šećerne bolesti, i u narodnoj medicini se smatraju prirodnim inzulinom. Za liječenje šećerne bolesti od mlade kore i podkorne mase priprema se čaj.
Recept:
Čaj od kore drveta je dobar za dijabetičare.
Za čaj se koristi mlada kora ili masa ispod kore.
3 žlice usitnjene kore se naspe u 1 litru vode i ostavi preko noći. Ujutro se kratko prokuha, malo ohladi i pije. Pije se 3 šalice dnevno.
Čaj je dosta gorak, ali ga nije poželjno sladiti. Terapije se provodi 4 tjedna, a onda se napravi pauza.
Ovaj čaj je koristan i kod izbacivanja pijeska i kamena iz bubrega.
Recept za dijabetičare - 2.
1 tjedan: 4 velike žlice na 2 l hladne vode, ukuhati do 1 l čaja, piti 4 šalice dnevno.
2 tjedan: 3 velike žlice na 1,5 l hladne vode, ukuhati na 0,75 l čaja, piti 3 šalice dnevno.
3 tjedan: 2 velike žlice na 1 l hladne vode, ukuhati do 0,5 l čaja, piti ujutro i navećer 30 min prije jela po jednu šalicu.
4 tjedan: 1 veliku žlicu na 0,5 l hladne vode, ukuhati do 0,25 l čaja, piti 30 min prije doručka.
BREKINJA - KORA
Nuspojave
Nisu mi poznate.
